2008
Ko ha Tohi ʻOku ʻi ai Hano Talaʻofa
Mē 2008


Ko ha Tohi ʻOku ʻi ai Hano Talaʻofa

ʻOku ou lotua ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko Ha Fakamoʻoni ʻe Taha ‘o Sīsū Kalaisi, ke vahevahe atu ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he fāmilí mo e kaungāmeʻá.

ʻĪmisi
Elder Craig C. Christensen

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha faingamālie toputapu naʻá ku maʻu ke u kau fakataha mo kimoutolu ʻi he hikinimaʻi ʻo poupouʻi ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau palōfita, tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku ou fakamoʻoni ko e kau palōfitá ʻoku nau “lea ʻo fakatatau ki hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea ʻilonga ha meʻa te nau leaʻaki ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola, ʻe hoko ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí, … pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí” (T&F 68:3–4).

ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻi ai ha monūʻia mo ha tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he folofola moʻuí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻomai ʻe kinautolu kuo hikinimaʻi ko e kau palōfitá pea pehē ki he ngaahi folofola ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe tohi e palōfita ko Nīfaí ʻo pehē, “ ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá, pea ʻoku fakalaulauloto ki ai ʻa hoku lotó, pea ʻoku tohi ia ʻe hoku lotó ke ako mei ai pea ʻaonga ki heʻeku fānaú” (2 Nīfai 4:15). ʻOku ʻomi ʻe he folofola kuo tohí, kae tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ke tau tui ki he ʻOtuá pea “fakalelei kiate ia ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi, ko hono ʻAlo Tofu pē Taha naʻe Fakatupú” (Sēkope 4:11).

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí, ne u maʻu mo haku kaungāmeʻa ha faingamālie ke foaki ha tatau ʻo e ngaahi tohi folofolá ki ha kaungā-ngāue ʻoku ʻikai kau ki he Siasí. ʻI heʻema ʻiloʻi ʻe liliu ʻe he meʻá ni ʻa ʻene moʻuí—pea mo kimauá—naʻá ma tuku ha taimi ke tohi hono hingoá ʻi he folofola takitaha. ʻI heʻema foaki ange ʻa e ngaahi lekooti toputapú ni kiate iá, naʻe lava pē ke ma tala ne ongo moʻoni kiate ia ʻa e mahuʻinga mo e loto fakamātoato ʻo e foaki ne ma faí. Naʻá ne vakaiʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi tohí kotoa ʻi ha ngaahi miniti, milimiliʻi ʻa e takafí pea huke hono ngaahi pēsí.

ʻI heʻema ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e mōmeniti ko ʻení, naʻá ma tokoni ki ai ke ne huke ki he ʻuluaki peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ma kamata fakamatalaʻi ange ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fai leva ha fehuʻi ʻoku fie fanongo ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻokú ne loto ʻaki e ngāue fakafaifekaú: “Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha toe fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻo makehe mei he Tohi Tapú?” Ne ʻikai ke ma tali vave ia, ka naʻá ma fehuʻi ange pe ko e hā ʻokú ne pehē ʻoku mahuʻinga ai ʻení. Ne ngali ueʻi fakalaumālie ange ʻa ʻene talí ʻi heʻene fehuʻí. Naʻá ne fokotuʻu mai koeʻuhí ko e lahi e ngaahi liliu ki he Tohi Tapú mo hono ngaahi akonakí, ko ia ʻoku fie maʻu ai ke ʻi ai ha leʻo ke ne fai mai ha fakamahino, ha meʻa te ne tokoniʻi ke toe mahino lelei ange ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu. Naʻe ʻomi ʻe heʻene fakamatalá ha faingamālie ke ma vahevahe ai ʻa e ngaahi ongo naʻá ma maʻú pea mo ʻema fakamoʻoni ʻo kau ki he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi.

Naʻá ma kamata ʻaki hono fakahaaʻi ʻa ʻema mateaki mo e tui mālohi ki he ngaahi tokāteline mo e akonaki ʻa e Tohi Tapú, kae tautautefito ki he Fuakava Foʻoú. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe heʻetau lau ʻa e ngaahi tō folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene akoʻi ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, pea ʻokú ne akoʻi mai te tau lava ʻo hangē ko Iá. Naʻá ma talaange leva ʻoku hangē pē ʻa e Tohi Tapú ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha toe fakamoʻoni ia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa pea kuó Ne ʻomi ha founga ke tau toe foki hake ai ʻo nofo fakataha mo Ia. Naʻá ma fakamoleki e houa ʻe taha hono hokó ʻi hono vakaiʻi e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ai ʻa hono hisitōliá mo hono kamataʻanga fakalangí. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne mau aleaʻí.

Ko ha Tohi ʻOku ʻi ai Hano Talaʻofa

Naʻá ma ʻuluaki fakamatalaʻi ange ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ʻoku ʻi ai hano talaʻofa. Neongo ʻoku mālohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻiate ia pē, ka ko ha tohi ia ʻoku mahuʻinga fakafolofola pea ‘oku totonu ke maʻu pea lau ia ʻi he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻoange ai ha talaʻofa kiate kinautolu kotoa kuo nau ako pea fakalaulauloto ki hono ngaahi akonakí ʻi he vahe fakaʻosi ʻo e tohi ʻa Molonaí (vakai, Molonai 10:3–4) pea pehē ki he talateu ko ia ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku tau lau ai ʻo pehē: “ ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí, te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻá ma fakamoleki ha taimi siʻi ʻi hono akoʻi ʻo e lotú mo e founga ʻe lava ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo lea ki hotau lotó mo fakapapauʻi mai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ko ha Tohi ʻOku ʻi Ai Hano Taumuʻa

Naʻá ma hoko atu ʻo talaange ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ʻoku ʻi ai hano taumuʻa. ʻOku tau lau mei he peesi talamuʻakí ʻo pehē naʻe “tohi [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ʻi he fekau” pea “ʻi he laumālie foki ʻo e kikité mo e fakahaá” ke toki ʻomai ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” ke fakalotoʻi kitautolu kotoa “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá.” Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Nīfai, ne kau hono hiki e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e taumuʻa ko ʻení ʻaki ʻene tohi ʻo pehē, “He ko hono kotoa ʻeni ʻo ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé, ʻo moʻui” (1 Nīfai 6:4).

Ko ha Tohi ʻOkú ne Akoʻi ʻa e Palani Lahi ʻo e Fiefiá

Naʻá ma toe fakamatalaʻi ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ʻoku akoʻi ai ʻa e “palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8; vakai foki, v. 5, 13, 31; 2 Nīfai 9). ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga fakaofo kae mahinongofua, ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻa e feituʻu ne tau haʻu mei aí, mo e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau maté. ʻOku tau ako ʻo kau ki he tui kia Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ki he fakatomalá, ki he mahuʻinga ʻo e papitaiso ʻi he fakaukú pea mo e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau ako mo keinanga ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau maʻu ai ʻa e “ ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē,” pea mo ha holi ke “kātaki ki he ngataʻangá” kae lava ke tau maʻu ʻa e “moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Ko ha Tohi ʻOkú ne Fakamoʻoniʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū

Ko e meʻa mahuʻingá, ko ʻema fakahaaʻi ange ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfita maʻongoʻonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tupuʻanga ʻo e māmaní (vakai, Mōsaia 3:8), ko e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, Hilamani 5:9–12), ko e ʻAlo Tofu Pē ʻe Taha ʻo e Tamaí (vakai, 1 Nīfai 11:18–21; Sēkope 4:11). Naʻe ʻiloʻi Ia ʻe he kau palōfita ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko ʻĒpalahame mo Mōsesé, pea naʻa nau maʻu pea akoʻi ʻa ʻEne ongoongolelei taʻengatá. ʻI heʻetau lau mo ako ʻa ʻenau leá, ʻoku tau maʻu ai ha mahino loloto ange ki he ʻofa taʻe-hano-tatau ʻa e Fakamoʻuí, ʻEne moʻui haohaoá mo ʻEne faʻifaʻitakiʻangá pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá.

Ko ha Tohi ʻOkú ne Fakamoʻoniʻi ʻa e Misiona Fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá

Naʻá ma fakamoʻoni ange ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻoku hāsino ai naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke toe fakafoki mai ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻi he kuonga fakaʻosí ni. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “Ko kinautolu te nau maʻu [ha] fakamoʻoni faka-ʻOtua mei he Laumālie Māʻoniʻoní [ki hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná], te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau pē ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Aho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní.”

Talu mei he ʻalu atu ʻa Samuela Sāmita ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí pea mo ha ngaahi tatau siʻi pē ʻo hono fuofua paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo hono faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha moʻui ʻa ha kakai ʻe laui miliona ʻi he funga māmaní. ʻOku ou lotua ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko Ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, ke vahevahe ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá. Kapau te tau fai ʻeni, ʻo hangē ko ia ne hoko ki homa kaungāmeʻa mamaé, ʻe tali ʻe ha tokolahi ke nau fie ʻilo lahi ange ki he moʻui mo e misiona ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne palani lahi ʻo e fiefiá maʻatautolu takitaha.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni molumalu ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuo ʻomi ʻe he tohí ni ha liliu lahi ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko e Kalaisí ʻa Sīsu. Kuo toe fakafoki mai ʻa ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní. Ko ʻEne palōfita mo ʻEne tangata lea ʻi he kuonga ní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku hanga ʻe he Laumālie ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku lau, fakalaulauloto mo lotua fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakamālohia ʻeku mahinó mo ʻeku fakamoʻoní pea ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni. Ko ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá ia, ʻoku ou ʻoatu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.