2008
‘Aʻeva ʻi he Māmá
Mē 2008


‘Aʻeva ʻi he Māmá

ʻOku mou fai ha fili he ʻaho takitaha mo e meimei houa kotoa pē, ʻa ia te ne tokoniʻi kimoutolu ke hokohoko atu hoʻomou ʻaʻeva he māmá pe ko haʻamou ʻunu ke ofi ange ki he fakapoʻulí.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku hoko ʻa e moʻuí ko ha fononga kiate kitautolu kotoa. Naʻe faʻufaʻu ia ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻi Heʻene ʻofá. ʻOku hoko ha ngaahi meʻa makehe kiate kitautolu takitaha pea ʻi ai mo hatau ngaahi ʻulugāanga, ka naʻe kamata ʻetau fonongá ʻi he feituʻu tatau kimuʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolu ki he māmaní.

Ne akoʻi kotoa kitautolu ʻe ʻElohimi, ko e Tamai ʻa hotau laumālié. Naʻa tau ʻofa ʻiate Ia pea tau fakaʻamu ke tau hangē pē ko Iá pea ke nofo mo Ia ʻo taʻengata. Naʻá Ne fakamatala mahino mai ʻa e meʻa ʻe fie maʻu ke tau maʻu ai ʻa e fiefiá. Kuo pau ke tau maʻu ha sino fakamatelie pea pehē ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku haʻu fakataha mo iá. Te tau moʻulaloa ki he mahamahakí pea foua ‘e hotau sinó ha ngaahi founga ʻe iku hoko mai ai ʻa e maté. Pea ʻe maʻu ʻe hotau sinó ha holi ki he fiemālie fakamatelié.

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ko ia ʻe fie maʻu ke tau fononga ʻaki mei he feituʻu ne tau ʻi aí ke tau toe foki ange ke nofo fakataha mo Ia ʻo taʻengata pea moʻui ʻo tatau mo Iá. Te tau fononga he moʻuí ni pea ʻikai ke tau manatu ki he taimi naʻa tau nofo fakataha ai mo Ia he maama fakalaumālié. Pea ko e founga pē te tau lava ʻo foki hake ai kiate Iá, ko ʻetau ikunaʻi ʻa e mate fakamatelié pea mo e ngaahi nunuʻa ʻo e maté ʻa ia ʻe hoko mai ʻi heʻetau maumauʻi ʻa e ngaahi fekaú. Naʻá Ne fakahā mai he ʻikai ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻiate kitautolu pē ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e maté pe ko e angahalá—taʻe ʻi ai ha Fakamoʻui ke Ne vete ʻa e haʻi ʻo e maté mo Ne ʻomi ha founga ke fakamaʻa ai kitautolu mei he angahala te tau faí.

ʻOku mou ʻilo mei he folofolá ne fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, naʻe ʻi ai ha angatuʻu ʻi he maama fakalaumālié ʻi he taimi naʻá Ne fakahā mai ai ʻa e palani ko ia ki heʻetau fonongá. Ko kinautolu ne ʻikai ke nau tali ʻa e palaní, ne nau angatuʻu he naʻe ʻikai ke nau loto ke fakafalala ki ha Fakamoʻui pe te nau fie fokotuʻu kinautolu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo ʻikai ai ke nau toe foki ki he Tamai Hēvaní. ʻI he fepaki ko iá, naʻa mou kau kotoa kimoutolu ʻi he niʻihi lototoʻa, faivelega mo faitotonú. Naʻa mou tali ʻa e Fakamoʻuí pea mo e palani ki he fonongá ni ke toe foki hake ʻo fiefia ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku mou fakaofo, he naʻa mou kau he niʻihi ne fili ki he totonú ʻi he fepaki ko ia ʻi he maama fakalaumālié. Naʻá ke maʻu ʻa e totonu ke ke haʻu ki he māmaní pea fakahoko e fononga ko ʻení ʻi ha taimi kuo ʻi māmani ai ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea naʻá ke kau ʻi he toko laui piliona ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní kuo moʻui ke maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasi moʻoní. Kae mahulu ange aí, ʻoku hoko hoʻo fanongo mai ʻi he pōní ko ha fakamoʻoni kuó ke fili ke fononga ʻi he moʻuí ni ʻi he māmá.

Kuo foaki ki he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní kuo fāʻeleʻi mai ki he māmaní, ha meʻaʻofa taʻetotongi, ʻa ia ko e Maama ʻa Kalaisí. Kuó ke ʻosi ongoʻi ia. Ko hono ongoʻi ia ʻo e meʻa ʻoku totonú mei he meʻa ʻoku taʻetotonú, pea mo ia ʻoku tonu mo halá. Naʻá ke maʻu ia talu e kamata hoʻo fononga ʻi he moʻui ní. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe hoʻo papitaiso mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuó ke fili ke ʻaʻeva ʻi he Maama ʻa Kalaisí.

ʻI he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku foaki kiate koe ʻa e totonu ko ia ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua. ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha maʻuʻanga maama mālohi ke tau ʻilo ʻa e moʻoní, muimui pea ʻofa ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo tau ʻilo ʻa e hala ke tau foki ai ki he Tamai Hēvaní hili ʻa e moʻui ní.

ʻOku kei hokohoko atu pē hono hanga ʻe he laumālie ko ia naʻá ne taki ʻa e angatuʻu ʻi he maama ki muʻá, ʻo fakafepakiʻi ʻa e palaní pea ʻokú ne loto ke ke mamahi. ʻOkú ne loto ke ʻoua ʻaupito naʻá ke toe ʻilo ho hala ki ʻapí. ʻOku hanga ʻe he fili ʻo ho laumālié, ʻo ʻiloʻi koe mo e ngaahi lelei ʻokú ke maʻú. ʻOkú ne ʻilo kapau te ne lava ʻo fakatafoki koe mei he māmá, te ne lava ʻo puke mo taʻofi koe mei haʻo tokoniʻi e niʻihi kehé lolotonga e fonongá. ʻOkú Ne ʻiloʻi lelei koe mo e mālohi ʻokú ke maʻu ke akoʻi pea tākiekina e laungeau ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he moʻui ní—mo e ngaahi toʻu tangata te nau muimui mai ʻi ho halá. Kapau te ne ʻai koe ke ke mavahe mei he māmá ʻi hoʻo fonongá, ʻe lava ke ne fakalaveaʻi koe pea mo fakamamahiʻi ha tokolahi.

ʻOku hoko hoʻomou fanongo mai ko ia he pōní ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá homou mahuʻingá pea kuo mou fili ke ʻaʻeva ʻi he maama ko ia ʻokú Ne ʻoatú. ʻOku ʻikai faʻa faingofua maʻu pē ke mamata ki he ngaahi fili ko iá. ʻOku mou fai ha fili he ʻaho takitaha mo e meimei houa kotoa pē, ʻa ia te ne tokoniʻi kimoutolu ke hokohoko atu hoʻomou ʻaʻeva he māmá pe ko haʻamou ʻunu ke ofi ange ki he fakapoʻulí. Ko e ngaahi fili mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi fili ʻoku tuku ki ai homou lotó.

ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻe lava ke mou pehē ʻoku mou fie maʻu. Hangē ko ʻení, ʻoku tau fie maʻu kotoa ke tali lelei kitautolu ʻe he niʻihi kehé. ʻOku tau ongoʻi kotoa ha fie maʻu ke ʻi ai hatau kaungāmeʻa. ʻOku tau fekumi kotoa ki ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai hotau mahuʻinga. ʻOku tau fai ʻetau filí ʻo makatuʻunga mei he ngaahi holi ko iá. ʻE ʻi ai ha niʻihi te ne taki kitautolu ke tau mamaʻo mei he maama ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú Ne ʻomi ko hotau tatakí. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau fakatupulaki ʻa e maama ko ia ʻoku tau ʻilo ai hotau halá.

ʻI heʻeku toe vakai ki muí, ʻoku ou ʻilo naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ha ngaahi fili ʻe niʻihi ne u fai. Naʻá ku fie maʻu ke fili au ki he ngaahi timi sipotí. Naʻá ku fie maʻu ke sai ʻeku akó. Ne u fie maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei mo tōnunga. Pea ʻi heʻeku fai ha ngaahi fili tuʻunga ʻi he ngaahi holi ko ʻení, naʻe lahi ange ai ʻeku ʻilo ne u toe ofi pe mamaʻo ange mei he māmá.

Ne ʻi ai e kaunga lahi ʻa ʻeku ngaahi lavameʻá mo hoku kaungāmeʻá ki heʻeku ʻilo ko ia ʻa e māmá. Ne ʻi ai ha niʻihi, ne u ʻilo he taimi pē ko iá ne nau ʻoatu au ke u mamaʻo ange mei he māmá. Ne ʻi ai ha ngaahi founga mahuʻinga mo tuʻuloa ne hanga ai ʻe ha ngaahi fili ʻe niʻihi ʻo fakatōliʻa ʻeku holi ke ʻi ai haku kaungāmeʻá pea ke u ongoongoá, ʻa ia ko haʻana ʻave au ke u ofi ange ki he maama ʻokú ne taki hoku halá pe mamaʻo ange mei ai.

ʻI he kuonga muʻá, ne ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá, ha founga ke tau ʻilo ai ʻa e ngaahi fili ʻoku mahuʻinga tahá, hono ʻuhingá—pea mo e founga ke fakahoko ʻakí.

Ko e fakamatala nounou taha ʻoku ou ʻiló ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi lea ʻa Molonaí ʻi heʻene toe fakaongo mai e lea ʻa ʻene tamai ko Molomoná. Pehē ange mai naʻe toe mahino lelei ange ia kiate au he taimi ne u ʻi homou toʻú ai, pea ʻoku ou fakatauange ʻe fakatō-kakano ia ʻe he ʻEikí ki homou lotó he pooni.

“Kae vakai, ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke failelei maʻu ai pē; ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá.

“Ko ia, mou tokanga, … ke ʻoua naʻa mou fakamāuʻi ʻa e meʻa ʻoku koví ko e tupu ia mei he ʻOtuá, pe ko e meʻa ʻoku leleí pea mei he ʻOtuá ʻoku mei he tēvoló ia.

“He vakai, ʻe hoku kāinga, ʻoku tuku kiate kimoutolu ke mou fakamāuʻi, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea ko e founga ke fakamāuʻí ʻoku mahinongofua, koeʻuhí ke mou ʻilo ai ʻi ha ʻilo haohaoa, ʻo hangē ʻoku faikehekehe ʻa e ʻahó mei he pō fakapoʻulí.”1

ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá ʻa e tupuʻanga ʻo e māmá mo hono mālohí.

“He vakai ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.

“Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ʻa e tangatá ke faikoví, ʻo ʻikai tui kia Kalaisí, pea fakaʻikaiʻi ia, pea ʻikai tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku mou faʻa ʻiloʻi ai ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko hono anga ʻeni ʻo e ngāue ʻa e tēvoló, he ʻoku ʻikai te ne fakalotoʻi ha tangata ʻe taha ke fai lelei, ʻikai, ʻoku ʻikai ha taha; pea ʻoku ʻikai foki ke fai pehē mo ʻene kau ʻāngeló; pea ʻoku ʻikai fai pehē mo kinautolu ʻoku fakavaivaiʻi ʻa kinautolu kiate iá.”2

ʻOku lava ke u toe vakai lelei ange he taimí ni, ʻo laka ia he taimi naʻá ku kei talavou aí, naʻá ku mei fakaʻaongaʻi lelei ʻa e tataki ko iá. Ne ʻi ai ha ngaahi timi sipoti ne hanga ʻe he kau vaʻingá mo e kau faiakó ʻo tākiekina ai au ki he leleí. Ne ʻi ai foki mo e niʻihi ne ʻikai ke fai pehē. Ne ʻi ai ha ngaahi kaugāmeʻa, ne ʻikai ke kau hanau niʻihi ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ka naʻe tākiekina au ʻe heʻenau ngaahi sīpingá ke u fai lelei mo manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Ne ʻi ai ha kaungā-ako mo e kau faiako naʻá ku feinga ke maʻu ʻenau tokangá pea maheni mo kinautolu he naʻa nau ueʻi au ke u toe fai lelei ange mo fakatupulaki ʻa e ngaahi ongo ne u maʻu ki he Fakamoʻuí. Ne tāpuekina au ke u ʻilo hoku halá. Ka naʻá ku mei lelei ange kapau ne mahino kiate au ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻeku ngaahi filí mo e founga ke fai ʻaki ʻeku filí.

Naʻe ʻiloʻi ia ʻe Molomona. Kapau naʻá ku lau tokanga ange ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻene ngaahi leá mo ha niʻihi hangē ko iá, ne mei tāpuekina lahi mo maluʻi ange au. Ko e ngaahi lea ʻeni ʻa Molomoná:

“Ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻa e maama ʻa ia te mou faʻa fakamāuʻi ʻakí pea ko e maama ko iá ʻa e maama ʻa Kalaisí, tokanga ke ʻoua naʻa mou fakamaau taʻetotonu; he ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻakí ʻe fakamāuʻi ai foki mo kimoutolu. “Ko ia … ke mou kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea kapau te mou puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí, pea ʻikai fakaangaʻi ia, kuo pau ke mou hoko moʻoni ko ha fānau ʻa Kalaisi.

“Pea ko ʻeni … ʻoku mou lava fēfē ke puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí?”3

Ko e tuí pē te ke lava ʻo puke ai ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē. ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa ʻe tupulaki ʻa hoʻomou tui ko e ʻofefine koe ʻo ha ʻOtua ʻofa. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu naʻa mou hoko ko e taha ʻo e kakai lototoʻá ke makatuʻunga ai hoʻomou aʻusia e tuʻunga lolotongá. Hangē ko ia kuo fakaʻilongaʻi koe ʻe he fili ki he māʻoniʻoní, kuo maluʻi pea tokangaʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú Na ʻafioʻi koe, ʻOkú Na ʻafioʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina mo e tokotaha kotoa ʻoku nau ʻātakaiʻi koé. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hanganaki mai kiate koé. Ko ia ai, ʻOkú Na ʻafioʻi ʻa e ngaahi fili ʻokú ke faí, ʻa e ngaahi holi ko ia ʻokú ke fili ko e fakatōliʻa peé, pea mo e ngaahi tūkunga ʻi ho ʻātakaí te ne fakahoko ha liliu lahi ʻi hono tokoniʻi koe ke ke ʻaʻeva ʻi he māmá. ʻOku ou fakamoʻoni te ke lava ʻo ʻaʻeva ʻi he loto falala ʻi he Laumālie ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, neongo pe ko e hā ʻe ngaahi faingataʻa ʻe hoko maí. Koeʻuhí ko hoʻo mahuʻingá, ko ia ʻe malava ke faingataʻa ʻaupito ai ho ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ʻikai totonu ke ke lotofoʻi pe manavasiʻi. Kuo ʻosi teuteu maʻu pē ha founga ke ke ikunaʻi ʻaki e ngaahi faingataʻá pea te ke ʻilo ia ʻo kapau te ke maʻu ʻa e tuí.

Kuo pau ke ke maʻu ha tui ke ke lotu. Kuo pau ke ke maʻu ha tui ke fakalaulauloto ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke ke maʻu ʻa e tuí ke ke ngāue pea ʻalu ki he ngaahi feituʻu ko ia ʻokú ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí e fakamaama ʻo e Laumālie ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. ʻI he taimi ʻokú ke ʻaʻeva ai ʻi he māmá te ke ongoʻi ʻa e māfana mo e fiefia te ke maʻu ʻi he taimi ʻe toe talitali fiefia ai koe ki ʻapí, fakataha mo ha toko laungeau pea mahalo mo ha toko lauafe kehe te ke ʻomi ʻa kinautolu, ʻa ia kuo nau ʻaʻeva ʻi he māmá koeʻuhí ko koe.

Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai ha palōfita moʻui ko Tōmasi S. Monisoni. Pea ʻoku ʻi ai ha kau tamaioʻeiki mo ha kau ʻāngelo ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo fonongá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Molonai 7:13–15.

  2. Molonai 7:16–17.

  3. Molonai 7:18–20.