2008
Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní
Mē 2008


Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní

Ko hotau tufakanga ia ke moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

‘E hoku ngaahi tokoua, ‘oku ou laveʻi pē ʻoku fakafofongaʻi ʻe kimoutolu kotoa ʻi he Senitā Konifelenisí ni pea mo ha laui afe ʻi ha ngaahi feituʻu kehe, ʻa e fakataha tokolahi taha kuo fakahoko ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau kau ki he feohiʻanga fakatokoua maʻongoʻonga taha ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku tau monūʻia mo mohu tāpuekina ke tau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Kuo fakahinohinoʻi mo langaki hake kitautolu ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi pōpoaki fakalaumālié. ʻOku ou fakatauange te u kau atu ki hoʻomou tuí mo hoʻomou lotú ʻi heʻeku vahevahe mo kimoutolu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo naʻe ʻi hoku lotó kimuí ni mai, ʻi heʻeku teuteu ke lea kiate kimoutolú.

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, kuo fokotuʻu ai kitautolu ʻi he māmaní ʻi he kuonga puputuʻu ko ʻení. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku taulōfuʻu hono ngaahi kaupeau faingataʻá mo e fepakipakí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fepakipaki fakapolitikalé ʻo maumauʻi e tuʻunga malu ʻo ha fonua, pea hangē ʻoku fakatupu ai pē ʻe he feʻauʻauhi ki he mafaí, ʻa hono tāmoloki ʻo e ngaahi kupu ʻo e sosaietí, pea toʻo atu ai e faingamālié kae tuku mai e ongoʻi taumuʻavaleá.

Te tau lava ʻe kitautolu kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo fakahoko ha liliu lahi. ʻI he taimi ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo langaki hake ʻa e kau talavoú, fakaleleiʻi e moʻui ʻa e kau tangatá pea mo fakahoko ha ngaahi mana ʻi Heʻene ngāue māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo hotau ngaahi faingamālié.

Ko hotau tufakangá ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he moʻoni ko ia ko e mālohi maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní he ʻaho ní, ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ke ngāue ʻo fakafou ʻi he tangatá. Kapau ʻoku tau fai e ngāue ʻa e ʻEikí, siʻoku ngaahi tokoua ʻoku tau maʻu ai e totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOua naʻa ngalo ʻa e foʻi moʻoni ko iá. Ko e moʻoni foki ko e tokoni fakalangí, ʻoku ʻomi ia ʻo fakatatau mo ʻetau moʻui tāú. Kuo pau ke tau takitaha fehuʻi loto pē: ʻOku maʻa nai hoku ongo nimá? ʻOku maʻa nai hoku lotó? ʻOku ou hoko nai ko ha tamaioʻeiki moʻui taau ʻa e ʻEikí?

ʻOku lahi fau e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolu ko e fakataumuʻa mai ke ne tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoni mo leleí pea ʻahiʻahiʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau moʻui taau ke fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻikai fakangatangata pē ʻeku leá ki he kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ka ʻoku ʻoatu ia ki he toʻu kotoa pē. ʻOku hoko mai ʻa e ʻahiʻahí ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi heʻetau moʻuí.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau feʻunga nai he taimi kotoa pē ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú? Kau talavou—ʻa kimoutolu kau taulaʻeikí—ʻoku mou maʻa nai ʻi he sino mo e laumālie ʻi hoʻomou tangutu he tēpile sākalamēnití he Sāpaté ʻo tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití? Kau talavou ʻi he akonakí, ʻoku mou moʻui taau nai ke teuteuʻi ʻa e sākalamēnití? Kau tīkoni, ʻi hoʻomou tufa e sākalamēnití ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku mou fai nai ia ʻi he ʻilopau ʻoku mou feʻunga fakalaumālie ke fakahoko ia? ʻOku mahino kakato nai kiate kimoutolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia toputapu kotoa pē ʻoku mou fakahokó?

Siʻoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, mou tuʻu ke mālohi. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi poto ʻo e tangatá. ʻOku faʻa fakapuli mai ʻa e angahalá ʻi he kātakí. ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; ʻoku muimui mai ai ʻa e faingataʻaʻiá, loto mamahí pea mo e mamahí. ʻOku mou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá pea he ʻikai ha fakapuli te ne lava ʻo liliu ia, neongo ʻene hā ngali manakoá. ʻOku kei tatau pē ʻa e natula ʻo e maumaufonó. Kapau ʻe fakalotoʻi kimoutolu ʻe homou kaungāmeʻá ke fai ha meʻa ʻoku mou ʻilo ʻoku hala, tuʻu hake koe ʻo taukaveʻi ʻa e totonú, neongo kapau te ke tuʻu toko taha ai. Maʻu ha lototoʻa ke ke hoko ko ha maama ke muimui atu ki ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ha feohi fakakaungāmeʻa ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hoʻomou maʻu ko ia ha konisēnisi tauʻatāiná, ʻa ia ko hoʻomou moʻui maʻá—pea ko ha ongo nāunauʻia moʻoni ia ke ʻiloʻi ʻoku mou tuʻu ʻi he feituʻu maʻa mo totonu pea maʻu ʻa e loto falala, ʻoku mou taau ke fakahoko ia.

ʻE ngaahi tokoua ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku mou faifeinga mālohi nai ʻi he ʻaho takitaha ke moʻui he founga totonú? ʻOkú ke angalelei mo ʻofa nai ki ho uaifí mo hoʻo fānaú? ʻOkú ke faitotonu nai ʻi hoʻo ngaahi fengāueʻaki mo e kakaí—ʻi he taimi kotoa mo e tūkunga kotoa pē?

Kapau ne humu hamou niʻihi ʻi he halá, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ke tokoni atu ke mou toe hoko ʻo maʻa mo taau. ʻOku hohaʻa pea loto hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke tokoni atu ʻi he loto mahino mo e manavaʻofa, ke ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoniʻi koe ʻi he hala ʻo e fakatomalá, ke ke lava ʻo toe tuʻu hake ʻi he angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

ʻOku manatu hamou tokolahi kia Palesiteni ʻEletoni N. Tena, naʻe tokoni ki ha kau Palesiteni ʻe toko fā ʻo e Siasí. Naʻá ne hoko ko ha sīpinga taʻetūkua ʻo e angatonú ʻi heʻene ngāue fakakautahá, ngāue he puleʻanga Kānatá pea mo ʻene moʻui fakafoʻituituí. Naʻá ne fai mai ʻa e faleʻi fakalaumālie ko ʻení.

“ ʻOku ʻikai ha meʻa te ne ʻomi ha fiefia lahi ange mo ha lavameʻa ka ko ʻete moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga; pea hoko ko ha tākiekina ki he leleí… .

“Naʻe tomuʻa fakanofo kotoa kitautolu ki ha ngāue ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki kuo fili [ʻe he ʻOtuá], ʻa ia naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku tau feʻunga ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e mālohi ke ngāue ʻi Hono huafá. Manatuʻi maʻu pē ʻoku tokaʻi koe ʻe he kakaí ʻi ho tuʻunga fakatakimuʻá pea ʻokú ke tākiekina ha moʻui ʻa ha niʻihi ki he leleí pe ko e koví, ʻa ia ko e mālohi ko iá ʻe ongoʻi ia ʻe he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú.”1

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou toe fakaongo atu ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ko hotau tufakanga ia ke moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga māʻoniʻoní ke muimui ki ai ʻa e niʻihi kehé. ʻI heʻeku fakalaulauloto ko ia ki he founga ʻe lava ke tau hoko ai ko e faʻifaʻitakiʻanga ko iá, ʻoku ou manatu ai ki ha meʻa ne hoko ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, lolotonga ʻeku kau atu ki ha konifelenisi fakasiteiki. Lolotonga e fakataha lahí, ne u siofi ha kiʻi tamasiʻi ne tangutu mo hono fāmilí he ʻotu muʻa ʻo e senitā fakasiteikí. Ne u tangutu foki mei muʻa. ʻI he lolotonga e fakatahá, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi kapau ʻe fekolosiʻaki hoku vaʻé, ʻe fai pē ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻa e meʻa tatau. Kapau ʻe liliu ʻeku tangutú, te ne fai pē ʻa e meʻa tatau. ʻI heʻeku hili hoku ongo nimá hoku fungá, te ne fai pē ʻa e meʻa tatau. Ne u hili hoku kumukumú hoku nimá pea naʻá ne fai pehē pē foki. Ko e hā pē ha meʻa ne u fai, naʻá ne faʻifaʻitaki ki ai. Naʻe hokohoko pehē atu ai pē ʻo mei aʻu ki he taimi ke u lea ai ki he haʻofangá. Ne u pehē ke u kiʻi siviʻi ia. Ne u sio fakamamaʻu hifo kiate ia ke fakapapauʻi ʻoku ou maʻu ʻene tokangá peá u ʻai leva ke ngaungaue hoku telingá. Naʻá ne feinga mālohi ke fai ia, ka ne u kiʻi maʻu taha ai! Naʻe ʻikai lava ke ne ʻai hono telingá ke ngaungaue. Naʻá ne tafoki ʻo fanafana hake ki heʻene tangataʻeikí naʻe tangutu hono tafaʻakí. Naʻá ne tuhu ki hono ongo telingá peá ne tuhu mai kiate au. ʻI he fakasio mai ʻene tangataʻeikí kiate au pe ʻoku ngaungaue hoku telingá, ne u tangutu maʻu pē au ʻo kūnima loto ʻapasia. Naʻe toe sio fakafehuʻi hifo e tangataʻeikí ki hono fohá, ʻa ia ne fotu mai hangē kuo foʻí. Faifai peá ne malimali angavaivai mai kiate au peá ne hikiʻi hake hono ongo umá.

Kuo taʻu lahi ʻeku fakakaukau ki he meʻa ko ia ne hokó ʻi heʻeku fakakaukauloto atu ki he founga ʻoku tau faʻifaʻitaki ai e tōʻonga ʻetau mātuʻá, hotau kau takí mo hotau toʻú, ʻo tautautefito ki he taimi ʻoku tau kei siʻi aí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Pilikihami ʻIongí, “ ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau teitei fai ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau loto ke mamata ki ai ʻetau fānaú. ʻOku totonu ke tau tā kiate kinautolu ʻa e sīpinga ʻoku tau loto ke nau faʻifaʻitaki ki aí.”2

Kiate kimoutolu ko e ngaahi tamai pe kau taki ʻo e fānau tangatá, ʻoku ou fie tala atu ʻeni, feinga ke ke hoko ko e faʻahinga faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fie maʻu ʻe he kau talavoú. ʻOku totonu foki ke hoko ʻa e tamaí ko e faʻifaʻitakiʻanga taupotu tahá ia, pea ko ha tamasiʻi monūʻia moʻoni ʻa e tamasiʻi ko ia ʻokú ne maʻu ha tamai moʻui tāú. Ka ʻe kei lava pē foki ʻe ha fāmili moʻui faʻifaʻitakiʻanga ʻokú ne maʻu ha tamai mo ha faʻē faitōnunga mo faivelenga, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tokoni mo e poupou kotoa pē te nau lava ʻo maʻu mei he kau tangata lelei mo tokangá. ʻOku ʻi ai foki ha kiʻi tamasiʻi ʻoku hala he tamai, pe tamai ʻoku ʻikai ke ne tā ʻa e sīpinga ʻoku fie maʻú. Ki he tamasiʻi ko iá, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha kakai ʻi he Siasí ke tokoni atu—ʻa ia ko ha kau pīsope, kau ʻetivaisa, kau faiako, taki Sikauti mo ha kau faiako fakaʻapi. ʻI he taimi ʻoku ngāue lelei mo totonu ai e polokalama ʻa e ʻEikí, he ʻikai pē ha talavou ia he Siasí ʻe totonu ke ne taʻe maʻu e tākiekina ʻa ha kau tangata lelei ʻi heʻene moʻuí.

ʻOku ʻikai ha kaunga lahi ia ʻo e hoko ha pīsope, ʻetivaisa pe faiako lelei, ki he mālohi fihituʻu pe hulutuʻa ko ia ʻa e koloa ʻo e māmaní. Ko e kau takimuʻa ko ia ʻoku nau fai e tākiekina lahi tahá, ʻoku meimei ko kinautolu ia ʻoku nau lotoʻaki ʻa hono mateakiʻi ʻo e moʻoní, pea hoko ʻa e talangofuá ia ko e ʻelito ʻo e tuʻunga fakaetangatá, ʻa ia ʻokú ne liliu ha meʻa angamaheni pē ʻoku hoko, ke hoko ia ko ha vilitaki taukakapa he taimi ʻoku tau mamata ai ki he tokotaha ʻoku tau fie aʻusiá.

ʻOua foki naʻa ngalo—ʻa hotau tefitoʻi faʻifaʻitakiʻangá—ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻa Hono ʻaloʻí ʻe he kau palōfitá; naʻe hiva kava ʻaki ʻe he kau ʻāngeló ʻa ʻEne ngāue ʻi he māmaní. Naʻá Ne “tupu … pea mālohi ʻi he laumālie, pea fonu ia ʻi he poto; pea naʻe ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.”3

Naʻe papitaiso Ia ʻe Sione ʻi he vaitafe ko Soataní, ke kamata ʻa ʻEne ngāue ʻo tokoni ki he tangatá. Naʻe fakasītuʻaʻi ʻe Sīsū ʻa e poto ʻo Sētané. Naʻá Ne tokanga taha pē ki he fatongia kuo vahe ange ʻe Heʻene Tamaí, ʻo Ne lotoʻaki ia peá Ne foaki ai ʻEne moʻuí. Pea ko ha moʻui haohaoa, taʻesiokita, fakaʻeiʻeiki mo faka-ʻotua moʻoni ia. Naʻe ngāue ʻa Sīsū. Naʻe ʻofa ʻa Sīsū. Naʻe tokoni ʻa Sīsū. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū. Ko e hā mo ha toe faʻifaʻitakiʻanga fungani ange heni ʻe lava ke tau feinga ke muimui ki ai? Tau kamata muʻa he taimí ni, ʻi he efiafí ni, ke fai ia. Siʻaki atu ʻa e tangata motuʻá, fakataha mo e lotofoʻí, lotosiʻí, veiveiuá pea mo e taʻetuí. Ka tau hoko atu ki ha moʻui foʻou—ko ha moʻui ʻo e tui, ʻamanaki lelei, lototoʻa mo e fiefia. ʻOku ʻikai ha ngāue ia ʻe fuʻu lahi; pe fatongia ʻe fuʻu mafatukituki; pe ko ha tufakanga ʻe fakatupu mafasia. ʻE malava ke faingofua ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u lea ai ʻo kau ki ha tokotaha naʻá ne faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí, ko ha taha naʻe tuʻu-maʻu mo angatonu, lototoʻa mo moʻui taau neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ne fuatotonu mo lototoʻa ʻa hono ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne hoko ko ha sīpinga kiate kimautolu kotoa. Ko hono hingoá ko Tōmasi Maikolo Vilisoni, ko e foha ʻo Vili mo Sūlia Vilisoni ʻo Lāfeieti ʻi ʻAlapamá.

ʻI heʻene kei talavoú, pea teʻeki ke ne kau mo hono fāmilí ki he Siasí, naʻá ne puke ʻi he kanisaá, pea hoko atu ai ʻa e faitoʻo fakamamahi ko e kimó pea naʻe faitāpuekina ia ʻo toe sai mai. Naʻe hanga ʻe heʻene puke ko ʻení ʻo fakaʻilo ki hono fāmilí ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he pelepelengesi ʻa e moʻuí, ka ʻe lava foki ke fuonounou ia. Naʻe kamata ke nau fekumi ki ha tui fakalotu te ne tokoniʻi kinautolu he taimi faingataʻa ko ʻení. Naʻe fakafeʻiloaki ʻa kinautolu kimui ange ki he Siasí pea faifai pē ʻo nau papitaiso kotoa, tukukehe pē ʻa e tamaí. Hili hono tali ʻe he talavou ko Misa Vilisoní ʻa e ongoongoleleí, naʻá ne fakaʻamu ke maʻu ha faingamālie ke ne ngāue fakafaifekau, neongo naʻá ne taʻu lahi ange ʻi ha kau talavou tokolahi he taimi ʻoku nau kamata ngāue fakafaifekau aí. ʻI hono taʻu 23, naʻá ne maʻu ʻa hono ui ke ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻIutā Sōleki Sití.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ngaahi hoa faifekau ʻo ʻEletā Vilisoní ʻa ʻene tuí ʻo pehē naʻe taʻefehuʻia, taʻeueʻia pea mo mālohi. Naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he tokotaha kotoa pē. Ka ʻi ha māhina ʻe 11 mei heʻene kamata ngāue fakafaifekaú, naʻe toe foki mai ʻa e mahakí. Naʻe fie maʻu foki he kanisā huí ia ke tuʻusi ʻa hono nimá mo e umá. Ka naʻá ne kei vilitaki atu pē ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ongo moʻoni ki he tamai taʻesiasi ʻa ʻEletā Vilisoní ʻa e lototoʻa mo e holi taʻetūkua ʻa hono fohá ke hoko atu pē ʻene ngāue fakafaifekaú, ko ia naʻá ne fiefanongo ai ki he ngaahi akonaki ʻa e Siasí pea naʻá ne hoko ai ko ha mēmipa.

Ne u ʻilo foki naʻe papitaiso ha fiefanongo naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Vilisoni pea naʻe loto pē ia ke hilifakinima ia ʻe ʻEletā Vilisoni, he naʻá ne tokaʻi ia. Ko ia naʻe fononga atu ai ʻa e tokotahá ni mo ha niʻihi kehe ki falemahaki ki he veʻe mohenga ʻo ʻEletā Vilisoní. Naʻe hili ai ʻe ʻEletā Vilisoni ʻa siʻono nima ʻe taha naʻe kei toé ʻi hono ʻulú, peá ne fakamaʻu ia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe kei hokohoko atu pē ʻe ʻEletā Vilisoni ʻene ngāue mahuʻinga kae faingataʻa ko ia ko ha faifekaú. Naʻe foaki ha ngaahi tāpuaki pea fai mo ha ngaahi lotu. Pea koeʻuhí ko ʻene sīpinga moʻui mateakí, naʻe moʻui ai ʻa hono kaungā faifekaú ʻo toe ofi ange ki he ʻOtuá.

Naʻe hōloa ʻaupito e tuʻunga ne ʻi ai e moʻui ʻa ʻEletā Vilisoní. Naʻe tātāiku ʻa e moʻuí pea naʻe pau ke fakafoki ia ki ʻapi. Naʻá ne kole ke ne ngāue atu muʻa ʻi ha toe māhina pē ʻe taha pea naʻe tali ʻene kolé. Naʻá ne tekaki ʻene tuí ki he ʻOtuá pea mo e Tokotaha naʻe ʻiloʻi ʻe Tōmasi Maikolo Vilisoni te Ne fakaava hifo ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo tāpuakiʻi iá. Naʻe omi ki Sōleki Siti ʻa Vili mo Sūlia Vilisoni pea mo hono tokoua ko Toní, ke tokoni ʻi hono ʻave hona fohá mo e tokouá ki honau ʻapí ki ʻAlapama. Ka naʻe ʻi ai ha tāpuaki naʻe lotua mo fakaʻamua naʻe teʻeki ai ke maʻu. Naʻe fakaafeʻi au ʻe he fāmilí ke mau ō ki he temipale Vaitafe Soataní, ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapu ko ia ʻokú ne haʻi e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.

Ne u lea fakamāvae ki he fāmili Vilisoní. ʻOku ou kei sioloto atu pē kia ʻEletā Vilisoni ʻi heʻene fakamālō mai kiate au heʻeku kau fakataha mo ia mo siʻono fāmilí. Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu ʻi he moʻui ko ʻení, ko e meʻa mahuʻingá ʻetau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea moʻuiʻaki iá. ʻOku tatau ai pē pe te u akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heni pe ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, kaekehe pē ke u lava ʻo akoʻi ia.” He toki lototoʻa moʻoni ia. Ko ha loto falala. Mo ha ʻofa. Naʻe fai ʻe he fāmili Vilisoní ʻa e fononga lōloa ki honau ʻapi ʻi Lāfeietí, ʻa ia ne folauhola ai ʻa ʻEletā Tōmasi Maikolo Vilisoni mei he moʻuí ni ki he taʻengatá. Naʻe tanu ia ʻokú ne tui pē ʻa hono pine faifekaú.

ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻi heʻetau mavahe atu mei he fakataha lahi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tau fakapapau kotoa pē muʻa ke tau teuteu atu ki hotau faingamālié, pea tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú, ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻoku tau faí, moʻui ʻoku tau faitāpuekiná pea mo e ngaahi laumālie ʻoku tau tokoni ke fakahaofí. Ko kimoutolú ko ha “toʻu tangata kuo fili, ko ha lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeiki pea mo ha puleʻanga māʻoniʻoni”4 pea ʻe lava ke mou fakahoko ha faikehekehe. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “For They Loved the Praise of Men More Than the Praise of God,” Ensign, Nov. 1975, 74.

  2. Deseret News, June 21, 1871, 235.

  3. Luke 2:40.

  4. 1 Pita 2:9.