2008
Ngaahi Tala-Tukufakaholo Angatonu
Mē 2008


Ngaahi Tala-Tukufakaholo Angatonu

ʻE tokoni nai e ngaahi tala-tukufakaholo ʻoku tau fakatupu ʻi hotau ngaahi fāmilí ke faingofua ange ʻa e muimui ʻetau fānaú ki he kau palōfita moʻuí?

ʻĪmisi
Cheryl C. Lant

ʻOku ou manatuʻi naʻe faʻa tui ʻe heʻeku tamaí ha foʻi mama lupi kulokula fakaʻofoʻofa ʻi hono nima toʻohemá. Naʻe ‘oange ia ki hoku tuongaʻane ʻulutefuá. ʻOku ou tui ʻe hoko ʻeni ko ha tōʻonga moʻui ʻi homau fāmilí—ko ha koloa tukufakaholo ʻe tuku‘au mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata. ʻE hoko ia ko ha tukufakaholo lelei, fakataha mo ha ngaahi manatu melie.

ʻOku tau takitaha moʻona ʻa e ngaahi tukufakaholo ʻi hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fakamāmani e niʻihi. Pea ʻuhinga loloto e niʻihi. ʻOku felāveʻi ʻa e ngaahi tukufakaholo mahuʻinga tahá mo e anga ʻo ʻetau moʻuí pea ʻe tuʻuloa ia ʻi hono tākiekina mo fakafotunga e moʻui ʻo ʻetau fānaú. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau lau ai ʻo kau ki hono uesia lahi ʻo e kau Leimaná ʻe he ngaahi tala-tukufakaholo ʻenau ngaahi tamaí. Naʻe folofola ʻe he Tuʻi ko Penisimaní naʻa nau hoko ko ha kakai naʻe ʻikai haʻanau ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí “pe ʻoku ʻikai te nau tui ki ai ʻo ka akoʻi ia kiate kinautolu, koeʻuhi ko e ngaahi tala-tukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai totonu” (Mōsaia 1:5).

Ko e hā ʻa e ngaahi tala-tukufakaholo ʻoku tau maʻú? Kuo tukuʻau mai ha niʻihi mei heʻetau ngaahi kuí pea ʻoku tau ʻoatu ia ki heʻetau fānaú. Ko e meʻa nai ia ʻoku tau feimālie ki aí? ʻOku fakatefito nai kinautolu ʻi ha ngaahi ʻulungāanga ʻo e angatonú mo e tuí? ʻOku natula fakamāmani pe ʻoku taʻengata ia? ʻOku tau tokanga nai ke fakatupu ha tala-tukufakaholo angatonu pe ʻoku tau tali pē ha faʻahinga meʻa ʻe hoko kiate kitautolu? ʻOku fakatupu nai hotau ngaahi tala-tukufakaholó ke tau talia ʻaki e ngaahi fakatauvele mālohi ʻo e māmaní pe ʻoku fai ia koeʻuhí ko hono ueʻi ʻe he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié? ʻE tokoni nai e ngaahi tala-tukufakaholo ʻoku tau fakatupu ʻi hotau ngaahi fāmilí ke faingofua ange ʻa e muimui ʻetau fānaú ki he kau palōfita moʻuí, pe ʻe hoko ia ke faingataʻa ange kiate kinautolu?

ʻE founga fēfē ʻetau fakapapauʻi ʻa hotau ngaahi tala-tukufakaholó? ʻOku ʻomai ʻe he folofolá ha sīpinga tuʻukimuʻa. ʻIa Mōsaia 5:15 ʻoku pehē ai: “Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue pea fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngaue leleí.”

ʻOku ou saiʻia ʻaupito heni he ʻoku tau ʻilo ai ʻoku faʻu e ngaahi tala-tukufakaholó ʻi ha vahaʻa taimi ʻi heʻetau toutou fai e ngāue tatau. ʻI heʻetau tuʻu maʻu mo taʻe faʻa liliu ʻi hono fai ʻa ia ʻoku leleí, ʻoku tau fokotuʻu maʻu ai hotau ngaahi tala-tukufakaholó ʻi he angatonu. Ka ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻi. ʻE founga fēfē haʻatau fakapapauʻi ʻa ia ʻoku leleí pe lelei feʻungá, ʻi hono ʻai ke toe mahuʻinga angé? ʻOku ʻi ai ha potu folofola ʻokú ne ʻomi ha fakamatala lahi ange pea ʻoku maʻu ia ʻi he 3 Nīfai 6:14. ʻOku lau ai ki ha kakai “ ʻa ia ʻoku ului ki he tui moʻoní; pea naʻe ʻikai te nau fie tafoki mei ai, he naʻa nau fai mālohi, mo tuʻu maʻu, mo tuʻu ʻaliʻaliaki, ʻo loto-fiemālie ke faivelenga kakato ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.”

ʻOku tau ako ko e ului ki he “tui moʻoní” ʻoku muʻomuʻa ia ʻi heʻetau malava ke tuʻu ʻaliʻaliaki, tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú. Ko e ului ko ʻení ko ha tui fakapapau ia ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Huhuí. ʻOku maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku kafataha ia mo e Tohi Tapú ʻi hono malangaʻaki ʻa e faka-ʻOtua mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí, fakataha mo e moʻoni ʻo ha Tamai Hēvani moʻui. ʻOku fakamoʻoni fakatāutaha ʻa e palōfita kotoa pē naʻe tohi ʻi he ongo tohi toputapú ni, ki he ngaahi meʻá ni mo akonaki ki he anga ʻoku totonu ke tau moʻui aí kae lava ke tau ʻinasi ʻi he Fakaleleí mo maʻu e melinó mo e fiefia fakatāutahá.

ʻOku taha pē ʻa e founga ke tau ului fakafoʻituitui aí. ʻOku fakafou mai ia ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻoku fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ia ʻi heʻetau lotu mo ʻaukaí. ʻOku maʻu pē ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha holi lahi ke ʻilo ʻa e moʻoní. Kuo pau ke tau fakataumuʻa ke fekumi totonu ki he moʻoní kae ʻikai ke tau fakatonuhiaʻi ʻetau ngaahi ngāué ʻaki ʻetau fekumi ki he fehālaaki ʻi he folofolá, ngaahi akonaki e kau palōfitá pe ko e Siasí. Kuo pau ke tau faifeinga ke fakaongoongo ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻo e Laumālié, kae ʻikai ko e mahino ʻo e māmaní. Kuo pau ke tau loto ke fakaava hotau lotó mo e ʻatamaí, tali e founga ʻa e ʻEikí pea liliu ʻetau moʻuí ʻo ka fie maʻu. ʻOku haʻu ʻa e ului fakatāutahá ʻi heʻetau kamata ke moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻa e ʻEikí—tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú kotoa, kae ʻikai ko kinautolu pē ʻoku faingamālie mo faingofuá. ʻOku hoko leva ʻeni ko ha founga sivi ʻi heʻetau faifeinga ke lelei ange ʻa e ʻahó ni ʻi he ʻaneafí. Ko ia ai ʻoku hoko hotau ngaahi tala-tukufakaholó ko e ngaahi tala-tukufakaholo ia ʻo e angatonú.

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke toʻo ha kiʻi taimi ke tau fakalaulauloto ai ki he ngaahi tala-tukufakaholo ʻi heʻetau moʻuí mo e anga ʻo ʻenau felāveʻi mo hotau ngaahi fāmilí. ʻE hanga ʻe hotau ngaahi tala-tukufakaholo ʻo hono tauhi e ʻaho Sāpaté, lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, fua fatongiá mo e ngāue ʻi he Siasí, fakataha mo e ngaahi sīpinga ʻo e fakaʻapaʻapá mo e mateaki ʻi he ʻapí, ʻo tākiekina ʻetau fānaú mo honau kahaʻú. He ʻikai ke tau ʻalu hala ʻo kapau ʻoku fakatefito ʻetau founga tauhi fānaú ʻi he ngaahi akonaki ʻo e folofolá mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Te tau ʻi ha feituʻu malu ʻo kapau te tau fakatafoki maʻu pē hotau lotó ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ke maʻu mei ai ha fakahinohino ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Kapau ʻe ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki ai mo poupouʻí pea ʻoku tau poupouʻi maʻu pē ʻa e ngāue mo e finangalo ʻo e ʻEikí, te tau ʻiloʻi leva ʻoku tau ʻi he tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí.

Ko e meʻa mahuʻingá ko ʻetau faʻa ngāue ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻE ʻikai ke tau haohaoa hono fakahoko iá, pea he ʻikai faʻa tali fiemālie ia ʻe hotau ngaahi fāmilí, ka te tau langa ha fakavaʻe mālohi ʻo ha tala-tukufakaholo angatonu ʻe ala fakafalala ki ai ʻetau fānaú. Te nau lava ʻo piki ki he fakavaʻe ko iá ʻi he taimi faingataʻá pea te nau lava ʻo foki ki he fakavaʻe ko iá ʻo kapau te nau hē ʻi ha vahaʻa taimi.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻeku tamaí, naʻá ne ʻomi kiate kimautolu fānaú, ha ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga ange ʻi he mama lupi kulokulá. Naʻe holo ʻaupito hono sinó, ka ko hono moʻoní naʻá ne hoko ko ha maʻuʻanga mālohi kiate kimautolu mo ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e angatonú mo e moʻoní. Naʻe paotoloaki ʻe heʻene moʻuí ʻa e ngaahi tala-tukufakaholo ʻokú ne fakamālohia kimautolu he ʻaho ní, neongo kuó ne ʻosi mālōlō. Naʻá ne “tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki, ʻo loto-fiemālie ke faivelenga kakato ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.”

Te tau lava nai ʻo fai ʻeni maʻa ʻetau fānaú? Ko e hā e tukufakaholo ʻoku tau tuku kiate kinautolu he ʻaho ní? Ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻapongipongí? ʻE lava ke kamata ʻiate kitautolu. ʻE fonu nai honau lotó mo e moʻuí ʻi he ngaahi tala-tukufakaholo te nau malava ai ke tali mo muimui ki he ʻEikí mo e kau palōfita ʻo e ʻaho kimui ní? Te tau lava ʻo maʻu fakafāmili nai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, “koeʻuhi ke fakamaʻu ʻe Kalaisi, ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, ʻa kimoutolu maʻana, koeʻuhi ke ʻomi ʻa kimoutolu ki he langí, ke mou maʻu ʻa e fakamoʻui taʻengatá mo e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 5:15).

ʻE kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻiloʻi te tau lava! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne tatali ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kiate Ia. Te tau taki taha lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá; ko Sīsū Kalaisi Hono ʻAló mo hotau Huhuʻí. ʻOku moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; ʻoku hā ia ʻi he folofolá mo ne fakamoʻoniʻi ia. Pea ʻoku tau maʻu ha palōfita moʻoni mo moʻui ʻi he ʻahó ni—ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Kuo teuteuʻi ia mo ʻomi ʻi he ʻahó ni ke ne tataki e Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻI heʻetau hoko ʻo “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue” ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku ou lotua te tau ongoʻi ʻeni ʻi hotau lotó mo ʻetau moʻuí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.