2008
Ko ha Lau Tikilī Pē
Mē 2008


Ko ha Lau Tikilī Pē

Ko e faikehekehe ʻi he fiefiá mo e mamahí … ʻoku faʻa hoko ia ko e tupu mei ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi pē.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou ongoʻi ʻa homou mālohí mo e angaleleí ʻi heʻetau fakataha ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu; ʻoku ou tanganeʻia ʻiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí, hoʻomou ngaahi lotú, pea mo hoʻomou loto fiemālie ke ngāue maʻá e ʻEikí.

Kuo lava ʻeni ha māhina ʻe ua mei he taimi naʻe uiuiʻi ai au ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke u hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí. ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe fakaʻohovale ʻeni ki he tokolahi, pea naʻe ʻikai foki te u ʻamanaki mo au ki ai. Ko hono moʻoní, mahalo te u pehē ko e tokotaha au ʻi he māmaní naʻe fika ua ʻi he ʻohovale tahá, pea ko e fika ʻuluakí ʻa hoku uaifí.

ʻI he ʻaho naʻe fakataha ai e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé ke hikinimaʻi mo fakanofo pea vaheʻi ʻa Palesiteni Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ne u fiefia lahi ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke hiki ai hoku nimá ʻo poupouʻi hoku kaumeʻa mo e takimuʻa ʻofeiná ni.

Hili pē hono hikinimaʻi ʻo Palesiteni Monisoní, naʻá ne fakahā leva hono ongo tokoní.

Naʻe ʻikai ha ʻohovale ʻi hono ui ʻo Palesiteni ʻAealingí. Ko ha tangata lavameʻa mo ʻulungāanga lelei ia—ko ha tokotaha lelei ke fili ko e Tokoni ʻUluaki. ʻOku ou ʻofa mo laukau ʻaki ia.

Hili ko iá, naʻe fakahā leva ʻe Palesiteni Monisoni hono Tokoni Uá. Hangē ko ha hingoa ia ne u ʻiloʻí. Ta ko hoku hingoá.

Ne u vakavakai takai holo ʻi he lokí, ʻo ʻikai te u fakapapauʻi pe naʻe tonu koā ʻeku fanongó. Ka naʻe fakapapauʻi mai ʻe he malimali mei hoku ngaahi tokouá pea mo e fofonga manavaʻofa ʻo Palesiteni Monisoní, ʻe toe ʻi ai ha liliu ʻi heʻeku moʻuí.

ʻOku tau manatu ʻofa kotoa pē kia Palesiteni Hingikelī. ʻOku kei hokohoko atu pē ‘a ‘ene faitāpuekina ‘a ʻetau moʻuí.

Ko Palesiteni Monisoni ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá maʻa hotau kuongá ni; ʻoku ou fakaʻapaʻapa kiate ia peá u tukupā ke foaki ʻa hoku lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí ki he ngāue maʻongoʻongá ni.

ʻI he 1979 ne mavahe atu ai mei Nuʻu Sila ha fuʻu seti uta pāsese lahi mo ha kakai ʻe toko 257 ko e ō ʻo mamata ʻi ʻAnitātiká pea nau foki. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he ongo pailaté naʻe hanga ʻe ha tokotaha ia ʻo liliu ʻe ngaahi meʻa ʻokú ne puleʻi ʻa e puná ʻaki ha tikilī ʻe ua. Tupu mei he fehālaaki ko ʻení, naʻe mavahe ʻaki ʻe he vakapuná ha maile ʻe 28 (km ʻe 45) ki he faka-hahake ʻo e feituʻu naʻe pehē ʻe he ongo pailaté ne nau ʻi aí. ʻI heʻenau fakaofiofi atu ki ʻAnitātiká, naʻe puna māʻulalo ange e ongo pailaté ke sio lelei e kau pāsesé ki ai. Neongo ko e ongo pailate taukei fakatouʻosi kinaua, ka naʻe teʻeki ke na puna ki he feituʻú ni, pea ʻikai foki ke na ʻiloʻi naʻe tupu mei he fehālaaki ʻi he ngāue ʻa e vakapuná ʻa ʻenau puna fakahangatonu atu ʻanautolu ki he moʻunga afi kei moʻui ko ia ko Moʻunga ʻElepasí (Mount Erebus), ʻa ia naʻe laka hake hono māʻolungá ʻi he fute ʻe 12,000 (3,700 m) mei he ʻaisi fefeka ʻi laló.

ʻI he hoko atu pē e puna ʻa e vakapuná, naʻe fetaulaki e hinehina ʻo e sinou mo e ʻaisi naʻá ne ʻufiʻufi e funga moʻunga afí pea mo e hinehina ʻo e ʻao ʻi ʻolungá ʻo hangē pē ia ʻoku nau puna ʻi ʻolunga ʻi ha kelekele tokaleleí. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa e meʻa fakatokangá ʻo talaange ʻoku nau fuʻu ofi ʻaupito ki he kelekelé, kuo tōmui. Ne tuiʻi ʻe he vakapuná e tafaʻaki ʻo e moʻunga afí, pea mate ʻa kinautolu kotoa naʻe ʻi lotó.

Ko e meʻa fakamamahi ʻeni ne fakatupu ʻe ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi pē—ʻe ha lau tikilī pē.1

ʻI he ngaahi taʻu ne u ngāue ai maʻá e ʻEikí pea ʻi he ngaahi ʻinitaviu lahi kuó u fakahokó, ne u ʻiloʻi ai ko e faikehekehe ʻi he fiefiá mo e mamahí ʻi he fakafoʻituituí, ʻi he ngaahi nofo-malí, mo e ngaahi fāmilí, ʻoku faʻa hoko ia tupu mei ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi pē.

Saula, ko e Tuʻi ʻo ʻIsilelí

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻeni ʻe he talanoa kia Saula ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Naʻe kamata e moʻui ʻa Saulá mo ha talaʻofa lahi ki he kahaʻú, ka naʻe fakaiku ki he mamahi mo e fakameʻapangoʻia. ʻI he kamataʻangá, “ko ha tangata talavou lelei [ʻa Saula], … pea naʻe ʻikai ha tangata ʻi he fānau ʻa ʻIsilelí naʻe lelei hake ʻiate ia.”2 Naʻe fili tonu pē ʻe he ʻOtuá ʻa Saula ke hoko ko e tuʻi.3 Naʻá ne maʻu e meʻa lelei kotoa pē—naʻá ne māʻolunga ʻi heʻene tuʻú,4 pea naʻá ne haʻu mei ha fāmili mālohi.5

Ko e moʻoni naʻe ʻi ai ha ngaahi vaivai ʻo Saula, ka naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne tāpuakiʻi, poupouʻi, mo ngaohi ia ke ne tupulaki. ʻOku talamai ʻe he folofolá naʻe talaʻofa e ʻOtuá te Ne ʻiate ia maʻu ai pē,6 ʻoange kiate ia ha loto foʻou,7 pea liliu ia ko ha tangata foʻou.8

Naʻe hoko ʻa Saula ko ha tuʻi lelei ʻi hono tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻá ne fakatahaʻi ʻa ʻIsileli mo ikunaʻi e kakai ʻĀmoní ʻa ia ne nau ʻohofi honau fonuá.9 Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fehangahangai mo ha palopalema naʻe toe lahi ange—ʻa e kau Filisitiá, ʻa ia ne ʻi ai ʻenau fuʻu kau tau tokolahi mo ʻenau ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi pea “ko e kakaí naʻe hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahí honau tokolahí.”10 Ne manavahē ʻaupito e kau ʻIsilelí ʻi he kau Filisitiá ʻo nau toitoi “ʻi he ngaahi ʻana mo e ngaahi vao fihi, pea ʻi he ngaahi maka.”11

Naʻe fie maʻu tokoni ʻa e tuʻi kei talavoú ni. Naʻe ʻoatu ha fekau mei he palōfita ko Samuelá kiate ia ke ne talitali pea te ne haʻu ko e palōfitá ʻo fai ha feilaulau mo fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí. Naʻe tatali ʻa Saula ʻi ha ʻaho ʻe fitu mo e teʻeki pē ke aʻu ange ʻa e palōfita ko Samuelá. Naʻe faifai pea fiu ʻa Saula he tatalí. Naʻá ne tānaki fakataha ʻa e kakaí pea fai ʻa e meʻa naʻe ʻikai te ne maʻu ha mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ʻakí—naʻá ne fai pē ʻe ia ʻa e feilaulaú.

ʻI he aʻu mai ʻa Samuelá naʻa ne loto-mamahi ʻaupito. Naʻá ne talaange, “Kuó ke fai vale.” Kapau pē ā naʻe toe kiʻi tatali ʻa e tuʻi foʻoú ʻo ʻoua te ne mavahe mei he founga ʻa e ʻEikí, kapau pē ā naʻá ne muimui ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakahā maí, pehē kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa hono puleʻangá ʻo taʻengata. Naʻe pehē ʻe Samuela, “Ka ko ʻeni, ʻe ʻikai tuʻu maʻu ho puleʻangá.”12

Naʻe ʻiloʻi ʻe he palōfita ko Samuelá ʻi he ʻaho ko iá ha kiʻi vaivai ʻi he ʻulungāanga ʻo Saulá. ʻI he taimi naʻe fefeka ai e fusi ʻa e ngaahi mālohi mei tuʻá, naʻe ʻikai lava ʻe Saula ʻo mapuleʻi ia ke ne tuʻu maʻu ʻi he meʻa totonú, ke falala ki he ʻEikí mo ʻEne palōfitá, pea muimui ʻi he founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá.

ʻE Lava ke Uesia Lahi ʻEtau Moʻuí ʻe he Fanga Kiʻi Fehālaaki Īkí

Mahalo ʻe ngali siʻisiʻi pē ʻa e faikehekehe ʻaki ha lau tikilií ʻo hangē ko e puna naʻe fai ki ʻAnitātiká pe ko e ʻikai ke toe kiʻi lōloa atu e nofo ʻa Saula ʻi he faleʻi ʻa e palōfitá. Ka ʻe aʻu pē ki he fanga kiʻi fehālaaki īkí, ʻe tātānaki pē ʻo hoko ai ha fuʻu faikehekehe lahi ʻi heʻetau moʻuí.

Tuku ke u fakamatalaʻi atu e founga naʻá ku akoʻi ʻaki ki ha kau pailate kei talavou, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē.

Tau pehē ʻoku teu ke ke puna mei he malaʻevakapuna ʻi he ʻekuetá, ko hoʻo taumuʻá ke takaiʻi ʻa māmani, ka ʻoku kiʻi fehālaaki hoʻo meʻa faifolaú ʻaki ʻa e tikilī pē ʻe taha. Ko e hā nai ho mamaʻo mei he feituʻu naʻá ke fakataumuʻa ki aí ʻi he taimi te ke foki mai ai ki he longitute tatau pē? Ko ha maile siʻi pē? Maile ʻe teau? Mahalo te ke ʻohovale ʻi he talí. Ko e fehālaaki ʻaki ʻa e tikili ʻe tahá, te ke mamaʻo ʻaki ai ʻa e meimei maile ʻe 500 (800 km) mei ho hala totonú, pe ko ha houa ʻe taha ʻo kapau ko haʻo puna ʻi ha seti.

ʻOku ʻikai loto ha taha ia ke iku fakamamahi ʻene moʻuí. Ka ko e taimi lahi, hangē ko e ongo pailaté mo e kau pāsese ʻeveʻeva vakapuná, ʻoku kamata ʻetau fonongá mo ʻetau ʻamanaki te tau fiefia ai pea tau toki ʻilo tōmui ʻoku tau fou ʻi ha hala te tau faingataʻaʻia fakalaumālie ai koeʻuhí pē ko ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi.

ʻOku ʻi ai Nai ha Lēsoni ʻi he Ngaahi Sīpinga Ko ʻení ki Heʻetau Moʻuí?

ʻE lava ke ʻomi ʻe he fanga kiʻi fehālaaki īkí mo ʻetau kiʻi mavahe siʻi mei he tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ha ngaahi nunuʻa fakamamahi ki heʻetau moʻuí. Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke tau lava ʻo mapuleʻi feʻunga kitautolu ke tau fakatonutonu kei taimi ʻetau ngaahi fili ʻoku faí ke tau foki ki he hala totonú pea ʻoua te tau fakatoloi pe ʻamanaki ʻe fakatonutonu ʻa e fehālaakí ʻiate ia pē.

Ko e lōloa ange ko ia ʻetau fakatoloi hono fai ʻo e fakatonutonú, ko e lahi ange ai pē ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke liliú, pea ko ʻene lōloa ange ai pē ia ʻa e taimi ke tau foki ai ki he hala totonú—pea aʻu pē ki ha tuʻunga ʻe hoko mai ai ha faingataʻa.

ʻOku fakafalala atu kiate kimoutolu kau tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ha fatongia lahi. Fakakaukau angé ki ai: ʻoku fakafalala mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kimoutolu kau tīkoní, kau akonakí, mo e kau taulaʻeikí ʻa e “kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e ongoongolelei teuteuʻangá.”13 Kuo maʻu ʻe kimoutolu houʻeiki tangata ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ha fakapapau mo ha fuakava ʻa ia ne talaʻofa ʻaki ai kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí ʻo kapau te mou fakaʻapaʻapaʻi homou lakanga fakataulaʻeikí.14

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí “ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia.”15 ʻOku ʻi ai ha fatongia mamafa ʻo kinautolu ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ke nau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e meʻa ʻoku leleí ki māmani. ʻOku hoko ʻa e ngaahi ʻamanaki ko ʻení ʻi he taimi ʻoku vave ai ʻetau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki mo e ngaahi mālohi ʻoku nau fakataueleʻi kitautolu ke tau mavahe mei he hala ʻo e ʻEikí, mo e taimi ʻoku tau muimui loto-toʻa ai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fai ha ngaahi fili totonu ʻa ia te ne toe fakafoki kitautolu ki he hala totonú.

ʻOku liliu e konifelenisi ko ʻení ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe 92 pea fakamafola ki ha fonua ʻe 96 ʻi he mana ʻo e tekinolosia fakaeonopōní. ʻOku kau mai e tokolahi ʻo kimoutolu kau tangata, ki he konifelenisi lahí ʻo fakafou ʻi he ʻInitanetí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tekinolosia foʻou pehení ʻo ʻai ke lava ʻo fakamafola ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki māmani kātoa. Ko e ngaahi Uepisaiti ʻa e Siasí, ko ha fakatātā lelei ia ʻo e founga ʻoku lava ai ke fakaʻaongaʻi e founga fakatekinolosiá ni ke hoko ko ha maʻuʻanga ueʻi fakalaumālie, tokoni, pea ki he akó foki. ʻE lava ke hoko ia ko ha tāpuaki kiate kimoutolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, homou ngaahi fāmilí pea mo e Siasí.

Ka ke mou tokanga. ʻE lava ke fakangofua ʻe he ngaahi tekinolosia tatau pē ko ʻení ʻa e ngaahi mālohi ʻoku koví ke hū atu ki homou ngaahi ʻapí. Ko hoʻo lomiʻi pē ʻa e mausi ʻo e komipiutá kuo hā atu e ngaahi tauhele fakatuʻutāmakí ni. ʻOku fakaʻauha e ngaahi fāmilí, nofo-malí, mo e moʻui fakafoʻituituí ʻe he ponokalafí, vātaú, taʻe faʻa kātakí, mo e anga taʻe faka-ʻOtuá. ʻOku tufaki holo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ko ʻení ʻi he ngaahi mītia lahi, kau ai e ngaahi makasiní, tohí, televīsoné, heleʻuhilá, mo e mūsiká, pea pehē foki ki he ʻInitanetí. ʻE tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou ʻiloʻi pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kovi ko ʻení. Te mou kei nofo maʻu pē ʻi he maama ʻo e ongoongoleleí ʻo kapau te mou tomuʻa fakatokangaʻi ʻa e fakatuʻutāmakí pea fakatonutonu leva homou halá. ʻE lava ke ʻomi ʻe he fanga kiʻi fili īkí ha ngaahi nunuʻa lalahi.

ʻI haʻo hū ki ha uepisaiti ngali kehe mo ngali fakatuʻutāmaki ʻi he ʻInitanetí ʻoku fai ai ha fetalanoaʻakí, ʻe lava pē ke hoko ai ha ngaahi palopalema te ne maumauʻi lahi hoʻo moʻuí. Kapau te ke fokotuʻu ha komipiuta ʻi ha loki mavahe he ʻikai toe hū ki ai e toenga ʻo e fāmilí, ʻe hoko ia ko e kamataʻanga ʻo ha fononga ʻe fie maʻu ai ke ke loi ki ho fāmilí pea ʻoku fakatuʻutāmaki ia.

Ka ʻoku ʻikai ke fie maʻu ʻe he ʻEikí ia ʻa e ngaahi ngāue pē ʻoku hā ki tuʻá, ka ke ofi foki mo ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ongo ʻi hotau lotó ki he laumālie ʻo e fonó.16 “ ʻOku fie maʻu [ʻe he ʻOtuá] ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí.”17

ʻOku tau maʻu ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa e fatongia mo e mālohi ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí: ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, “ ʻOku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻOku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi; He ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohi, ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu.”18

Naʻe ʻosi ʻafioʻi pē ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki muʻa pea tau haʻu ki he māmaní ʻe fakataueleʻi kitautolu ʻe ha ngaahi mālohi kovi ke tau hē mei hotau halá, “he kuo fai angahala kotoa pē, pea tōmui ʻi he fakamālō mei he ʻOtuá.”19 Ko hono ʻuhinga ia kuó Ne teuteuʻi ai ha founga ke tau fai ai ha ngaahi fakatonutonú. ʻE lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻi he founga ʻaloʻofa ʻo e fakatomala moʻoní pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻe “ ʻikai ke tau ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”20

ʻOku fakahā ʻe heʻetau loto fiemālie ke fakatomalá, ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he meʻafoaki ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻofa mo e feilaulau naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻOku hoko e ngaahi fekaú mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko hano siviʻi ʻo e tuí, talangofuá, mo e ʻofa ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, kae mahuʻinga angé, ʻoku nau ʻomi ha faingamālie ke tau aʻusia ai ʻa e ʻofa mei he ʻOtuá pea maʻu mo ha fiefia kakato ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui foki ka hoko maí.

ʻOku hangē e ngaahi fekau ko ʻení mo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko ha ngaahi fakahinohino faifolau mei he langí pea te nau tataki atu kitautolu ke tau tūʻuta malu ki hotau ikuʻanga taʻengatá. Ko ha ikuʻanga ʻoku ʻikai maaʻusia ʻe heʻetau mahinó ʻa hono fakaʻofoʻofá mo e nāunauʻiá. Ko ha ikuʻanga ʻoku mahuʻinga ke tau feinga ki ai. ʻOku mahuʻinga ke tau fakatonutonu ʻetau ngaahi filí he taimí ni pea nofo maʻu ʻi he halá ka tau aʻu ki ai.

Manatu: he ʻikai ngata pē ʻi hono fakafonu ʻa langi ʻe he niʻihi kuo teʻeki ai ke nau fai ha fehālaakí ka ʻe kau ai mo kinautolu foki naʻa nau ʻiloʻi ʻenau hē mei he halá pea nau fakatonutonu ia ke nau toe foki ki he maama ʻo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ko e lahi ange ko ia ʻetau mataʻikoloa ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea moʻui ʻaki iá, ko ʻetau ʻiloʻi lelei ange ia ʻa e taimi te tau mavahe ai mei he halá— neongo ko ʻetau kiʻi mavahe siʻisiʻi pē.

Fēfē Kapau Kuo Tau Hē Mamaʻo mei he Halá?

Ko ia ʻe hoku ngaahi tokoua, ʻoku ʻi ai siʻa niʻihi kuo ʻikai ke nau fakatonutonu honau ngaahi halá pea ʻoku nau pehē kuo nau fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he hala ʻo e ʻEikí ke nau toe lava ʻo tafoki. ʻOku tau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongo fakafiefia ko ia ko e ongoongolelei ʻo e huhuʻí mo e fakamoʻuí. Neongo hoʻo mavahe ʻo mamaʻo ʻaupito mei he hala totonú, ʻoku kei mahino mo pau pē ʻa e hala ke tau foki aí. Mou haʻu, ako ʻi he Tamaí; ʻohake ha feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala. Tui, pea maʻu ʻa e tui ki he mālohi fai fakamaʻa ʻo e Fakalelei taʻefakangatangata ʻa Sīsū ko e Kalaisí. Kapau te tau vete pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻoku faitotonu mo fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ke Ne fakamolemoleʻi mo fakamaʻa kitautolu mei he anga taʻemāʻoniʻoni kotoa pē.21 “Neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ʻe [ngaohi] ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hina ekiaki.”22

Mahalo pē he ʻikai ko ha hala faingofua ʻeni pea ʻe fie mau ke te lava ʻo mapuleʻi kita pea maʻu mo ha loto vilitaki, ka ko hono ikuʻangá ʻoku nāunauʻia ʻo ʻikai faʻa mafakamatalaʻi. ʻOku ʻikai pehē ʻokú ke malaʻia pea te ke iku pē ki he mamahí. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fie tokoni atu: ko ho fāmilí, pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí, ko hoʻo kau taki fakakōlomú mo e kau faiako fakaʻapí. Ko e moʻoni, ko ho kaumeʻa lelei tahá ʻa e Tokotaha naʻá ne Fakatupu ʻa e māmaní, ʻa ia ʻoku ʻOʻona ʻa e mālohí kotoa. Ko Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻena ʻokú ke maʻú. ʻOku mahino kiate Ia ho mamahí. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo loto-mamahí. Te Ne hanga mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo tāpuakiʻi, fakafiemālieʻi, mo fakamālohia koe; te Na ʻaʻeva ʻi ho tafaʻakí pea fataki koe lolotonga hoʻo feinga ke fakatonutonu ho ʻaluʻangá.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha ngaahi foha fili mo mahuʻinga kimoutolu ʻo e Tamai Hēvaní. Kuó Ne fakafalala mai ʻo foaki atu kiate kimoutolu ʻa e mālohi toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Mou kātaki ʻoua naʻa mou mavahe mei he halá, neongo ko ha kiʻi mavahe siʻi pē. Tokanga ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá pea te Ne fai maʻau ʻa ia naʻá Ne talaʻofa ke fai maʻa Saulá: Te Ne foaki kiate koe ha loto foʻou, ngaohi koe ke ke hoko ko ha tangata foʻou, pea te Ne ʻiate koe maʻu ai pē.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí, pea ko e ʻulu Ia ʻo e Siasí ni. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. ʻOku ou fakahā ʻeku ʻofá mo ʻeku loto houngaʻiá kiate kimoutolu ko hoku ngaahi kaumeʻa mo e tokoua ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Arthur Marcel, “Mount Erebus Plane Crash,” www.abc.net.au/rn/ockhamsrazor /stories/2007/1814952.htm.

  2. 1 Samuela 9:2.

  3. Vakai, 1 Samuela 9:17.

  4. Vakai, 1 Samuela 10:23.

  5. Vakai, 1 Samuela 9:1.

  6. Vakai, 1 Samuela 10:7.

  7. Vakai, 1 Samuela 10:9.

  8. Vakai, 1 Samuela 10:6.

  9. Vakai, 1 Samuela 11:11.

  10. 1 Samuela 13:5.

  11. 1 Samuela 13:6.

  12. 1 Samuela 13:13–14.

  13. T&F 84:26.

  14. Vakai, T&F 84:38–39.

  15. T&F 82:3.

  16. Vakai, ʻAlamā 12:12–14; T&F 88:109.

  17. T&F 64:34.

  18. T&F 58:26–28.

  19. Loma 3:23.

  20. Sione 3:16.

  21. Vakai, 1 Sione 1:9.

  22. ʻĪsaia 1:18.