2008
Kau Taulaʻeiki Lahi Pule ʻe Toko Tolú
Mē 2008


Kau Taulaʻeiki Lahi Pule ʻe Toko Tolú

Te tau maʻu ha poto mo ha ivi lahi ʻi heʻetau vakai ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke nau hoko ko hotau faʻifaʻitakiʻanga mo e sīpinga ʻi he founga fakatakimuʻá.

ʻĪmisi
Elder William R. Walker

Ko ha tāpuaki mo ha faingamālie ia kiate kitautolu ke tau hikinimaʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, Palesiteni Henelī B ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí.

Naʻá ku fuofua ako ki he mahuʻinga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi heʻeku tupu hake ʻi he Fakahihifo ʻo Kānatá. ʻI he taimi naʻá ku faʻa ʻalu ai ki he ʻapi ʻo ʻeku ongo kuí ‘i he tafaʻaki ʻo e fāmili Uoká, naʻá ku faʻa sio ki ha ʻīmisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí naʻe tautau ʻi he hūʻanga ki falé. ʻOku ou manatuʻi lelei ia. Naʻe hangē nai ʻenau tuʻú ko ha kau tangata leʻo, ne nau fakafeʻiloaki ki he taha kotoa pē naʻe hū ki aí.

Naʻe hā ʻi he ʻīmisi fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, fakataha mo hono ongo tokoní ko J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí pea mo Tēvita O. Makei. Naʻe hā ʻi he taá ʻenau tuʻu fakataha ʻi ha ʻīmisi lahi ʻo ha foʻi kolope. Naʻá ku saiʻia he tā ko iá. Ko ha kau tangata talavou mo fakaʻeiʻeiki ʻa kinautolu; ne u ʻiloʻi ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá mo hono ongo tokoní.

Naʻá ku ongoʻi ha ivi makehe mei he tā naʻe tautau ʻi he hūʻanga ki he ʻapi ʻo ʻeku ongo kuí. Naʻá ku nofo ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi mo toafa musie ko ia ko Leimoní, ʻa ia naʻe nofo ai ʻeku ongo kuí. Naʻe ofi feʻunga hona ʻapí ki he luelaló, pea ko ia naʻá ku faʻa ʻaʻahi kiate kinaua. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku faʻa tuʻu fakalongolongo mo loto ʻapasia ʻi he hūʻangá ʻo siofi e tā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fifili pe ko e hā naʻe mahuʻinga ai ki heʻeku ongo kuí ke fakaʻapaʻapaʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí peá na fakaʻaliʻali honau taá ʻi ha feituʻu mahuʻinga ʻi hona ʻapí. Naʻe sio ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe hū ki falé. Mahalo ko e mahuʻinga tahá, ko ʻene hoko ko ha fakamanatu ki heʻena fānaú mo e makapuná, ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha ki hona lotó mo ʻena moʻuí.

ʻI he ngaahi taʻu kimui ange aí, naʻá ku toki aofangatuku ʻaki naʻe faitatau hono fakaʻaliʻali e tā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e kupuʻi lea fakaʻofoʻofa ko ia ʻa Sosiuá, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; … ka ko au mo hoku falé te mau tauhi [ki he ʻEikí]” (Sōsiua 24:15).

Naʻe ʻiloʻi ʻe he toko taha kotoa pē ne hūfia e ʻapi ʻo Sēmisi mo Fane Uoká, naʻe tohitongi ʻi hona lotó ʻa e kupuʻi leá ni: “Ka ko kimaua mo homa falé te mau tauhi [ki he ʻEikí].” ʻI heʻeku hoko ko hona mokopuná, naʻá ku ʻiloʻi ia pea kuo teʻeki ai pē ke ngalo ia ʻiate au.

ʻI heʻeku kei siʻí naʻe ʻikai fuʻu mahino lelei kiate au ʻa e mahuʻinga ke ʻi ai ha toko tolu ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, kae ʻikai ko ha Palesiteni pē ʻe taha. Naʻá ku ʻiloʻi foki naʻe fili ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi mo Sione kae ʻikai ko Pita pē. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe hoko ʻeku tamaí ko ha toko taha ʻo e kau tangata ʻe toko tolu ʻi he kau pīsopelikí, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha tokoni kia Pīsope J. O. Hīkeni. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe palesiteni fakasiteiki ʻeku kuitangatá pea naʻe ʻi ai hano ongo tokoni naʻá na poupou kiate ia (Palesiteni Sione ʻĀlani mo Palesiteni Lesilī Paama).

ʻI he tuʻunga kotoa pē—ʻoku ʻikai ko e tokotaha pē ʻoku taki—ʻi ha kau palesitenisī, ka ko ha toko tolu ʻoku nau taki fakataha. Naʻá ku ako ʻi he Palaimelí ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pea tupulaki ʻeku ofa ʻiate kinautolú. ʻOku ʻomi ʻe he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ha fakafiemālie mo ha loto falala ki hotau toʻu tupú ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e Siasí. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko iá naʻe “ui [kinautolu] … ʻe he ʻOtuá, ʻi he kikite, pea ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí mo fakahoko hono ngaahi ouaú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5).

ʻI he 1835 naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fokotuʻutuʻu totonu ʻo e kau palesitenisií ʻi he Siasí:

“Kuo pau pē ke ʻi ai ha kau palesiteni pe kau ʻōfisa pule… .

“ ʻOku hoko ʻa e kau Taulaʻeiki Lahi Pule ʻe toko tolu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa ia kuo fili ʻe he siasí, mo tuʻutuʻuni mo fakanofo ki he lakanga ko iá, pea poupouʻi hake ʻe he falala, tui mo e lotu ʻa e siasí, ko ha kōlomu ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí” (T&F 107:21–22).

“[Ko ha] kōlomu ʻo e kau palesiteni ʻe toko tolu” (T&F 107:29)—ʻikai ko ha palesiteni mo ha ongo tokoni palesiteni—ka ko ha kau taulaʻeiki lahi pule ʻe toko tolu. Ko ha kōlomu ʻo e kau palesiteni ʻe toko tolu—ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻOku ʻikai pehē ʻa e fokotuʻutuʻu ia ʻa māmaní, ka ko e founga ʻeni ʻoku fokotuʻutuʻu mo faʻu ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí.

ʻOku ou manatu ai ki he potu folofola ko ʻení:

“ ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” (ʻĪsaia 55:8–9).

Fakafuofua ki he taimi naʻe hoko ai hoku taʻu fitú, naʻá ku kiʻi ʻilo ai ki hono fetongi ʻo e Kau Palesitenisií, ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá. Hili ha taimi siʻi mei ai, kuo fetongi e tā naʻe tuʻu ʻi he hūʻanga ki he ʻapi ʻo ʻeku ongo kuí ʻaki ha tā fakaʻofoʻofa ʻo Palesiteni Tēvita O. Makei mo hono ongo tokoní, ko Sitīveni L. Lisiate mo J. Lūpeni Kalake, ko e Siʻí.

ʻI heʻeku kei tamasiʻí naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa hono fuʻu mahuʻinga pe founga ko ia ʻo hono fetongi ʻo e Kau Palesitenisií—ka naʻá ku ʻiloʻi kuo pekia e palōfitá pea naʻe tataki kimautolu ʻe ha palōfita foʻou ʻa e ʻOtuá, fakataha mo hono ongo tokoní ʻi hono tafaʻakí.

ʻI hoku taʻu 13, naʻe ui au ki he ʻōfisi ʻo Pīsope Maile Holotá peá ne fakahoko mai hono ui au ke u hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻa e kau tīkoní. Naʻá ne talamai naʻe fie maʻu ke u ʻalu ki ʻapi ʻo lotu pe ko hai hoku ongo tokoní. Naʻá ne akoʻi au ʻe tokoni mai ʻa e ʻEikí ki heʻeku filí. Naʻe tokoni mai ʻa e ʻEikí. Ne u ako leva ki he mahuʻinga ʻo e ongo tokoní pea kamata ke u sio ki he ʻuhinga naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he ʻEikí ke tataki ʻa Hono Siasí ʻe ha kau palesitenisī, kae ʻikai ko e palesitení pē. Naʻá ku ʻofa ʻi hoku ongo tokoni ʻi he kōlomu ʻo e tīkoní pea naʻa mau lotu mo ngāue mālohi ke tokoniʻi e fānau tangata ʻi heʻemau kōlomú. Naʻe akoʻi au ʻe Pīsope Holota ki he sīpinga ʻo e kau palesitenisií mo e founga ʻoku totonu ke ngāue ai ha kau palesitenisī ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻI heʻeku hoko kimui ko ha palesiteni ʻi he ngaahi kōlomu kehé, ne u ʻosi ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ongo tokoní peá u ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi hono fili kinauá—ʻo hangē ko hono akoʻi au ʻe heʻeku pīsopé.

ʻI heʻeku hoko ko ha palesiteni ʻi he kōlomu ʻa e tīkoní pea kimui ange ko ha pīsope mo ha palesiteni fakasiteikí, naʻá ku ʻiloʻi ko e hā pē ʻa e poto, mahino pe ivi naʻá ku maʻú, ʻe fakalahi mai ia ʻi he taimi naʻá ku fakakau ai hoku ongo tokoní ʻi ha faʻahinga tuʻutuʻuni pē naʻe fie maʻu ke fai. Naʻá ku ako ai ki hono fakaʻofoʻofa mo fakatupulaki ʻo e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei he ngāue fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Naʻe mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe fili ai ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí ʻe ha kau taulaʻeiki lahi pule ʻe toko tolú pea mo e fie maʻu ke ngāueʻaki e founga fakatakimuʻa ko iá ʻi he Siasí.

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “Te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu” (T&F 52:14). Kuó Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e sīpinga fakatakimuʻá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e houalotu kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku puleʻi ia ʻe ha kau palesitenisī ʻe toko tolu, tukukehe ʻa e Kau Fitungofulú [mo e Toko Hongofulu Mā Uá]” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 94). ʻIkai ngata aí, ʻoku tataki foki mo e ngaahi houalotú ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻe ha palesiteni mo hano ongo tokoni. ʻOku kau kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki mo e lelei ʻo e ngāue fakataha ʻa e kau palesitenisií ʻi hono fakaʻaongaʻi ki he ngaahi houalotú pea pehē ki he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Ko e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ʻoku fua fatongia ʻi ha kau palesitenisī ʻi he Siasí, ʻoku totonu ke tau vakai ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e sīpinga mo ha faʻifaʻitakiʻanga ke tau muimui ki ai, ʻi heʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia tauhí. ʻOku totonu ke tau feinga ke hangē ko kinautolú ʻo ngāue fakataha ʻi he feʻofoʻofani mo e uouangataha.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e ongo tokoní: Naʻá ne pehē: “ ʻOku ʻi ai e ʻuhinga kuo fokotuʻu ai kinaua [ongo tokoní] ʻe he ʻEikí ki he tuʻunga ko iá” (Teachings of Gordon B. Hinckley, 94).

Naʻe hoko atu e akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ʻo ne pehē: “ ʻI he taimi ʻoku mau ʻi heni aí, ʻoku fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he pongipongi kotoa, tuku kehe pē ʻa e ʻaho Mōnité. ʻOku ou ui ʻa Palesiteni Fausi ke fakahoko mai ʻene tafaʻakí pea mau aleaʻi mo fai ha tuʻutuʻuni ki ai. ʻOku ou ui leva ʻa Palesiteni Monisoni ke fakahoko mai ʻene tafaʻakí pea mau aleaʻi mo fai ha tuʻutuʻuni ki ai. ʻOku ou fakahoko atu leva e ngaahi meʻa ʻoku ou fie maʻú pea mau aleaʻi mo fai ha tuʻutuʻuni ki ai. ʻOku mau ngāue fakataha. He ʻikai te ke lava ʻo fakalele tokotaha pē ʻa e kau palesitenisií. Ko e ongo tokoní—ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke ʻi ai ha ongo tokoni. ʻOkú na fakahaofi koe mei hono fai e meʻa ʻoku halá, he ʻokú na tokoniʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú” (Teachings of Gordon B. Hinckley, 95; vakai foki “In Counselors There is Safety,” Ensign, Oct 1990).

Naʻe fakamatala ha tokoni ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo kau ki he founga ʻoku fealēleaʻaki ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ ʻI he taimi naʻe ʻomi ai ha meʻa ke fakamāuʻi [ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí], naʻá ne aleaʻi ia mo hono ongo tokoní pea nau fakakaukauʻi lelei ia kae ʻoua kuo nau loto taha ki he meʻa ke faí” (Anthon H. Lund, ʻi he Conference Report, june 1919, 19; toki tānaki atu e fakamamafá).

Ko e sīpinga ia ʻoku totonu ke tau muimui ki ai ʻi he kau palesitenisií.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakahaá ke fai ʻetau ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he ngaahi kōlomú mo e kau palesitenisií “ ʻi he māʻoniʻoni kakato pea ʻi he angatonu mo e loto-fakatōkilalo, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa, pea ʻi he tui, mo e angamaʻa, mo e ʻilo, anga-fakamaʻumaʻu, faʻa kātaki, anga faka-ʻOtua, ʻofa fakatokoua mo e manavaʻofa” (T&F 107:30).

Kuo ʻomai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e sīpingá.

Kuo tau hikinimaʻi ʻo poupouʻi he ʻahó ni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ʻo e Siasí. Te nau akoʻi mo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e sīpinga ʻoku totonu ke tau muimui aí. Te tau maʻu ha poto mo ha ivi lahi ʻi heʻetau vakai ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke nau hoko ko hotau faʻifaʻitakiʻanga mo e sīpinga ʻi he founga fakatakimuʻá.

ʻE maʻu ʻe hotau ngaahi fāmilí ha ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau akoʻi ʻetau fānaú mo e makapuná ke nau ʻofa mo poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí. ʻI heʻeku kei siʻí peá u tuʻu ʻi he ʻapi ʻo ʻeku ongo kuí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe tataki kimautolu ʻe ha kau tangata ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fokotuʻu kinautolu ai ʻe he ʻEikí ke nau tataki ʻa kimautolu.

Pea ʻoku ou ʻiloʻi ia ʻi he taimí ni. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; ʻoku tataki kitautolu ʻe Heʻene kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. ʻOku ou fakamoʻoni kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaposetolo pule ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní mo hono ongo tokoni anga fakaʻeiʻeikí, ke nau tataki ʻa kitautolu ʻo fakatatau mo e fakakaukau pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻa ia ko Hono Siasí ʻeni. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.