2008
Mohu Tāpuekina
Mē 2008


Mohu Tāpuekina

Kuo fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ou tui ʻoku tau maʻu ha loto fakapapau ange ke moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Kuo fuoloa taʻu ʻeku kau atu ki he konifelenisí. Ka kuo teʻeki ai ke mohu tāpuekina pehē au ʻo hangē ko ia ʻoku hoko he fakatahaʻangá ni. Kuo lahi ha ngaahi pōpoaki fakamāfana moʻoni mei ha kau lea tokolahi, ka naʻe lea ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi ha kaveinga mahuʻinga moʻoni. Kuo tau ʻinasi mei ha tēpile mahutafea ʻo e tuí, ʻofá mo e naʻinaʻí. Tau fakaʻaongaʻi muʻa e ngaahi meʻá ni ʻi heʻetau moʻuí.

ʻE Misa Pālati, ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe ʻave ai hoku uaifi ʻofeiná ki falemahaki. Naʻá ne tuku mai ha kiʻi tohi ki he fānaú ʻo peheni: “ Siʻi fānau ʻofeina, ʻoua naʻa mou tuku ke ala ʻa hoʻomou tamaí ki he maikoloueiví”—hoko atu ai mo ha foʻi koma, “pe ko e sitoú, pe ko e mīsini fufulu ipú pe ko e mīsini fakamōmoa foó.” ʻOku ou ongoʻi mā ke toe tānaki atu ki he lisi ko iá.

ʻOku ou tui ko ʻEletā ʻUkitofa naʻá ne pehē mai, “Kuó ke fakamatala ki he haʻofangá ʻo kau ki ho tukufakaholo he tafaʻaki hoʻo faʻeé. Fēfē ʻa e tafaʻaki hoʻo tamaí?” Ko ia te u fakaʻosi ʻaki ha kiʻi fakamatala nounou fekauʻaki mo e tafaʻaki ʻeku tamaí.

Naʻe haʻu ʻeku kuitangatá (tamai ʻeku tamaí) mei Sueteni pea ko hono uaifí mei ʻIngilani. Ne na fetaulaki ʻi ha vaka heʻena folau mai ki hení. Naʻe tatali ʻeku kuitangatá ke fuʻu lahi hake ʻa e taʻahiné ka ne toki kole mali kiate ia. Ne na mali ai ʻi he Temipale Sōlekí pea naʻá ne tohi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko e ʻaho fakafiefia taha ʻeni ki heʻeku moʻuí. Ne u mali mo hoku ʻofaʻangá ki taimi mo ʻitāniti ʻi he temipale māʻoniʻoní.”

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli 1898, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne u heka lēlue mei he Tauʻanga Lēlue Lio Kuleni Hihifó, ke u ʻalu ki Sikenitinēvia, he kuo uiuiʻi au ke u ngāue fakafaifekau ki ai.” Naʻá ne ʻalu ki Sueteni kae tuku ʻa hono uaifí, hili pē ia ha ʻaho ʻe tolu ʻo ʻena malí.

Naʻe ʻomi kiate au ʻene tohinoá, ʻa ia ne hiki ʻaki ha penivahevahe, ko e ʻomi mei ha tokoua ʻeku tamaí naʻá ne fili ke ʻomi kiate au e tohinoa ʻa ʻene tamaí. Ko e kupuʻi lea ne lahi taha hono toutou hiki ʻi he tohinoá ko e, “ ʻOku viviku hoku vaʻé.” Ka ko e fakamatala fakaʻofoʻofa taha ʻoku hā aí ʻoku pehē: “Ne mau ō he ʻahó ni ki he ʻapi ʻo e fāmili Senisoní. Ne mau feʻiloaki mo Sisitā Senisoni. Naʻá ne teuteu ha meʻatokoni fakaʻofoʻofa maʻamautolu. Ko ha tokotaha feimeʻatokoni lelei ia.” Peá ne toki pehē leva, “Naʻe hiva kotoa e fānaú pe ifi mimiha pe fai ha kiʻi hulohula, peá ne toki totongi leva ʻene vahehongofulú. Ko e paʻanga ʻe nima ki he ʻEikí pea taha ki hoku hoá, ʻEletā ʻIpisoni pea mo au foki.” Pea toki hiki fakaholoholo leva ai e ngaahi hingoa ʻo e fānaú.

ʻI heʻeku lau e tohinoa ko iá, naʻe ʻasi foki ai e hingoa ʻa ʻeku tamai ʻi he fonó, mahalo ko ia naʻá ne hivaʻi ha foʻi hiva, pea ko ia naʻe hoko ko e tamai ʻo ha ʻofefine pē ʻe toko taha, ʻa ia ko e taʻahine ne u mali mo iá.

ʻI he ʻuluaki ʻaho ne u mamata ai kia Falanisesí, ne u ʻiloʻi kuó u maʻu e tokotaha totonu ke ma malí. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ke ma toe feʻiloaki kimui ange pea ne u kole ange ke ma ō ʻo ʻeva. Ne u ʻalu ki hono ʻapí ke ʻeva kiate ia. Naʻá ne fakafeʻiloaki au pea pehē mai ʻene tamaí, “ ʻMonisoni,’—ko ha hingoa Sueteni nai ia?”

Ne u pehē ange, “ ʻIo.”

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku sai.”

Naʻá ne hū leva ki ha loki ʻe taha ʻo ʻomi ha laʻitā ʻo ha ongo faifekau ʻokú na tui tatā mo toʻotoʻo ʻena Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOkú ke kāinga mo e Monisoni ko ʻení, ko ʻIlaiasi Monisoni?”

Ne u pehē ange, “ ʻIo, ko e tokoua ia ʻo ʻeku kuitangatá. Naʻá ne hoko foki mo ia ko ha faifekau ʻi Sueteni.”

Naʻe tangi ʻa e tamai ʻa Falanisesí. Ko ha tangata loʻimata tō ia. Naʻá ne pehē mai, “Ko ia mo hono hoá ʻa e ongo faifekau ne na akoʻi mai ʻa e ongoongoleleí ki heʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí mo e kotoa hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.” Naʻá ne ʻuma ʻi hoku kouʻahé. Hili iá, naʻe tangi ʻene faʻeé peá ne ʻuma kiate au ʻi hoku kouʻahe ʻe tahá. Ne u fakasio holo ʻa Falanisesi. Naʻá ne pehē mai, “Te u ʻalu ʻo ʻomai hoku koté.”

Naʻe tō fakamamahi ʻa hoku ʻofaʻanga ko Falanisesí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. Naʻe ʻave ia ki he falemahakí. Naʻe ʻosi ha ʻaho ʻe 18 mo e ʻikai pē ke ne ake pe ʻilo ha meʻa. Ne u tangutu hono tafaʻakí. Naʻe ʻikai teitei ngaue. Naʻe tangi ʻa e fānaú mo e makapuná pea ne u tangi foki mo au. Ka naʻe ʻikai pē ke ne ngaue.

Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne ʻāʻā hake ai. Ne u fokotuʻu ha lekooti he lele vave ki hono tafaʻakí. Ne u ʻuma mo fāʻofua kiate ia peá u pehē ange, “ ‘Kuó ke toe foki mai. ʻOku ou ʻofa atu kiate koe.” Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku ou ʻofa foki ʻiate koe Tomu, ka ʻoku ʻi ai ha palopalema lahi ʻoku hoko.” Ne u fakakaukau, he ʻokú ke ʻilo koā Falanisesi ʻa e meʻa ʻoku ui ko e palopalemá? Naʻá ne pehē mai, “Naʻe ngalo ke u ʻave he meilí ʻa ʻeta totongi tukuhau vāhenga ki he kuata hono faá.”

Ne u pehē ange kiate ia, “ ʻE Falanisesi, kapau naʻá ke sinaki lea pehē mai ki muʻa peá ke toki ʻuma mai mo fakahā mai hoʻo ʻofa ʻiate aú, pehē ne u mei tuku pē koe heni.”

ʻE ngaahi tokoua, tau anga fakaʻeiʻeiki mo anga fakaʻapaʻapa muʻa ki hotau ngaahi uaifí. Ko kinautolu hotau ngaahi hoa taʻengatá. ʻE kau fafine, fakaʻapaʻapa ki homou husepānití. ʻOku nau fie fanongo ki ha foʻi lea lelei. ʻOku nau fie maʻu ha fofonga malimali. ʻOku nau fie maʻu ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa moʻoní.

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, te u kiʻi mavahe mei hoku fāmilí, he ko ha konifelenisi lelei ʻeni. Kuo langaki hake kitautolu ʻe ha ngaahi pōpoaki fakapotopoto mo fakalaumālie. Kuo fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ou tui ʻoku tau toe maʻu ha loto fakapapau ange ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kuo ʻikai ngata pē hono faitāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi lea lelei kuo faí; ka kuo fakahīkihikiʻi foki kitautolu ʻe he hiva fakaʻofoʻofa ne fakahokó. Kuo tau mohu tāpuekina ʻi he Siasí ni ʻi hono vahevahe mai ʻe ha niʻihi ʻa honau ngaahi talēniti hivá. Kuo lelei hono fakahoko ʻo e kuaea mo e hiva kotoa pē he ongo ʻaho ʻe ua kuohilí.

ʻOku ou fie fakahaaʻi atu ʻeku ʻofa lahi kiate kinautolu kotoa pē kuo nau kau maí pea pehē kiate kimoutolu kotoa pē ne fanongo maí. Kuó u ongoʻi ʻa hoʻomou ngaahi lotu maʻakú pea kuo poupouʻi mo faitāpuekina au ʻi he ongo māhina ʻe ua ko ʻeni hili e pekia ʻa Palesiteni Hingikelī ʻoku tau ʻofa aí. Ko ia ʻoku ou toe fie fakahaaʻi atu ʻeku houngaʻia ʻi hoʻomou hikinima ʻo poupouʻi aú.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga te u maʻu ke fakahaaʻi ʻaki ʻeku fakafetaʻi koeʻuhí ko e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki mai he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni pea mo ʻene ʻuhinga ki heʻeku moʻuí. Kuo tākiekina mo liliu ʻa kitautolu takitaha ʻi heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí mo talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Kiate kimoutolu ngaahi mātuʻá, ʻoku ou fie fakahā atu ke mou fakahaaʻi ha ʻofa ki hoʻomou fānaú. ʻOku mou ʻiloʻi hoʻomou ʻofa ʻiate kinautolú, ka mou fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi foki ia. ʻOku nau pelepelengesi fau. ʻAi ke nau ʻiloʻi ia. Ui ki hoʻomou Tamai Hēvaní ke tokoni atu ʻi hoʻomou feau ʻenau ngaahi fie maʻú he ʻaho takitaha pea ʻi hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa kuo pau ke haʻu fakataha mo e fatongia fakaemātuʻá. ʻOku mou fie maʻu ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi homou poto ʻomoutolú, ʻi hono ʻohake hoʻomou fānaú.

ʻOku tau fakamālō ki hotau toʻu tupu lelei ʻoku tuʻu hake ʻo fakafepakiʻi e faiangahala ʻa e māmaní pea nau moʻuiʻaki e ngaahi fekaú ki he lelei taha te nau lavá.

Kiate kimoutolu ʻoku lava ʻo meʻa atu ki he temipalé, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou toutou ʻalu ki ai. ʻI hoʻomou fai iá, ʻe tokoni ia ke fakamālohia hoʻomou nofo malí mo e ngaahi fāmilí.

Tau feangalelei ʻaki muʻa ʻo ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé pea tau feinga ke tokoni ki ai.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou ʻofa atu kiate kimoutolu pea ʻoku ou lotua ʻa kimoutolu. Mou lotua muʻa au. Pea te tau utu fakataha ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, kuó Ne teuteu maʻatautolu takitaha. Ko ʻeku lotú ia mo ʻeku tautapá ʻi heʻeku tānaki atu ki ai ʻeku fakamoʻoní. ʻOku moʻoni ʻa e ngāué ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.