2008
Feʻinasiʻaki ʻo e Konifelenisí
Mē 2008


Feʻinasiʻaki ʻo e Konifelenisí

ʻI he ʻaho Mōnite hili e konifelenisi lahí, ne maʻu ai ʻe kinautolu ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e LDS Gems, ko ha ʻī-meili fakaʻaho ʻeni ʻoku maʻu ai e ngaahi meʻa fakalaumālié, ha fakaafe ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi he fakatahaʻanga molumalu mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻo e konifelenisí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ʻī-meili ʻoku ʻoatu ʻi laló ha ngaahi tali naʻe lahi hake ʻi he 1,200 ʻa ia ne maʻu ʻe he ngaahi makasini ʻa e Siasí.

Ki muʻa pea kamata e konifelenisí ʻi he pongipongi Tokonakí, ne femoʻuekina homau ʻapí ʻi heʻemau ngaahi meʻa angamaheni ʻo e ʻaho Tokonakí mo e kamata hono fakamafola mai ʻi heʻemau televīsoné ʻa e ngaahi ʻata mo e ongo mei he Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻi he kamataʻanga ko ia ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ma ʻomi homa ongo kiʻi fohá ʻo ʻai ke na loto-ʻapasia lolotonga hono fai ʻo e fua lotú. Pea ʻi he meʻa mai ko ia ʻa Palesiteni ʻUkitofa ki he tuʻunga malangá ke kamata e fakatahaʻanga molumalú, ne liliu e ʻātakai ʻi homau ʻapí. Ne mau tūʻulutui hifo toko fā ʻi muʻa ʻi he televīsoné pea naʻe fakafonu ʻe he Laumālié ʻa homau ʻapí. Ne u kiʻi ongoʻi mā ʻi heʻemau kau atu ki he mōmeniti toputapu ko ʻení mo e vala fakaʻaho pē ko ia ne mau tuí ʻi ha loki naʻe taʻemaau mei he vaʻinga naʻe fai ai he pongipongí. Neongo ia, ʻi heʻemau tuʻu ki ʻolunga mo hiki homau nimá ko e fakahā ʻemau poupoú, ne fonu hoku lotó ʻi he fiefia lahi. Ne faifai pea mau tuʻu fakataha ko e fāmili, ne aʻu ki heʻema kiʻi tamasiʻi kei ako ʻalú naʻe hiki hono nima toʻomataʻú, pea naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga ongo ʻo e māʻoniʻoni ko ia ʻoku tau faʻa ongoʻi ʻi he temipalé. Ne mau tuʻu fakataha ʻo fakamoʻoniʻi naʻe totonu e meʻa ko ia naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié.

ʻOsi ha ngaahi mōmeniti mei ai kuo kamata e longoaʻa ʻa e fānaú pea kuo pau ke toe fakaleʻolahi ange e televīsoné ke ma fanongo ki he kau leá, ka naʻe kei nofoʻia pē ʻe he kiʻi mōmeniti nounou ko ia ʻo e melinó ʻa homau ʻapí mo homau lotó.

Kilisitina N., ʻIutā, USA

He ʻikai feʻunga haʻaku fakamatalaʻi ʻo e ongo ne u maʻu ʻi he konifelenisí ni. Naʻe ongo mālohi e Laumālié; ne u lava ʻo mamata ai ʻi hoku ʻapí, pea naʻá ku lava ʻo ongoʻi ʻoku takatakaiʻi au ʻe he Laumālié. Naʻe ʻikai ke u fuʻu mālohi fēfē he Siasí ki muí ni mai, pea ʻi heʻeku vakai atu ko ia ki hono talitali au ʻe Palesiteni Monisoni ki he lotoʻaá, naʻá ku ongoʻi ko ʻene lea fakahangatonu mai pē kiate au. Ne u fiefia ʻi he ngaahi leá kotoa. Naʻe folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kinautolu, pea naʻe lava ke u ongoʻi moʻoni ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u haohaoa, ka ne u ongoʻi ʻa e fie maʻu ko ia ke u foki ki he lotú kae lava ke fafangaʻi au peá u toe kamata foʻou. Ne ʻikai ke u fiu au he fanongo ki he konifelenisí. Kuó u ʻosi foki ki he ʻInitanetí ʻo toe fanongo ki ai. ʻOku ou ʻamanaki ke maʻulotu ʻi hoku uōtí he uike kahaʻú.

Sini U.

Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e fanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí, kae tautautefito ki he palōfita moʻuí, ʻa Palesiteni Monisoni, neongo ʻoku ou nofo ʻi ha fonua mamaʻo ʻaupito ʻa ia ʻoku teʻeki ai pē lava ke malangaʻi ai e ongoongoleleí. Ka koeʻuhí ko e tekinolosiá, naʻe kei lava pē ke u kau atu ki ai peá u ongoʻi ʻa e Laumālié mo fakamāmaʻi ai au. Neongo ia, ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi faleʻi mo e ngaahi fakamoʻoni naʻe faí, naʻe toe lahi ange ʻeku fakaʻānaua naʻe lava ke ʻinasi kotoa hotau ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfiné ʻi he ngaahi tāpuaki lahi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou lotua ʻe vavé ni pē haʻane hoko.

Senilili F.

Ko e mōmeniti ne ongo mālohi taha kiate au ʻi he konifelenisí ko e lea ko ia naʻe fai ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻo kau ki he vakapuna naʻe tō ʻi ʻAnitātiká. Ne u fuʻu ongo‘i ʻaupito ʻa e lava ke uesia ʻe ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻaupito ʻa ʻetau moʻuí pea ʻikai ke tau toe lava ʻo fakafoki ia ka ko hono nunuʻá ʻe ʻikai toe liliu. ʻOkú ne fakahā mai ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono mamaʻo ʻetau mavahe mei he hala hangatonu mo fāsiʻí, ʻe fie maʻu ke tau fakahā ʻetau fehālākí pea tau feinga ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOkú Ne tokanga lahi ki heʻetau leleí peá Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tali ʻetau ngaahi fehālākí, ako mei ai, pea tupulaki fakalāumalie mei ai.

ʻOlioni H., Kololato, USA

Naʻe fehuʻi mai ʻe hoku kaungāmeʻa lelei ʻi he akó ʻeku meʻa ne fai ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Naʻá ku talaange, pea naʻe hanga ʻe heʻeku fakamatala ki he konifelenisi lahí ʻo taki ia ke ne fai ha ngaahi fehuʻi kau ki heʻeku tui fakalotú mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne u lava ʻo fakaʻaongaʻi e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ke fakamatalaʻi ʻaki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku kehe ai hotau Siasí mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé, pea ne u lava foki ʻo fakamatalaʻi mahino ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻene fekauʻaki mo e Tohi Tapú.

ʻOku ou fakamālō ʻi he faingamālie ko ʻeni ne u maʻú! ʻOku ou ʻilo ne tataki au ʻe he Laumālie ʻi heʻeku tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, pea mahalo ka ne taʻe ʻoua e konifelenisi lahí ia, ne ʻikai ke u maʻu ʻe au ʻa e laumālie totonu ke u maʻu ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí.

ʻEli W., ʻIngilani

Ko ha papi ului au ʻi he 1972, pea ne u māmālohi pē he Siasí ʻi ha taʻu ʻe 20 tupu. Ne u toe mālohi mai ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí pea kuo silaʻi au ki hoku husepānití, ʻa ia ko ha papi ului mo ia foki. Ne u ʻofa ʻia Palesiteni Hingikelī peá u ongoʻi he ʻikai lava ʻe ha palōfita kehe ʻo fetongi ia. ʻI hono fokotuʻu mai ke tau hikinimaʻi ʻa Palesiteni Monisoní, ne u ongoʻi ʻita mo taʻefiemālie he naʻá ku fakakaukau he ʻikai te ne lava ʻo fai e ngāué. Meʻa kia kekeva moʻoni ko au! ʻI he meʻa hake ʻa Palesiteni Monisoni ke leá, ne u sio ki hono fofongá mo e ngaue holo kotoa ʻa hono sinó. Ko e fiefia mo e maama naʻe hā mei hono fofongá ko ia tofu pē naʻe ʻi he fofonga ʻo Palesiteni Hingikelī ne u ʻofa aí! Ne u fonu ʻi he fiefiá mo ʻiloʻi ʻa e nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tangatá ni—ʻa hoku palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā foʻoú.

Mele Lui R., Niu Mekisikou , USA

Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié he lolotonga ʻa e konifelenisí ke liliu ʻeku moʻuí. Neongo ne u “mālohi” he Siasí ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ka ne teʻeki ueʻi kakato au ʻe he Laumālié ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he konifelenisi ko ʻení. Ne u ongoʻi naʻe fakataumuʻa fakahangatonu mai ʻa e pōpoaki kotoa pē kiate au. Te u kole fakamolemole ki hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngaahi fehālaaki kotoa pē kuó u fai peá u fakamolemoleʻi mo kinautolu ne nau fai hala mai kiate aú. Te u fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku ou loto ke fai kiate aú peá u muimui ʻi he ofi taha te u lavá ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Tilipeti C., USA

ʻOku taufetongi homau fāmilí ʻi hono fakalele ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko e taimi ki hoku husepānití ʻa e ʻaho Mōnite ko ia hili e konifelenisí. Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Zwick ʻi he fakatahaʻanga ʻo e hoʻatā Sāpaté ha lēsoni fekauʻaki mo hono tauhi ʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe hoku husepānití ʻa e lea ko ʻení ke fakamamafaʻi ʻaki ʻa hono fie maʻu ko ia ke tau tauhi maʻu ʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí. Kuó u ʻosi hiki ʻi he MP3 ʻa e faile mei he Uepi saití. Naʻa mau toe nofo hifo kotoa e fāmilí ʻo fanongo ki he leá. Naʻá ne kamata ʻe ia haʻamau aleaʻi mo ʻema tamasiʻi taʻu 14 e ngaahi tefitoʻi hangē ko e fili hono ngaahi kaumeʻá, fai ʻo e ngaahi fili ʻoku leleí, mo fokotuʻutuʻu ha palani ki heʻene moʻuí.

Kueni D., Uasingatoni, USA

Lolotonga e fakatahaʻanga molumalú, ne u ongoʻi e faingamālie ne u maʻú, ongoʻi loto-fakatōkilalo, mo fakamālō ʻi heʻeku lava ke u nofo pē ʻi hoku ʻapí ʻo kau atu ki he konifelenisí pea ke u tuʻu ʻo hiki hoku nima ke poupouʻi ʻa hotau palōfita foʻoú, ʻa Palesiteni Monisoni. Ne u fakatē loʻimata ʻi he tuʻu hake ʻeku tamasiʻi ne toki hoko hono taʻu 12, fakataha mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea tuʻu hake ʻeku taʻahiné fakataha mo e Kau Finemuí ke fakahoko e meʻa tatau. Ne u ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālie fakaʻofoʻofa ko ia naʻá ne fakamoʻoniʻi ki hoku lotó ko Tōmasi S. Monisoni ʻa e tangata ʻoku finangalo e ʻEikí ke hoko ko e ʻulu ʻo Hono Siasí he ʻaho ní! ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki he faka-ʻOtua ʻo hono uiuiʻi toputapú.

Melitī H., Niu Mekisikou, USA

ʻOku teʻeki ai ke u mali, pea ʻi he lolotonga ʻo e lea ʻa ʻEletā Pālatí, naʻe ongo ki hoku ʻatamaí pea mo hoku lotó ha ngaahi founga ʻe lava ke u teuteuʻi ai au ke u ʻofa ʻi hoku uaifi ʻi he kahaʻú mo tokoni lelei ange ai kiate ia pea hiki hake ʻene ngaahi kavengá ke maʻamaʻa. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi heʻeku moʻuí he taimí ni ka ke kumi haku uaifi ke ma mali ʻi he temipalé pea ʻohake ha fāmili te nau fakaʻapaʻapaʻi mo fakahīkihikiʻi ia. ʻOku ou fiefia mo hanganaki atu ke ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa.

Maika S., Fololita, USA