2008
Kole ʻi he Tui
Mē 2008


Kole ʻi he Tui

[‘Oku] fie maʻu ʻe he lotu ʻoku ʻuhinga mālié ʻa e fetuʻutaki ʻi he māʻoniʻoní mo e ngāue fakatapuí.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau lau ki ha tefitoʻi moʻoni te ne lava ʻo tokoni ke ʻuhinga mālie ange ʻetau ngaahi lotú—‘a ia ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo e kole ʻi he tuí.

ʻOku ou fie vakaiʻi ha ngaahi sīpinga ʻe tolu ʻo e kole ʻi he tuí ʻi he lotu ʻoku ʻuhinga mālié mo tau lāulea ki hangaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga takitaha. ʻI heʻetau lau ki he lotú, ʻoku ou fakamamafaʻi atu ʻa e kupuʻi lea ko ia ko e ʻuhinga mālié. ʻOku kehe ʻa e lotu ko e kehe pē ke faí mei heʻete fakaʻutumauku ʻi he lotu ʻoku ʻuhinga mālié. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú ki heʻetau tupulakí mo e malu fakalaumālié. Ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa fai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló. Pea neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú, ka te tau lava kotoa ʻo fakatupulaki ʻi he founga faitatau mo ʻuhinga mālie ʻoku fai ʻaki ʻetau lotú, ʻo tatau pē ki heʻetau ngaahi lotu fakatāutahá mo fakafāmilí.

Kole ʻi he Tuí pea Ngāueʻi

Ko e sīpinga lelei taha ʻo e kole ʻi he tuí, ko Siosefa Sāmita mo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā Maí. ʻI he taimi naʻe fekumi ai ʻa Siosefa ʻi heʻene kei talavoú ke ne ʻilo ki he moʻoni ʻo e lotú, naʻá ne lau ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení mei he ʻuluaki vahe ʻo Sēmisí:

“Ka ai ha mou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

“Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui” (Sēmisi 1:5–6).

Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻi heʻete kole ʻi he tuí, ʻa ia ʻoku mahino kiate au ʻoku ʻuhinga ki he mahuʻinga ko ia ʻo e leaʻakí mo hono fakahokó, ʻa e ongo fatongia ke kolé mo fakahokó, ʻa e fie maʻu ko ia ke fetuʻutaki mo ngāué.

ʻI he fakalaulauloto ʻa Siosefa ki he kupuʻi folofola fakatohitapu ko ʻení naʻe tataki ai ia ki ha potu maomaonganoa ʻi ha vaotātā ofi ki hono ʻapí ke ne lotu mo fekumi ki he ʻilo fakalaumālié. Fakatokangaʻi angē ʻa e ngaahi fehuʻi naʻá ne tākiekina e fakakaukau mo e tautapa ʻa Siosefá.

“ʻI he lolotonga ʻo e fakafetauʻilea mo e moveuveu ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukaú, naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā ha meʻa ʻe faí? Ko hai ʻi he ngaahi faʻahi ko ʻení kotoa pē ʻoku totonú; pe, naʻa kuo nau hala kotoa pē? Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?…

“Ko ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku ʻalú ke fehuʻi ki he ʻEikí ke u ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasí kotoa pē ʻoku moʻoní, koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e siasi ke u kau ki aí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10, 18).

Naʻe ʻikai ngata pē e fakataumuʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Siosefá ki he ngaahi meʻa naʻá ne fieʻilo ki aí ka naʻá ne fie maʻu foki ke ne ʻiloʻi e meʻa ke faí! Naʻe ʻikai ke ne lotu ʻo pehē, ʻKo e fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní?” Ka naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke u kau ki aí?” Naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he vaotaá ke ne kole ʻi he tuí, pea naʻá ne fakapapauʻi kuo pau ke ne ngāueʻi.

ʻOku fakataumuʻa ʻa e tui moʻoní ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻoku iku maʻu pē ia ki he ngāue māʻoniʻoní. Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “tuí ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻi he tui fakalotu kuo fakahā maí, pea mo e fakavaʻe ʻo e angatonu kotoa pē” pea “ko e tefitoʻi ngāue ia ʻo e meʻa moʻui poto kotoa pē” (Lectures on Faith, [1985], 1). ʻOku ʻikai ko e tui ki he Fakamoʻuí ʻa e ngāue ʻataʻataá pē, ka ko e ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, ko e ʻelito ia ʻo e tuí. Ko ia ai, “ko e tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia” (Sēmisi 2:20).

Naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefá “ ʻoku ʻikai ngata ʻi he hoko ʻa e tuí ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué, ka ʻoku toe hoko foki ko e mālohi, ki he meʻa moʻui ʻatamai poto kotoa pē, pe ʻoku ʻi langi pe ʻi māmani” (Lectures on Faith , 3). Ko ia ai, ʻoku tākiekina e tui kia Kalaisí ki he ngāue māʻoniʻoní ʻa ia ʻokú ne fakalahi ki he meʻa ʻoku tau malavá mo e mālohi fakalaumālié. ʻI he mahino kiate kitautolu ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāué mo e mālohí, ʻokú ne ueʻi ai kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻo fakatatau mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fakaafeʻi mai ai ʻa e ngaahi mālohi huhuʻi mo fakamālohia ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, mo fakalahi ʻa e mālohi ʻoku ʻiate kitautolú ke tau fili pē maʻatautolú (vakai, T&F 58:28).

Kuo fuoloa ʻeku ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e fie maʻu ʻe he lotu ʻoku ʻuhinga mālié ʻa e fetuʻutaki ʻi he māʻoniʻoní mo e ngāue fakatapuí. ʻOku fie maʻu ke tau feinga ki muʻa pea tau toki maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí, pea ko e lotú, ʻi heʻene hoko “ko e ngāué, … ko e founga ia kuo fokotuʻu ke tau lava ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki māʻolunga tahá” (Bible Dictionary, “Prayer,” 753). ʻOku tau vilitaki atu ki muʻa mo kītaki ʻi he ngāue fakatapui ʻo e lotú hili ʻetau pehē “ ʻēmení” ʻaki ʻetau ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tau fakahā ki he Tamai Hēvaní.

ʻOku fie maʻu ʻe he kole ʻi he tuí ʻa e faitotonú, feingá, mateakí, mo e vilitakí. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha sīpinga ʻo e meʻa ʻoku ou ʻuhinga ki aí mo ʻoatu ha fakaafe kiate koe.

ʻOku tau lotua ʻa e malu mo e lavameʻa ʻo e kau faifekaú ʻi he tapa kotoa pē ʻo māmaní. Pea ko ha konga anga maheni ia ʻo ʻetau ngaahi lotú ʻa e kole ke tataki e kau faifekaú ki ha niʻihi mo ha ngaahi fāmili ʻoku mateuteu ke maʻu ʻa e pōpoaki ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka ko hono fakamulitukú, ko hota fatongiá ke kumi ha kakai ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. ʻOku hoko ʻa e kau faifekaú ko ha kau faiako taimi kakato; ko kitauá ko ha kakai fekumi taimi kakato. Pea ʻi heʻeta hoko ko ha faifekau ʻi he toenga ʻo ʻeta moʻuí ʻoku ʻikai totonu ke ta lotua e kau faifekau taimi kakató ke nau fai ʻeta ngāué!

Kapau te tau lotu moʻoni pea kole ʻi he tuí, ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá—kapau te tau lotu ʻaki e ʻamanaki ke ngāué ʻo ʻikai ko e fakahaá ʻataʻatā pē—ʻe toki laka ki muʻa ʻa hono malangaʻaki e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku fakaofo moʻoni. ʻE lava ke kau ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he lotu ʻo e tuí:

  • Fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi tokāteline mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻa ia ʻokú ne ʻomi e ʻamanaki leleí mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí.

  • Kole ha loto-toʻa mo ha loto-lahi ke lava ʻo lea pea vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki hotau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.

  • Kole fakamātoato ki he Tamai Hēvaní ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e niʻihi mo e ngaahi fāmili te nau tali ʻetau fakaafe ke akoʻi kinautolu ʻe he kau faifekaú ʻi honau ngaahi ʻapí.

  • Fakatukupaaʻi kitautolu ke tau fai hotau fatongiá ʻi he ʻahó ni mo e uiké ni—pea tautapa ke maʻu ha tokoni ke ikunaʻi ʻa e loto-hohaʻá, ilifiá, mo e veiveiuá.

  • Fekumi ki he meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiló—ʻa e matá ke mamata mo e telingá ke fanongo ʻi he hoko mai ha ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekaú.

  • Lotu fakamātoato ke maʻu e mālohi ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú.

ʻE fakahā ʻa e loto-houngá, pea mahalo naʻa kole ha ngaahi tāpuaki kehe ʻi ha faʻahinga lotu peheni, ʻa ia ʻe toki fakaʻosiʻaki e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Pea ʻe toki hoko atu mo fakalahi ʻa e ngāue fakatapui ʻo e lotu ko iá.

ʻE lava ke fakahoko ʻa e sīpinga tatau ko ʻeni ʻo e fetuʻutaki ʻi he māʻoniʻoní mo e ngāue fakatapuí ʻi heʻetau ngaahi lotu maʻá e masivá mo e paeá mo e mahakí mo e faingataʻaʻiá, ngaahi fāmili mo e kaungāmeʻa ʻoku ongosiá pea mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻulotú.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻuhinga mālie ange ʻa e lotú ʻi heʻetau kole ʻi he tuí. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu hono kotoa ke tau lotu ʻi he tui ʻo kau ki he fekau mei he ʻOtuá ke tau malangaʻaki e ongoongoleleí. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku ou palōmesi ʻe fakaava e ngaahi matapaá, pea ʻe tāpuakiʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi mo ngāueʻi ʻa e ngaahi faingamālie ʻe hoko maí.

Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻEtau Tuí

ʻOku tō e fakamamafa ʻo e sīpinga hono uá ki he mahuʻinga ʻo e kītaki atu ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohili angé naʻe folau ha fāmili mei ʻIulope ki ʻĀmelika (ʻIunaiteti Siteiti). ʻI ha taimi siʻi hili ʻenau taufonuá, naʻe puke lahi honau kiʻi foha taʻu 13. Naʻe pehē pē ʻe he ongo mātuʻá naʻe fakatupu e langa kete hona fohá mei he lōloa ʻa e folaú pea naʻe hoko atu pē ʻa e fononga ʻa e fāmilí.

Naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga ne ʻi ai e fohá. Naʻe fakaʻau ke lahi ange e maha e vaí mei hono sinó. Naʻe tāpuakiʻi ʻe he tamaí ʻa hono fohá, ka naʻe ʻikai hā mai ha fakalakalaka fēfē.

Hili ha ngaahi houa mei ai, naʻe tūʻulutui hifo ʻa e faʻeé ʻi he tafaʻaki ʻo hono fohá ʻo tangi ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e moʻui ʻa e tamasiʻí. Naʻa nau ʻi ha fonua muli pea naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai ha tokoni fakafaitoʻó.

Naʻe kole ange ʻe he faʻeé ki hono fohá pe ʻe loto ke na lotu fakataha. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai feʻunga ʻa e tatali ke fakahoko ʻa e tāpuaki naʻe koleá; naʻe pau ke hokohoko atu ʻenau ngāué. ʻI he fakamatalaʻi ʻe he faʻeé ʻa e kei hoko atu e tāpuaki naʻe maʻu ʻe hono fohá, naʻá ne fokotuʻu ange ke nau toe tangi ʻi he lotú, ʻo hangē ko e kau ʻAposetolo ʻo onoʻahó, “ ʻEiki, fakalahi ʻemau tuí” (Luke 17:5). Naʻe kau ʻi he lotú ha fakahā ʻo e falala ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ha fakapapau ke vilitaki atu ʻi hono fai ʻa ia ʻe fie maʻú ke fakaongoongoleleiʻi ai e tāpuakí—ʻo kapau naʻe tatau ʻa e tāpuakí mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá. Hili ha taimi siʻi mei hono fakahoko ʻa e lotu mahinongofua ko ʻení, naʻe fakaʻau ke sai e tuʻunga naʻe ʻi ai e fohá.

Naʻe tokoni ʻa e ngāue loto-tōnunga ʻa e faʻē ko iá mo hono fohá ke ne fakaafeʻi mai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo talaʻofá pea malava ke fakafiemālieʻi ʻa e fie maʻu ke “ ‘oua te [tau] fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhí ko e ʻikai te [tau] mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te [tau] maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo [ʻetau] tuí” (ʻEta 12:6). Hangē ko e ʻikai holo hifo ki he kelekelé ʻa e fale fakapōpula naʻe tauhi ai ʻa ʻAlamā mo ʻAmulekí “ka ʻi he hili pē ʻenau tuí,” pea hangē ko e ʻikai ke mamata ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá ki ha ngaahi mana lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekaú “ka ʻi he hili pē ʻenau tuí” (vakai ʻEta 12:12–15), ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai fakamoʻui ʻa e tamasiʻi taʻu 13 ko ʻení “ka ʻi he hili pē ʻenau tuí ” pea naʻe fakahoko ia “ ʻo fakatatau ki heʻenau tuí ʻi heʻenau ngaahi lotú” (T&F 10:47).

ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka ko Ho Finangaló

ʻOku fakamahinoʻi ʻe heʻeku fakatātā hono tolú ʻa e mahuʻinga ke ʻiloʻi mo tali ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻe ʻi ai ha tamai kei talavou naʻe mālohi ʻi he Siasí ʻi heʻene kei tamasiʻí, ka naʻá ne fili ha hala kehe lolotonga ʻene ʻi he taʻu hongofulu tupú. Hili ʻa ʻene ngāue ʻi he sōtiá, naʻá ne mali mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa, pea taimi siʻi mei ai kuo fāʻeleʻi mai ha fānau ki he fāmilí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fakafokifā pē kuo puke lahi hona kiʻi ʻōfefine taʻu faá pea naʻe fakatokoto ʻi falemahaki. ʻI he ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanakí, naʻe tūʻulutui e tamaí ʻi he lotu, ko e fuofua taimí ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, peá ne kole ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻo hono ʻōfefiné. Ka naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi aí. Faifaí pea mahino ki he tamai ko ʻení he ʻikai moʻui hono ʻōfefiné, pea liliu māmālie ʻa ʻene ngaahi lotú; naʻe ʻikai ke ne toe lotu ke fai ha fakamoʻui ka naʻá ne lotu ke maʻu ha mahino. Naʻe fakafōtunga leva ʻene ngaahi tautapá ʻi he “Tuku ke fai Ho finangaló.”

Naʻe taimi nounou mei ai kuo longo hono ʻōfefiné, pea ʻiloʻi ʻe he tamaí ne toe siʻi pē hono taimí ʻi he māmaní. ʻI hono fakamālohia kinaua ʻaki ʻa e mahinó, falalá, mo ha mālohi makehé, naʻe toe lotu ʻa e ongo mātuʻá, ʻo kole ha faingamālie ke na toe puke mai ki hona fatafatá ʻa hona ʻōfefiné lolotonga ʻokú ne kei ʻāʻaá. Naʻe hanga hake ʻa e fofonga ʻo hona ʻōfefiné, peá ne kakapa atu hono ongo nima vaivaí ki heʻene ongo mātuʻá ke nau feʻiloaki fakaʻosi. Peá ne mālōlō leva. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tamai ko ʻení naʻe tali ʻena ngaahi lotú—naʻe fakafiemālieʻi hona lotó ʻe ha Tamai Hēvani angalelei mo manavaʻofa. Kuo fai e finangalo ʻo e ʻOtuá—pea kuó na maʻu ʻa e mahinó. (Toʻo mei he H. Burke Peterson, “Adversity and Prayer,” Ensign, January 1974, 18.)

ʻOku hoko ʻetau ʻiloʻi mo tali e finangalo ʻo e ʻOtuá ko ha ongo konga mahuʻinga ʻo ʻetau kole ʻi he tuí ʻi he lotu ʻuhinga mālié. Kae kehe, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa hono lea ʻaki pē ʻa e kupuʻi lea, “fai pē Ho finangaló.” ʻOku tau takitaha fie maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau tukulolo hotau lotó kiate Iá.

“Ko e lotú ko e founga ia ʻoku hoko ia he taimi ʻoku fehokotaki ai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e fānaú” (Bible Dictionary, “Prayer,” 752–753). ʻOku fakafaingamālieʻi kitautolu ʻe he lotu ʻi he lotofakatōkilaló, lotufakamātoató mo e lotutāumaʻú ke tau ʻiloʻi mo fakatonutonu ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. Pea ʻi he meʻá ni naʻe fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoá ʻi Heʻene lotu ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, “ ʻo ne pehē, ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú… . Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoató” (Luke 22:42, 44).

ʻOku ʻikai totonu ke hoko ko e taumuʻa ʻo ʻetau ngaahi lotú ke fakahā ha ngaahi fakaʻamu pe ko ha ngaahi kole, ka ke maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻatautolu mo e niʻihi kehé ʻa ia ʻoku fie foaki ʻe he ʻOtuá, ʻo fakatatau ki Hono finangaló mo ʻEne taimí. ʻOku fanongo mo tali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e lotu fakamaatoato kotoa pē, kae mahalo ʻe ʻikai tatau ʻa e talí mo ia naʻa tau ʻamanaki ki aí pe hoko mai ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu aí pe ʻi ha founga ʻoku tau fakatuʻamelie ki aí. ʻOku hā mahino ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi fakatātā ʻe tolu kuó u fakamatala ki ai he ʻaho ní.

Ko e lotú ko ha faingamālie mo e tautapa fakamātoato ia ʻa e laumālié. Te tau lava ʻo mavahe atu mei he lotu ʻi he “founga anga mahení” ʻoku ʻikai faʻa fai fakamātoato kae fakahoko ha lotu ʻoku ʻuhinga mālié ʻi heʻetau kole ʻi he tui mo ngāue, ʻi heʻetau vilitaki ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí, pea ʻi heʻetau fakahā mo tali ʻi he lotofakatōkilalo ke “ ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni mo e fakalangi ʻo ʻetau Tamai Taʻengatá, ʻo Hono ʻAlo Tofu Pē Tahá, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fanongo mo tali ʻe heʻetau Tamaí ʻetau ngaahi lotú. Fakatauange ke tau takitaha feinga ʻi he fakapapau ke kole ʻi he tuí pea ʻuhinga mālie moʻoni ai ʻetau ngaahi lotú. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.