2008
Vakai ki he Kuohilí pea Laka Ki Muʻa
Mē 2008


Vakai ki he Kuohilí pea Laka Ki Muʻa

Te tau laka fakataha atu ki muʻa ʻi hono fai ʻEne Ngāué.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻOku ou pehē ko e fakataha fakaʻofoʻofa ʻeni. Fakalaumālie ʻa e ngaahi pōpoakí; fakaʻofoʻofa e ngaahi hivá, moʻoni ʻa e ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ou tui he ʻikai toe ngalo ia ʻi he tokotaha kotoa pē kuo kau mai ki he fakataha ko ʻení—ʻa e Laumālie ʻoku tau ongoʻí.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻi ʻOkatopa ʻo e 1963, ʻa ia ko e laka hake ia ʻi he taʻu ʻe 44 kuo hilí, naʻá ku tuʻu ai ʻi he tuʻunga malanga ʻi he Tāpanekalé, ko e toki ʻosi pē ia hono hikinimaʻi au ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he ʻaho ko iá ne u lea ai ʻo kau ki ha kiʻi tohi ne u sio ai ʻi ha tuʻunga malanga ʻe taha. Ko e ngaahi leá naʻe peheni: “Tuku ke loto fakatōkilalo ha taha ʻe tuʻu he tuʻunga malangá ni.” Te u tala moʻoni atu ne hanga ʻe hoku uiuiʻi ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ngaohi au ke u loto fakatōkilalo ʻi he taimi ko ʻení. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻa ʻeku fakafalala ki he ʻEikí. Ka ʻi heʻeku tuʻu atu he tuʻunga malanga ko ʻení he ʻaho ní, ʻoku ou lea atu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni. ʻOku ou kolea ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié lolotonga ʻeku vahevahe mo kimoutolu ʻa e ngaahi ongo ʻoku ʻi hoku lotó.

ʻI he māhina ʻe ua kuo ʻosí, naʻa tau fakamāvae ai mo hotau kaumeʻa mo e taki ʻofeina ko Kōtoni B. Hingikelií, ko e palesiteni hono 15 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha ʻamipasitoa tuʻukimuʻa ʻo e moʻoní ki māmani pea naʻe ʻofeina ia ʻe he kakai kotoa pē. ʻOku tau ʻofa kiate ia. Naʻe laka hake ʻi ha kakai tangata, kakai fefine mo ha fānau ʻe toko 53,000 ne nau ʻahia e Holo ʻo e Kau Palōfitá ʻi he fale pē ko ʻení ke fakahā ʻenau fakaʻapaʻapa fakaʻosi ki he moʻungaʻi tangata ko ʻeni ʻa e ʻEikí, kuo hoko ko ha konga ʻo e hisitōliá.

ʻI he pekia pē ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻe movete leva e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ne u foki leva au mo Palesiteni ʻAealingi, ʻa ia naʻá ma hoko ko e ongo tokoni kia Palesiteni Hingikelií, ki homa tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea hoko leva e kōlomu ko iá ko e mafai pule ʻo e Siasí.

ʻI he Tokonaki, ʻaho 2 ʻo Fēpueli 2008, naʻe fai e ouau ʻo e meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Hingikelií ʻi he Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofa ko ʻení—ko ha fale ʻe tuʻu maʻu pē ko ha fakamanatu ʻo ʻene vīsone taumamaʻó. Naʻe fai ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo ʻofa ki he tangata ko ʻeni ʻa e ʻOtuá lolotonga e meʻafakaʻeikí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakataha hake e kau ʻAposetolo moʻui ʻe toko 14 ʻi he māmaní ki he loki ʻi ʻolunga he Temipale Sōlekí. Naʻa nau fakataha ʻi ha laumālie ʻo e ʻaukai mo e lotu. Lolotonga e fakataha molumalu mo toputapu ko iá, naʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e founga kuo fokotuʻú, ʻi he sīpinga ko ia kuo fokotuʻu ki ai ʻe he ʻEikí tonu pē.

Naʻe fakataha mai ʻaneafi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi māmani kotoa ʻi ha fakatahaʻanga molumalu. Naʻa mou hiki homou nimá ʻi he loto taha ke poupouʻi ʻa e tuʻutuʻuni naʻe fakahoko ʻi he fakataha ʻi he temipalé, ʻa ē ne u toki lau ki aí. Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa hoʻomou hiki hake homou nimá ki he langí. Naʻá ku ongoʻi hoʻomou ʻofá mo e poupoú pea pehē ki hoʻomou tukupā ke tauhi ki he ʻEikí.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou ʻiloʻi taʻe toe veiveiua ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko ʻEne ngāué ʻeni. ʻOku ou fakamoʻoni foki ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻulu ki he Siasi ko ʻeni ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá. ʻOku ou ʻilo ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ke aʻusia ʻi he moʻui ko ʻení, ko ʻetau ongoʻi ʻa ʻEne ngaahi ueʻí ʻi Heʻene tataki ʻa kitautolu ke ʻunuaki ʻa ʻEne ngāué ki muʻá. Ne u ongoʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālie ko iá ʻi heʻeku hoko ko ha pīsope kei talavoú, ʻi heʻene tataki au ki he ngaahi ʻapi naʻe ʻi ai haʻanau fie maʻu fakalaumālie—pe fakatuʻasino foki. Ne u toe ongoʻi pē ia ʻi heʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Tolonitō ʻi Kānatá, ʻo u ngāue ai mo ha kau faifekau fakaʻofoʻofa ʻa ia ne nau hoko ko ha fakamoʻoni moʻui ki māmani ʻoku faka-ʻOtua ʻa e ngāué ni pea ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita. Ne u ongoʻi ia ʻi he taimi kotoa ne u ngāue ai ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea ʻi he taimí ni ʻi heʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke tau takitaha ongoʻi e ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí ʻo kapau te tau moʻui taau mo feinga ke tauhi kiate Ia.

ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻa e kau tangata ʻe toko 15 ne nau hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi muʻa ʻiate aú. Ne u ʻiloʻi fakatāutaha honau tokolahi. Kuó u maʻu ʻa e tāpuaki mo e faingamālie ke u hoko ko ha tokoni ki hanau toko tolu. ʻOku ou fakamālō ki he koloa tukufakaholo kuo tuku mai ʻe he kau tangata takitaha ko ʻeni ʻe toko 15. ʻOku ou ʻilo pau, ʻo hangē ko ʻeku ʻilo naʻa nau ʻilo paú, ʻoku tataki ʻe he ʻOtua ʻa ʻEne palōfitá. ʻOku ou lotua fakamātoato ʻe lava ke u hokohoko atu ko ha meʻangāue moʻui taau ʻi Hono toʻukupú ke hoko atu ʻa e ngāue maʻongoʻongá ni pea ke fakakakato ʻa e ngaahi fatongia lahi ʻoku maʻu ʻe ha Palesitení.

ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhi ko ha ongo tokoni fakaʻofoʻofa. Ko Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá ko ha ongo tangata ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻokú na lavá peá na maʻu mo ha mahino ʻoku lahi. Ko e ongo tokoni kinaua ʻo hangē pē ko hono ʻuhinga totonu ʻo e foʻi leá. ʻOku mahuʻinga kiate au ʻa ʻena fakakaukaú. ʻOku ou tui kuo teuteuʻi kinaua ʻe he ʻEikí ki he ongo fatongia ko ia ʻokú na lolotonga maʻú. ʻOku ou ʻofa ʻi he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá peá u mahuʻingaʻia ʻi heʻemau feohí. ʻOku nau mateakiʻi foki e ngāue ʻa e ʻEikí pea ʻoku nau līʻoa ʻenau moʻuí ʻi Heʻene ngāué. ʻOku ou hanganaki atu ke ngāue mo ʻEletā Kulisitofāsoni, ʻa ia kuo uiuiʻi ki he kōlomu ko iá pea kuo tau ʻosi hikinimaʻí. Kuo teuteuʻi foki mo ia ki he fatongia kuo uiuiʻi ia ki aí. Naʻe fakafiefia foki ke ngāue fakataha mo e kau mēmipa ʻo e kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú pea mo e Kau Pīsopeliki Pulé. Naʻe uiuiʻi pea hikinimaʻi e kau mēmipa foʻou ʻo e Kau Fitungofulú ʻaneafi, pea ʻoku ou hanganaki atu ke feohi mo kinautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻi ai ha laumālie lelei ʻo e uouangatahá ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Taki Māʻolungá. Naʻe folofola e ʻEikí, “Kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”1 ʻE kei hokohoko atu pē ʻa e faaitaha ʻetau taumuʻá—ʻa ia ko e laka ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou ongoʻi pē ʻoku fie maʻu ke u fakahā ʻa ʻeku fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tāpuaki lahi kuó Ne foaki maʻakú. ʻE lava pē ke u lea fakataha mo Nīfai he kuonga muʻá, naʻe fanauʻi au ʻi ha ongomātuʻa lelei, ʻa ia naʻe ʻomi ʻena ongomātuʻá mo e ngaahi kuí mei he ngaahi fonua ko Sueteni, Sikotilani mo ʻIngilaní, ʻe ha kau faifekau moʻui mateaki. ʻI hono fai ʻe he kau faifekaú ni ʻenau fakamoʻoní ʻi he loto fakatōkilaló, naʻe ongo ia ki he loto mo e laumālie ʻo ʻeku ngaahi kuí. Hili e kau ʻa e kau tangata fakaʻeiʻeiki, kau fafine mo e fānau ko ʻení ki he Siasí, naʻa nau fononga atu ki he teleʻa Ano Māsima Lahí. Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa naʻa nau fetaulaki mo iá.

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1848, naʻe mavahe ʻeku ongo kui tolú, ʻa Sālesi Sitiuati Mila mo Mele Makoueni Mila, ʻa ia ne na kau ki he Siasí ʻi Lutakeleni ʻi Sikotilani pē, peá na fononga atu mo ha Kāingalotu kehe ki Seni Luisi ʻi Mīsuli, ʻo nau aʻu ki ai ʻi he 1849. Naʻe hoko e tokotaha ʻo ʻena fānau ʻe toko 11, ʻa Makeleta, ko ʻeku kuifefine uá.

Lolotonga e ngāue ʻa e fāmilí ʻi Seni Luisi ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakaaʻu ʻaki ʻenau fonongá ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe tō e kōlelá ʻi honau feituʻú ʻo lahi ai e maté mo e loto-mamahí. Ne lahi e puké ʻi he fāmili Milá. ʻI ha uike pē ʻe ua, kuo mālōlō ai ha toko fā ʻo e fāmilí. Ko e mālōlō ʻuluakí ko e tamasiʻi taʻu 18 ko Viliami ʻi he ʻaho 22 ʻo Sune, 1849. Hili ha ʻaho ʻe nima mei ai, naʻe mālōlō ʻa Mele Makoueni Mila, ko ʻeku kuifefine-tolú mo e faʻē ʻa e fāmilí. ʻI he ʻaho ʻe ua mei ai, kuo mālōlō mo e tamasiʻi taʻu 15 ko ʻAkipoló, pea ʻaho pē ʻe nima mei ai ne mālōlō mo ʻeku kuitangata-tolú, ʻa Sālesi Sitiueti Mila, ko e tamai ʻa e fāmilí. Naʻe siʻi paea e fānau naʻe hao moʻuí, kau ai ʻeku kui fefine hono ua ko Makeletá, ʻa ia naʻá ne taʻu 13 he taimi ko iá.

Tupu mei he tokolahi ʻa e maté ʻi he feituʻú ni, naʻe ʻikai ke maʻu ha puha mate ke tanu ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe maté. Naʻe veteki ʻe he ongo tamaiki lalahi naʻe moʻuí ʻa e ʻā naʻe tauhi ai e fanga pulu ʻa e fāmilí ʻo ngaohiʻaki ha puha mate moʻó e niʻihi ne maté.

ʻOku siʻisiʻi ha fakamatala kuo tohi ʻo kau ki he mamahi mo e fāinga ʻa e fānau ʻe toko nima ne kei moʻui ʻa e fāmili Milá ʻi he kei hokohoko atu ʻa ʻenau ngāue ke maʻu ha paʻanga ke fai ʻaki e fononga ko ia he ʻikai toe kau ki ai ʻenau mātuʻá mo e ngaahi tuongaʻané. ʻOku mau ʻilo naʻa nau mavahe mei Seni Luisi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1850 mo ha fanga pulu ʻe fā mo e saliote ʻe taha, ʻo nau aʻu ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he taʻu tatau pē.

Ne fetaulaki ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi kuí mo e ngaahi faingataʻa tatau pē. Neongo iá, naʻe tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ʻenau fakamoʻoní. Naʻá ku maʻu meiate kinautolu ha koloa tukufakaholo ʻo e moʻui līʻoa kakato ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou tuʻu ai ʻi homou ʻaó ʻi he ʻahó ni, koeʻuhí ko e kakai tui faivelenga ko ʻení.

ʻOku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko hoku hoa angalelei ko Falanisesí. Te ma fakamanatu ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu ní ʻa e ngaahi taʻu fakaʻofoʻofa ʻe 60 ne ma nofo-mali aí. Neongo naʻe kamata pē ʻeku ngāue ʻi he Siasí heʻeku kei talavoú, ka ne teʻeki tuʻo taha haʻane lāunga ʻi ha taimi kuó u mavahe ai mei ʻapi ki haʻaku fakataha pe ke fakahoko ha ngāue. Ne lahi ʻeku faʻa mavahe mei Sōleki Siti ʻi he ngaahi taʻu lahi ne u hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá—taimi ʻe niʻihi ne u mavahe ai ʻi ha uike ʻe nima—kae tuku toko taha pē ia ke ne tokangaʻi ʻema kiʻi fānaú mo homau ʻapí. Talu mei he taimi naʻe uiuiʻi ai au ko ha pīsope ʻi hoku taʻu 22, naʻe tātātaha ke ʻi ai ha taimi te ma tangutu fakataha ai ʻi he lotú. He ʻikai lava ke u toe maʻu ha hoa tōnunga, ʻofa mo loto mahino pehē.

ʻOku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻema fānau ʻe toko tolú mo honau ngaahi hoá mo e makapuna fakaʻofoʻofa ʻe toko valu pea mo e makapuna ua fakaʻofoʻofa ʻe toko fā.

ʻOku faingataʻa ke u maʻu ha ngaahi lea feʻunga ke fakahoko atu ʻaki kiate kimoutolu, ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻa ʻeku fakamālō loto hounga koeʻuhí ko hoʻomou tōʻonga moʻuí, ki he ngaahi ngāue lelei ʻoku mou faí, mo e ngaahi fakamoʻoni ʻoku mou leaʻakí. ʻOku mou loto fiemālie ke fetauhiʻaki ʻiate kimoutolu. ʻOku mou mateakiʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Lolotonga e ngaahi taʻu ko ʻeni ʻe 44 kuó u hoko ai ko e Taki Māʻolungá, ne u maʻu ha faingamālie ke u takai ai ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha kiate aú ko ʻeku feʻiloaki mo kimoutolu kāingalotú, neongo pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku mou ʻi aí—ʻo u ongoʻi homou laumālié mo hoʻomou ʻofá. ʻOku ou hanganaki fiefia atu ki ha toe faingamālie lahi pehē.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo kafo pe tō tau lolotonga ʻetau fononga he hala ʻo e moʻuí. ʻOku mavahe ha niʻihi mei he ngaahi fakaʻilonga ʻo e halá ʻoku tuhu ki he moʻui taʻengatá, pea nau toki ʻilo ki mui ta ko e hala naʻa nau filí ʻoku ʻalu atu pē ʻo ngata. ʻOku ʻomi ʻe he talatalakehé, taʻetokangá, siokitá mo e faiangahalá ha ngaahi nunuʻa fakamamahi ki he moʻui ʻa e tangatá.

ʻE lava ke liliu ʻa e kakai kotoa pē ʻo toe lelei ange. Kuo taʻu lahi mo ʻetau kole kiate kinautolu ʻoku māmālohí, ʻa e tokotaha naʻe lavea hono lotó, ʻa e tokotaha fakaangá mo e tokotaha maumaufonó, ke ne foki mai. “Foki mai ʻo keinanga ʻi he tēpile ʻa e ʻEikí pea toe ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi fua melie mo fakafiemālie ʻo e feohi mo e Kāingalotú.”2

ʻOku toka ʻi he konisēnisi ʻo e tokotaha kotoa pē ʻa e laumālie ko iá, ʻa e loto fakapapau ke siʻaki ʻa e tangata motuʻá [ke ne liliu] kae ngāue ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga totonu te ne malava ʻo aʻusiá. ʻI he faʻahinga ongo ko ʻení ʻoku mau toe ʻoatu ai pē ʻa e fakaafe ko iá: Mou foki mai. ʻOku mau ala atu kiate kimoutolu ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea fakahā atu ʻa ʻemau fietokoni mo talitali lelei kimoutolu ke tau feohi kakato ʻi he Siasí. ʻOku mau pehē kiate kimoutolu ʻoku lavea homou lotó pe ʻoku mou fāinga mo e loto manavasiʻí, Tuku ke mau hiki hake koe mo fakanonga hoʻo ngaahi tailiilí. Tali fakamātoato muʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu. Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié. He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”3

Naʻe fakamatala ʻo pehē “naʻe faʻa feʻaluʻaki [ʻa e Fakamoʻuí] ʻo failelei… . he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”4 ʻOfa pē ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ko iá. ʻI heʻetau ngaahi fononga taʻepau ko ʻeni ʻi he māmaní, ʻoku ou fakatauange te tau muimui ʻi he faleʻi mei he ʻAposetolo ko Paulá ʻa ia te ne maluʻi kitautolu mo tau nofo maʻu ai ʻi he halá: “Ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku matamata leleí, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofá, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongoongo leleí; kapau ʻoku ai ha lelei, pe ha meʻa ke fakamālōʻia, tokanga ki he ngaahi meʻa ko iá.”5

ʻOku ou poupouʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai, ke mou fakahā ʻa e angaʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku kehekehe pē ʻa e māmani ʻoku tau moʻui aí. Te tau lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa ʻetau fakaʻapaʻapa kiate kinautolu ʻoku kehe ʻenau tuí meiate kitautolú.

ʻOfa ke tau fakahā ha angalelei mo ha ʻofa ki hotau ngaahi fāmili pē ʻo kitautolú. ʻOku totonu ke mahulu ange hotau ngaahi ʻapí ʻi heʻene hoko pē ko ha hūfangaʻangá; ʻoku totonu ke hoko foki ia ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea haʻu pē ʻa e ngaahi faingataʻá ʻo ngata ʻi he matapaá, kae pule ai ʻa e ʻofá pea toka ai ʻa e melinó.

ʻE lava ke hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu fakamanavahē ke tau nofo aí. ʻOku fuʻu vave ʻaupito e hōloa ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga leleí ʻi he anga ʻo e nofó. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe hao mei he ngaahi meʻa ʻoku ala fakatupu ʻauha kiate kitautolú—ʻo tatau ai pē ki he niʻihi kei talavoú, mātuotuʻá pe toulekeleká. Ka ʻoku tautautefito ki hotau toʻu tupú, ʻa hotau toʻu tupu pelepelengesí, he ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku taukakapa ki heʻetau mahinó. Hangē ʻoku ngāue taʻetuku ʻa e filí mo ʻene faʻahí ke tohoakiʻi kitautolu ke tau tō.

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau fai ha feingatau mo e angahalá ka ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻa tau foʻi. Ko ha feingatau ia ʻe lava ke tau ikuna pea te tau ikunaʻi ia. Kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e meʻangāue ʻoku tau fie maʻu ke tau ikuna ʻakí. Ko Ia ʻoku takí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia. Ko e ʻOtua Ia ʻo e māmá. Ko e ʻOtua ʻo e ʻamanaki leleí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu—fakatāutaha.

Ko e moʻui ʻi he māmaní ko ha vahaʻataimi ia ʻo e sivi, ko ha taimi ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau moʻui taau ke toe foki ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ke fai hotau siviʻí, kuo pau ke tau fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi hangē ʻoku ʻikai pē ha ʻutu-ia-ʻe-hakeá pea siva mo e ʻamanakí. ʻOku tau ongoʻi lōmekina ʻi he loto mamahí, fakaʻānaua taʻehokó mo e lotofoʻi he ʻamanaki tōnoá. ʻOku tau tautapa fakataha mo e folofolá “ ʻIkai ʻoku ʻi ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati?”6 ʻOku tau momou ke vakai ki hotau ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí ʻi he loto fakatuʻamelie. ʻOku tau ongoʻi liʻekina, loto-mamahi mo tuēnoa. Kapau te ke aʻusia ha faʻahinga tuʻunga peheni, ʻoku ou kole atu ke ke kole ha tokoni mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he loto tui. Te Ne hiki hake koe mo tataki koe. He ʻikai te Ne toʻo maʻu pē ho ngaahi faingataʻaʻiá meiate koe, ka te Ne fakafiemālieʻi mo tataki koe ʻi he ʻofa lolotonga ha faʻahinga faingataʻa pē te ke fehangahangai mo ia.

ʻOku ou hiki hake hoku leʻó ʻi he ʻahó ni ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehé, ʻo fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa hoku lotó kotoa pea mo e ongoʻi māfana ʻa hoku laumālié, ke talaki ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Hono ʻAló ʻa Sīsū, ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí Kuo Fakatupu ʻi he kakanó. Ko hotau Huhuʻí Ia; ko Ia ʻa hotau Fakalaloa ki he Tamaí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻi ha ʻofa ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kitautolu, pea koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ko iá, naʻá Ne foaki ai ʻEne moʻuí maʻatautolu. He ʻikai te u malava ke fakamatalaʻi ʻa ʻeku houngaʻia ʻiate Iá.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou tuku ʻEne ngaahi tāpuakí kiate kimoutolu, ʻi homou ngaahi ʻapí, ʻi hoʻomou ngāué, ʻi hoʻomou fetauhiʻaki ʻiate kimoutolú pea ki he ʻEikí. Te tau ʻunu fakataha ki muʻa ʻi hono fakahoko ʻa ʻEne ngāué.

ʻOku ou tukupā ke foaki ʻeku moʻuí, ʻa hoku iví—-mo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú—ke tauhi kiate Ia mo tataki e ngaahi ngāue ʻa Hono Siasí ʻo fakatatau mo Hono finangaló pea mo ʻEne ueʻi fakalaumālié, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi Hono huafa māʻoniʻoní—ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. T&F 38:27.

  2. First Presidency statement, ʻi he Ensign, Mar. 1986, 88.

  3. Mātiu 11:28-30.

  4. Ngāue 10:38.

  5. Filipai 4:8.

  6. Selemaia 8:22.