2008
Ngaahi Taula ʻo e Fakamoʻoní
Mē 2008


Ngaahi Taula ʻo e Fakamoʻoní

Fakamālohia hoʻomou tuí ʻaki hoʻomou muimui ki he sīpinga ko ʻeni ʻo e lotú, akó mo e talangofua ki he ngaahi fekaú.

ʻĪmisi
Mary N. Cook

ʻI heʻeku kei nofo ʻi ʻĒsiá, ne u mamata ai ki ha fanga kiʻi anovai naʻe ʻufiʻufi ʻe he lile vai matala fakaʻofoʻofá. Ne nau tānaki atu ha fakaʻofoʻofa makehe mo ha ʻalaha kakala ki he fanga kiʻi anovai pelepela mo tuēnoá. Naʻe tētē pē ʻa e lauʻi ʻakau ʻo e lile vaí ʻi he fukahi vaí pea hanga ʻe hono sino lōloa mo fefeká ʻo fokotuʻu maʻu e fuʻu ʻakaú ʻi he anovaí. Naʻe hanga ʻe he tupu hohoko ko ia ʻa e sinó ʻo fakapapauʻi mai ʻe tuʻu taʻeueʻia ʻa hono matalaʻiʻakaú, ʻo aʻu ai pē ki he taimi naʻe hake ai ʻa e kiʻi anovaí ʻi he fuʻu ʻuha lōvaí.

ʻE hoku ngaahi tokoua kei talavou, ʻoku mou hangē tofu pē ko e matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa ko ʻení. ʻOku hanga ʻe hoʻomou kei foʻoú, haohaoá mo hoʻomou hoihoifuá, ʻo tānaki mai ha lelei lahi ki heʻemau moʻuí pea mo e moʻui ʻa homou fāmilí. ʻOku mou moʻui ʻi ha māmani faingataʻa ʻoku mohu ʻahiʻahi mo fakatauvele, ka ʻe lava ke hoko ʻa hoʻomou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ko ha taula kiate kimoutolu. ʻE hanga ʻe hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakamālohia mo fakatupulaki hoʻomou fakamoʻoní, pea te mou lava ʻo mavahe hake mei he fulikivanu ʻo e māmaní mo kei pukepuke pē homou tuʻunga ʻo e anga māʻoniʻoní.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e taulá ko ha “meʻa ʻokú ne ʻomi ha ongoʻi malu pe toʻa ʻi ha tuʻunga taʻepau.”1 ʻE hoko hoʻomou fakamoʻoní ko homou taula pea te ne ʻoatu ʻa e lototoʻa ke mou “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue”2 ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻi ha māmani taʻepau.

ʻOku tupulaki hoʻomou fakamoʻoní he taimí ni, ʻo hangē tofu pē ko e sino ʻo e lile vaí. ʻE tokoni hoʻomou tuí ke fakatupulaki mo fakamālohia ia, ʻo aʻu ai pē ki he taimi te mou fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ha māmani ʻuli mo hono ngaahi faitoʻo konatapú, angaʻulí, ponokalafí mo e vala taʻetāú.

“Ko e tuí ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá, ka kuo pau ke ke tanumaki hoʻo tuí ke mālohi ai pē… . Te ke lava ʻo tanumaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e tuí ʻaki haʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí… . Te ke lava ʻo fakamālohia hoʻo tuí ʻaki haʻo tauhi ʻa e ngaahi fekaú… . Te ke lava foki ʻo fakatupulaki hoʻo tuí ʻaki haʻo ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”3

ʻOku ou ʻilo ki ha kau finemui naʻe ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e teunga tāú. Naʻa nau muimui ki he sīpinga pau ko ʻení ke maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí: ne nau lotu ki he Tamai Hēvaní, ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea naʻa nau talangofua ʻi hono moʻuiʻaki e tuʻunga totonu ʻo e teunga tāú. ʻI heʻenau maʻu e ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí, naʻe tupulaki ʻenau tuí pea fakamālohia mo ʻenau fakamoʻoní. ʻOku ou fie fakaafeʻi ʻa kimoutolu fakatāutaha ke mou muimui ki he sīpinga ko ʻení.

ʻUluakí, lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní. Kole tokoni kiate Ia ʻi hoʻo fekumi ki he ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí.

Naʻe pehē ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻi heʻene fuofua konifelenisi mo e kau faiongoongó:

“ ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e tali lelei taha ʻe lava ke fai ʻe he toʻu tupú ki he ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí, ʻe maʻu ia heʻenau tūʻulutui ʻo kole ki heʻetau Tamai Hēvaní.

“Kapau te nau manatuʻi ʻoku tokaimaʻananga mai ʻa e ʻEikí kiate kinautolu pea te Ne tali ʻenau ngaahi lotú, te nau lava ʻo feau e faingataʻa kotoa pē te nau fehangahangai mo ia.”4 ʻE fakamālohia ʻe he lotú hoʻo tuí mo fokotuʻu maʻu hoʻo fakamoʻoní.

Ako foki ʻa e ngaahi potu folofola fekauʻaki mo e tuí, ʻo tānaki atu ia ki he lotú. Ko e ʻAlamā 32:27, ko ha feituʻu lelei ia ke kamata ai hoʻo ako ki hono fakatupulaki hoʻo tuí: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāueʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.”

ʻOku mou loto fiemālie nai ke ʻahiʻahiʻi e meʻa ʻoku ʻomi ʻe ʻAlamaá ke fakatupulaki ʻaki hoʻomou tuí? ʻE lava nai ke mou ʻahiʻahiʻi ha kihiʻi konga siʻi pē ʻo e tuí? ʻOkú ke maʻu ha holi ke tui?

ʻI hoʻomou ako mei he folofolá, ʻoku ou ʻilo ʻe faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki Hono Laumālié, pea hangē ko e kau finemui ne tau fanongo ki ai he pōní, ʻe toe fakamaama ange ai hoʻo mahinó. ʻE fakatupulaki ʻe he folofolá ʻa hoʻo tuí mo tokoni ke fokotuʻu maʻu hoʻo fakamoʻoní.

ʻE hanga foki ʻe hono ako ʻo e ngaahi lea ʻa hotau kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo fakatupulaki hoʻo tuí. “Te mou lava ʻo falala maʻu pē ki he kau palōfita moʻuí. ʻOku fakafōtunga mai ʻe heʻenau ngaahi akonakí ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí”5 pea ʻe tokoni ia ki hono fokotuʻu maʻu hoʻo fakamoʻoní.

Naʻe naʻinaʻi mai ha taha ʻo ʻetau kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ki he toʻu tupú ke nau ngāue faivelenga ke tokoni ke nau “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue,” ʻi heʻene akonaki mai ʻo pehē: “ʻOku totonu ke tuki maʻu kei siʻi ʻe hotau toʻu tupú ha ngaahi pou te ne fokotuʻu maʻu kinautolú … ʻOku ua ʻa e ongo pou ko iá: ʻKo e meʻa ʻeni te u faí pea ko e ‘meʻa ʻeni he ʻikai ke u faí.’ … ʻOku totonu ke moʻuiʻaki kei siʻi ʻe he toʻu tupú ha palani… . Ko e taimi ko ia kuo kotofa ai ha hala pehē mo fokotuʻu ha taumuʻá, ʻe faingofua ange ai ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí pea tali ‘ʻikai ‘ ange ki he foʻi fuofua sikaletí, ‘ʻikai’ ki he fuofua inu kavamālohí, … ‘ʻikai’ ki he fuofua tōʻonga taʻefeʻunga ʻe iku ai ki he anga taʻemaʻá.”6

ʻOku tau maʻu ha nāunau maʻongoʻonga ke tokoni ki heʻetau tuki maʻu e ngaahi fuʻu pou ko iá. ʻOku ui ia ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú. Te mou maʻu ʻi he kiʻi tohí ni e ngaahi lea ʻa hotau kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ʻi he kiʻi tohí ni ʻa e “ngaahi pou” ne lea ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló: ʻa e “ngaahi meʻa te u faí” mo e “ngaahi meʻa he ʻikai te u faí.”

Ka ʻoku ʻikai feʻunga pē hono lau ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Kuo pau ke ke muimui ki he sitepu fakaʻosi ʻi heʻetau sīpingá pea “tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí ni pea mo moʻuiʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku hā ʻi he folofolá.”7 Ko e konga faingataʻa tahá ʻeni, ka ʻo kapau te ke palani ki muʻa ʻa e meʻa te ke faí mo tukú pea moʻuiʻaki e palani ko iá, te ke lava pē ʻo ikunaʻi ia!

Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku ngāueʻi. Tuku muʻa ke u fakamatala atu ʻo fekauʻaki mo ha kau finemui ne nau ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻoku hā ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú, pea hili iá ne nau ngāue leva. Ne nau faʻu ha palani, fili ʻa e meʻa te nau faí mo tukú, pea nau moʻuiʻaki leva e palani ko iá.

ʻOku pehē ʻe ha taha ʻo e ngaahi fakahinohino ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú: “Te ke lava ʻo fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e pelepelengesi ʻa ho sinó, ʻo fakafou ʻi ho teungá mo ho fōtungá. Te ke lava ʻo fakahaaʻi ʻokú ke muimui kia Sīsū Kalaisi.”8

Hili hono ako e ngaahi leá ni, naʻe fakatokangaʻi leva ʻe ha taha ʻo e kau finemuí naʻe ʻikai taau ha niʻihi ʻo hono valá. Naʻe fakafou ʻi he lotú mo hono ako ʻo e folofolá, ʻa hono fakamanatuʻi kiate ia ko ha ākonga ia ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻi heʻene hoko ko Hono fakafofongá, naʻe fie maʻu ke ne fai ha ngaahi liliu. Naʻe ʻikai ke ne loto ke toe tuku ʻi heʻene kōpate tukuʻanga valá ha meʻa ne fakatupu fakatauvele, ko ia naʻá ne hua hake hono valá ʻi he kōpaté ʻo liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻikai tāú. Naʻá ne pehē, “Ne u mei poto kapau naʻe ʻikai ke u ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē he falekoloá ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke u tui. Ko e hā kaú ka toe fakakaukau pehē ai?” Naʻe hanga ʻe he fakapapau mālohi ko iá ʻo fakahaaʻi ki he ʻEikí naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi hono sinó pea naʻá ne tukiʻi maʻu ai e fuʻu pou ʻo e teunga tāú.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha finemui kehe ʻi he kalasí naʻe hanga ʻe he faʻahinga vala naʻá ne filí ʻo uesia e tōʻonga teuteu ʻa hono kiʻi tehiná. ʻOku pehē ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú: “ ʻOku hanga ho teungá mo ho fōtungá ʻo tala mai ki he niʻihi kehé ha pōpoaki fekauʻaki mo koe pea ʻokú ne tākiekina foki ʻa hoʻo tōʻongá mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé.”9 Naʻá ne pehē leva ke ne liliu ʻene tōʻonga teuteú ʻi heʻene fakatokangaʻi hake ʻoku ʻi ai hono fatongia ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hono tehiná. Naʻá ne tukiʻi ke toe loloto ange ʻene fuʻu poú mo ne tākiekina ai e tōʻonga vala hono tehiná.

ʻOku hanga ʻe he tōʻonga moʻui ki he “Fakafiefiá mo e Mītiá” ʻo akoʻi kitautolu ke tau “fili pē ʻa e fakafiefia mo e mītia ʻokú ne langaki hake koé. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fakafiefia ʻoku leleí ke ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lelei mo ke fai ai ha ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní.”10 ʻOku ou ʻiloʻi ha finemui mo hano tokoua ne na fanongo ki ha CD peá na fakatokangaʻi hake ʻoku ʻikai langaki moʻui ʻa hono ngaahi leá pea naʻe ʻikai tokoni ia ke na maʻu ai ha ngaahi fakakaukau lelei. Ne na fesiofaki peá na ʻiloʻi ʻi he Laumālié naʻe ʻikai totonu ke na fanongo ki he faʻahinga hiva pehení. Naʻe toʻo mai ʻe he taʻahine lahí ha hāmala peá na ʻave ʻa e foʻi CD ʻo fahi ia ke momoiki. Ne na fokotuʻu kimuʻa ange ha ongo fuʻu pou ʻo e hivá. Naʻá na ʻiloʻi ʻa e meʻa te na fanongo mo taʻe fanongo ki aí pea naʻe lava ke na moʻuiʻaki ʻena palaní ʻi heʻena muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe hanga ʻe he kiʻi tōʻonga ko ʻení ʻo fakamālohia kinaua mo ʻoange ha lototoʻa ke na talangofua ai ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa ange.

Naʻe fili ʻe ha finemui ʻe taha ko e taha ʻo e ngaahi fuʻu pou ke fokotuʻu ʻi heʻene moʻuí, ko hono tauhi ʻo e Sāpaté, neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Hili ha taʻu ʻe taha mei hono papitaiso ia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo hono fāmilí, naʻe vaeua leva hono uōtí. Naʻe vahe hono fāmilí ki ha uooti foʻou pea ko ia pē ʻa e finemui ʻi he uōti foʻoú. Naʻe ʻikai tali ʻe heʻene ongomātuʻá e liliu ko ʻení pea ʻikai ke na toe omi ki he lotú, ka naʻá ne fie muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú ʻi he “Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté.” Naʻá ne fili ke ʻalu ʻo lotu he uooti foʻoú, he taimi kotoa pē naʻá ne lava aí, neongo naʻe pau ke ne ʻalu toko taha pē ki he ngaahi fakatahá.

ʻI he ʻaho Sāpaté, naʻá ne lau ai ʻene folofolá mo ngāue ki heʻene Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻe hanga ʻe heʻene fili ke “tuʻu maʻu mo taʻe- faʻa-ngaue” ʻi hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní, ʻo fakalotolahiʻi ʻene faʻeé mo hono kiʻi tehiná ke na toe kamata ʻalu ki he lotú. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻene faʻeé ʻo pehē naʻe tokoni e sīpinga taʻeueʻia ʻene tama fefiné ʻi heʻene moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí mo ʻene fai leleí, ke ne toe foki ai ʻo mālohi he Siasí.

“ ʻOkú ke fakahaaʻi hoʻo tuí ʻi hoʻo tōʻongá—ʻa ia ko hoʻo tōʻonga moʻuí.”11 Naʻe hanga ʻe he moʻui ʻa e kau finemui ko ʻení ʻo fakahaaʻi mai ʻenau tuí. Pea mou fakatokangaʻi ange naʻe iku ki ha ngaahi ngāue lelei ʻa ʻenau tuí mo ʻenau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí. Naʻe hanga ʻe ha kakai fefine ʻo tokoniʻi ha ongo tautehina mo ha ʻofefine ke ne toe fakafoki mai ʻene faʻeé ke mālohi ʻi he Siasí.

Mahalo ʻe ongoʻi ʻe hamou niʻihi he ʻikai ke mou lava ʻo mavahe hake mei he anovai pelepelá, pea ʻoku fuʻu faingataʻa fau e tūkunga ʻoku mou ʻi aí mo e faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá pea fuʻu taulōfuʻu mo e ʻahiʻahi ʻoku mou fetaulakí. Ka mou manatuʻi muʻa e talaʻofa ʻa ʻAlamaá: “ ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe falala ki he ʻOtuá ʻe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi ʻahiʻahiʻí, mo honau ngaahi tuʻutāmakí mo honau ngaahi mamahí, pea ʻe hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí.”12 Manatuʻi e sino ʻo e lile vaí ʻoku tupu ʻafaʻafa ʻi he lotolotonga ʻo e filí, pea ʻi hono hanga ko ia ʻe he sinó ʻo tekeʻi hake ʻa e lile vaí, ʻe pehē pē hono poupouʻi mo hiki hake kimoutolu ʻe hoʻomou tuí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko hoʻomou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻokú ne fokotuʻu maʻu kimoutolú. Fakamālohia hoʻomou tuí ʻaki hoʻomou muimui ki he sīpinga ko ʻeni ʻo e lotú, ako mo e talangofua ki he ngaahi fekaú. Tukiʻi hifo ke toe maʻu e ngaahi fuʻu poú, ʻaki hoʻo fili leva he taimí ni ʻa e meʻa te ke faí mo tukú pea ngāueʻi leva hoʻo palaní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofeina fakatāutaha koe ʻe he ʻEikí pea te Ne faitāpuekina hoʻo faifeinga ke “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaué.” ʻOku moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻe hanga ʻe hoʻo ʻilo mo hoʻo fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí, ʻo fokotuʻu maʻu ʻaupito koe pea te ke lava ke pukepuke ho tuʻungá ʻi hoʻo taukaveʻi ko ia ʻa e moʻoní mo e angatonú. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Apple Computer Inc. Dictionary, version 1.0.1 “anchor”.

  2. Mōsaia 5:15.

  3. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí Ko Ha Huluhulu Ki he Ongoongoleleí, 197.

  4. “16th President Fields Questions from Media,” Church News, Feb. 9, 2008, 15.

  5. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 85.

  6. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 236.

  7. Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohi, 2001), 2.

  8. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 14.

  9. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 15.

  10. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 17.

  11. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 196.

  12. ʻAlamā 36:3.