2008
Ko ha Tīkoni Taʻu 12
Mē 2008


Ko ha Tīkoni Taʻu 12

Te tau lava ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ʻo fakahoko hotau misioná mo aʻusia hotau ikuʻangá.

ʻĪmisi
Elder John M. Madsen

Siʻoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou fie kamataʻaki hano fakataumuʻa ʻeku leá ki he tamasiʻi tīkoni taʻu 12 kotoa pē ʻoku kau mai ki he fakataha lahi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí! ʻOku ou fie talitali lelei koe ʻi hoʻo meʻa maí mo fakahā pe fakamanatu atu, ha meʻa naʻe hoko kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene kei hoko ko ha tīkoni taʻu 12 ʻo hangē ko kimoutolú.

ʻOku tau lau ʻi hono piokālafí ʻo pehē: “Ne ʻikai fuoloa mei hono fakanofo ia ko ha tīkoní, naʻá ne ʻalu mo ʻene tangataʻeikí ki heʻene fuofua fakataha fakasiteiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí… . Naʻá ne ongoʻi ngalikehe ʻi heʻene maʻu hano tangutuʻanga ʻi he sea mui ʻo e falelotu ʻo e uooti Hongofulú, lolotonga ko iá … [ko ʻene tangataʻeikí,] (ʻa ia naʻe mēmipa he kau palesitenisī fakasiteikí), ne tangutu mai mei muʻa. ʻI he kamata ʻa e fakatahaʻangá, naʻe tuʻu ki ʻolunga ʻa e kau tangata ʻe toko tolungeau pe fāngeaú ʻo nau hivaʻi e himi ʻiloa naʻe faʻu ʻe Uiliami W. Felipisi ʻoku pehē … : ‘ʻOku mau fakamālō ki he ʻOtua naʻe alea mo e tangatá!/ ʻO ne fakanofo ko e palōfita/ [ke fokotuʻu ʻa e ngāue ʻa Sīsū.’ ”]

ʻI he manatu ko ia ʻa Palesiteni Hingikelī ki he meʻa ne hokó, naʻá ne pehē leva: “Naʻe hoko ha meʻa kiate au he taimi ne u fanongo ai ki he hiva ʻa e kau tangata loto-tui ko ʻení. Naʻe ongo ia ki hoku lotó. Ne u maʻu ai ha ongo naʻe faingataʻa ke fakamatalaʻi. Ne u ongoʻi ha mālohi lahi, fakaeloto mo fakalaumālie. Kuo teʻeki ke u aʻusia ia ʻi ha faʻahinga taukei faka-Siasi. Naʻe ongo ki hoku lotó ha fakapapau ko e tangata ne nau hiva ʻo kau ki aí, ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Ne u ʻiloʻi ai, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.”1

Hangē ko e meʻa ko ia ne aʻusia ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene hoko ko ha tīkoni taʻu 12, naʻe ʻikai “toe ngalo ia he toenga ʻo ʻene moʻuí.”2 ʻOku ou lotua ko e meʻa ko ia te mou aʻusiá, te mou manatua ia he toenga ʻo hoʻomou moʻuí!

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau vakai ki he foʻi tā-tongitongi polonise ko ʻení naʻe ui ko e “Sea ʻo e Tīkoní!” Ko kimoutolu ko ia ʻoku ʻikai lava ʻo meʻa mai ki aí, ko e “Sea ʻo e Tīkoní” ko ha fakatātā ia ʻo ha kau tīkoni ʻe nima, ʻoku nau lolotonga tangutu ʻi ha sea he lotú ka ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻoku siofi kinautolu.

ʻI hoʻomou vakai ki he kau tīkoni ʻe toko nima ko ʻení, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mou mamata ki aí? ʻI heʻeku lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ha ongo Palesiteni ki muʻa ʻo e Siasí, te u ʻoatu ke kiʻi kehe ʻa e fehuʻí: ko e hā ʻokú ke lava ʻo sio ki aí?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita: “Ko hotau toʻu tupú ko e … kau houʻeiki ia ʻo hēvani, ko ha tou tangata kuo fili pea ʻoku ʻi ai honau ikuʻanga fakalangi. Kuo fakatatali honau ngaahi laumālié ke toki omi he kuonga ko ʻeni kuo ʻi māmani ai ʻa e ongoongoleleí, pea mo e taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ha kau tamaioʻeiki lototoʻa ke fakahoko ʻene ngāué he ngaahi ʻaho kimui ní.”3

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “ ʻOku tau lehilehiʻi hake ha toʻu tangata fakaʻeiʻeiki … ʻoku ʻi ai ha meʻa makehe ke fakahoko.” 4

ʻI he ngaahi tala fakakikite ko ʻení, kapau te tau fakalahi ʻetau vakaí ke fakalaka atu ʻi he kau tīkoni ʻe toko nima ʻi he seá, ke fakakau kotoa mai ki ai ʻa e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko e hā leva te mou lava ʻo mamata ki aí?

ʻOku ou falala mo lotua te tau lava ʻo mamata kotoa ki honau ivi “fakalangí;” pea ke tau vakai ki haʻanau laka atu ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni pea mo ha kau faifekau ʻoku nau malangaʻaki ʻa e “ongoongolelei taʻengatá,”5 ʻi he Laumālié,6 “ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní”;7 pea lava ke tau vakai kiate kinautolu ko ha ngaahi husepāniti mo ha ngaahi tamai moʻui faivelenga pea ko ha kau “tamaioʻeiki lototoʻa” mo ha kau “takimuʻa” ʻo e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni!

Ke tau lava ʻo sio loto mahino atu ki he ikuʻanga fakalangi ʻo e toʻu tangata fakaʻeiʻeiki ko ʻeni kuo filí, ʻoku fie maʻu pē ke tau fakakaukau ki he tamasiʻi taʻu 12 ko Sīsuú, ʻa ia naʻá Ne hāʻele hake ki Selusalema mo ʻEne ongo mātuʻá ke fakamanatu ʻa e Kātoanga ʻo e Lakaatú.8

Ko hai ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu 12 ko ʻení? Ko e ha ʻEne misioná mo Hono ikuʻangá? Pea naʻá Ne fakahoko fēfē ia?

ʻOku tau talaki, pea fakapapauʻi mai ʻe he folofolá ko Ia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí;9 pea naʻá Ne “haʻu ki he māmaní … ke kalusefai ia koeʻuhí ko e māmaní, pea ke ne fua ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e māmaní pea fakamaʻa ia mei he taʻe māʻoniʻoni kotoa pē”10 “koeʻuhí ke hoko ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he tui ki hono huafá”;11 pea ʻi Heʻene fatutangatá, naʻá Ne “tupulaki ʻi he potó mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá”;12 pea naʻá Ne “tupu hake mo hono ngaahi tokouá, pea fakaʻau ʻo mālohi pea tatali ki he Eikí ki he taimi ʻe kamata ai ʻene ngāué”;13 he naʻe “ ʻahiʻahiʻi tatau pē ia ʻi he meʻa kotoa pē [ʻo hangē ko kitautolú.]”14 Ko e moʻoni, naʻá Ne fehangahangai mo e “ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē;”15 ka naʻe “ ʻikai ke ne fakavaivai ki ai.”16 Pea ʻi hono fakafepakiʻi ia ʻe Lusifā ko e “tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē,”17 mo e “pule ʻo e angahala kotoa pē,”18 naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono maluʻi ʻo Sīsū ʻe Heʻene ʻilo ki he folofolá kae pehē ki Heʻene talangofua matematē ki he folofola mo e finangalo ʻo ʻEne Tamaí;19 pea naʻá Ne fekau ʻo pehē, “Ke ke ʻalu ʻi heni Sētani: he kuo tohi, ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ko ia pē te ke tauhí.”20

Sai, ʻi he founga naʻá Ne lava ʻo fakahoko ʻaki Hono misioná mo aʻusia Hono ikuʻangá, fakakaukau angé ki he folofola ko ʻeni ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá Ne pehē:

“Hili hoʻomou hiki ki ʻolunga ʻa e Foha ʻo e tangatá, pea te mou toki ʻilo ko au ia, pea mo ʻeku taʻe fai ha meʻa ʻiate au pē; kae hangē hono akoʻi au ʻe heʻeku Tamaí, ʻoku pehē ʻeku lea ki he ngaahi meʻá ni.

“Pea ko ia naʻá ne fekau aú ʻoku ʻiate au; ʻoku ʻikai siʻaki au ke toko taha pē ʻe he Tamaí; he ʻoku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá.”21

Ko e foʻi moʻoni ko ia te tau lava ʻe kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá,22 ʻo fakahoko hotau misioná mo aʻusia hotau ikuʻangá, ʻoku fakahā mahino mai ia ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e moʻoni, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí: ʻE hoko ʻo pehē ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne … lava ʻo haʻu ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, pea mou maʻu mei hono fonú ʻi hono taimi totonu.”23

ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá pea ko ia mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha kau palōfita, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Sheri Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 35–36.

  2. ʻI he “ ʻI he Manatu ʻOfa: Gordon B. Hinckely, 1910–2008 (ko ha fakalahi ki he Liahoná, ʻEpeleli, 2008), 3.

  3. ʻI he Conference Report, Apr 1970, 6.

  4. Spencer W. Kimball, “Boys Need Heroes Close By,” Ensign, May 1976, 45.

  5. Fakahā 14:6, T&F 68:1; vakai foki T&F 133:7–8.

  6. Vakai, Mātiu 10:19–20; Luke 24:32; T&F 42:14; 43:15; 50:13–22; 84:85.

  7. T&F 134:12; vakai foki, Fakahā 14:6; T&F 68:8; 133:7–8.

  8. Vakai, Luke 2:41–42.

  9. Vakai, Mātiu 16:16. 2 Nīfai 25:19–20; Mōsaia 3:8; 4:2; ʻAlamā 5:48; Hilamani 5:9; 3 Nīfai 5:13; 11:10–11; 20:31; T&F 14:9; 68:6.

  10. T&F 76:41.

  11. Mōsaia 3:9, vakai foki, Mōsaia 3:12; T&F 18:17–19, 21–25.

  12. Luke 2:52.

  13. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá Mātiu 3:24.

  14. Hepelū 4:15.

  15. ʻAlamā 7:11.

  16. T&F 20:22.

  17. 2 Nīfai 2:18; ʻEta 8:25; Mōsese 4:4.

  18. Hilamani 6:30; vakai foki Mōsaia 4:14.

  19. Vakai, Mātiu 4:1–10.

  20. Mātiu 4:10.

  21. Sione 8:28–29.

  22. Saame 82:6; Hōsea 1:10; Loma 8:16–17; Hepelū 12:9; T&F 11:30; 35:2; Mōsese 6:68.

  23. T&F 93:1, 19; vakai foki, Sione 14:6; T&F 76:92–95; 2 Nīfai 31:7–16; 3 Nīfai 12:48; 27:27; Molonai 10:32–33.