2008
Muimui ki he Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá
Mē 2008


Muimui ki he Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ko hotau fatongia molumalu ia ke muimui ki hotau palōfitá.

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí, ʻi he ʻaho fakahisitōliá ni.

ʻOku tau tanganeʻia ʻiate kinautolu ne nau luva ʻenau moʻuí ke fakahaofi ʻa kinautolu ne ʻi he fakatamakí.1 ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he Fakatonga ʻo Kalefōniá lolotonga e ngaahi vela ne tō mai mo e matangi Sanitā ʻAná he konga kimui ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne u haʻu mei ai mo ha fakakaukau ʻe ua. ʻUluakí, ko e founga naʻe tokoni ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he niʻihi naʻe faingataʻaʻiá. Ko hono uá, ko ʻenau fakahoungaʻi ʻa e kau tāmate afí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tangata maʻu ʻapi ʻe taha ʻa e meʻa naʻá ne mamata naʻe fai ʻe he kau tāmate afí. Naʻá ne pehē naʻe angai ʻa e matangi Sanitā ʻAná mei he toafa māfaná ʻo huʻu ki he ʻōsení. Ko ʻene kamata pē ha velá, ʻe puhiʻi leva ʻe he matangi toafa velá ia ʻa e ulo ʻo e afí ʻi he vave ko e maile ʻe 60 pe 70 (97–113 km) he houa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha maʻu ʻapí ʻa ʻene houngaʻia mo e tanganeʻia ʻi heʻene mamata ki he tuʻu ʻa e kau tāmate afí mo ʻenau housi vaí ʻi mui ʻi ha foʻi ʻataʻatā ʻo nau fehangahangai mo e ulo ʻo e afí, ʻa ia ne aʻu hono māʻolungá ki he fute ʻe 10 (3 m) pea toe vave ʻaupito ʻene lolofi mai kiate kinautolú. Naʻe malava ʻe he kau tangata mo e kau fafine lototoʻá ni, ʻo fakahaofi ʻa e kakaí mo e ʻū ʻapí fakatouʻosi, lolotonga iá ne nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki maʻu pē.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi, ʻi heʻetau hoko ko ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he Siasí, ʻoku tau foua ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e faingataʻá mo e fakatamakí. ʻOku tupukoso vave hake ha niʻihi ʻo hangē ha afí. ʻOku tupu māmālie mo taʻe fakatokangaʻi ha niʻihi, kae ʻoua kuo panaki mai kiate kitautolu. ʻOku fie maʻu ha ngāue kāfakafa ki ha niʻihi, ka ko e niʻihi ia ʻoku fai fūfūnaki pē. Ko ʻeku taumuʻa ki he efiafi ní, ke toe fakamamafaʻi ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻa hono mahuʻinga ʻo e muimui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Ko e founga pau ʻeni ʻe taha ke tali ʻaki ha faʻahinga fakatamaki fakatuʻasino mo fakalaumālie pē. ʻE lava ke tokoni atu ha ngaahi fakatātā.

Kuo kau atu hamou tokolahi ki ha fononga lalo ke aʻusia mo fakahoungaʻi e fakahaofi moʻui kāfakafa ko ia naʻe fai ki he ongo fononga toho sāliote ʻa Uili mo Mātiní. Ne u fuofua ʻilo ki he fakahaofi moʻui ko ʻení heʻeku kei talavoú. Naʻe ʻomi ʻe heʻeku faʻeé ha tohi kiate au naʻe faʻu ʻe ʻOasoni F. Uitenei, ʻa ia naʻe ui ia ki mui ke hoko ko ha ʻAposetolo.2 Naʻe fakataukeiʻi au ʻe ʻEletā Uitenei ki he ngāue maʻongoʻonga ko ia naʻe tataki ʻe Pilikihami ʻIongi ke fakahaofi ʻaki ʻa e ongo fononga toho sāliote ko ʻení. Naʻe maʻutangī kinautolu ʻe ha ngaahi afā sinou ʻi he kongafonua tokalelei ʻo Uaiōmingí. Naʻe mate ha niʻihi pea meimei mate ha tokolahi. Naʻe ʻilo ʻa Pilikihami ʻIongi ki siʻenau faingataʻaʻiá pea ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1856, naʻá ne fakahinohinoʻi ai ʻa e Kāingalotú ke tuku ʻa e meʻa kotoa pē ne nau faí ka nau ō atu ke fakahaofi ʻa kinautolu ne siʻi taʻeʻamanekina ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení.3

Naʻe taʻeʻamanekina ʻa hono talia e ui tokoní. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Uitenei ʻo pehē, “Naʻe hanga ʻe he kau tangatá, ʻi heʻenau lototoʻá—he naʻa nau luva siʻenau moʻuí, ka nau tuiaki lototoʻa atu ʻi he afā sinoú ki he ʻū konga fonua tokaleleí—pea taʻe-faʻa-liua ai ʻa kinautolu, ʻo nau ikunaʻi e houngaʻia taʻetūkua ʻa ha moʻui ʻe laungeau ne fakahaofi mei he maté ʻe heʻenau ngāue taimi totonú.”4

Ko ha ʻuhinga ʻe taha ne ʻomi ai ʻe heʻeku fineʻeikí ʻa e tohí, he naʻe fakamatala makehe ʻa ʻEletā Uitenei ki heʻeku kuitangata hono uá, ko Tēvita Peiteni Kimipolo, ʻa ia naʻe kau he fakahaofi moʻuí ni ʻi hono taʻu 17. Naʻe tutui kotoa mai e kau fakahaofi moʻuí ʻi he sinou lolotó mo e ʻea mokoʻīʻií, ʻi ha konga lahi ʻo ʻenau feinga ke fakahaofi e kau fonongá. Naʻe fai ʻe Tēvita mo hono kaungā fonongá ha feilaulau lahi fakatāutaha ʻi heʻenau fua mai ha kau paionia tokolahi ʻo kolosi he Vaimelie fonu ʻaisí.5 Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e talanoa moʻoni ko ʻení. Ne u fakaʻamu ke u fakamoʻoniʻi ʻeku tōnunga ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha ngāue kāfakafa. Ka neongo ia, ʻi haʻaku ʻaʻahi ki heʻeku kuitangatá, naʻá ne fakamatala mai ko e taimi ko ia naʻe fekauʻi atu ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa ʻene tamaí ko Tēvita mo ha kau tangata kehe, ʻi he ngāue fakahaofi moʻui ko ʻení, naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe Palesiteni ʻIongi ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ke fakahaofi ʻaki ʻa e ongo fononga toho sālioté ni, neongo ʻo ka mole ai ʻenau moʻuí.6 Ko ʻenau ngāue lototoʻá ni naʻe fai ia ko ʻenau “muimui ki he Palōfita ko Pilikihami ʻIongí” pea ʻi heʻenau fai iá, ne nau fakahaaʻi ai ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakahā mai ʻe heʻeku kuitangatá ko e muimui faitōnunga maʻu ai pē mo faivelenga ki he naʻinaʻi ʻa e palōfitá, ko e lēsoni moʻoni ia te u lava ako mei he ngāue ʻa ʻeku kuitangata hono uá. Hangē ko ʻene hoko ko ha ngāue kāfakafa kia Tēvita mo hono kaungā fonongá ke nau tokoni ʻi hono fakahaofi e kau paioniá, ʻoku mahuʻinga foki he ʻahó ni ke muimui ki he naʻinaʻi ʻa hotau palōfitá.

ʻOku tokoni lahi e talanoa ʻiloa ko ia ʻi he Fuakava Motuʻá ke fakatātaaʻi mai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko Neamaní, ko ha taki ongoongoa ʻi Sīlia pea naʻá ne puke he kiliá. Naʻá ne ʻilo ʻe lava ke fakamoʻui ia ʻe he palōfita ʻIsileli ko ʻIlaisá. Naʻe ʻomi ʻe ʻIlaisa ha talafekau kia Neamani ke ʻalu ʻo kaukau tuʻo fitu ʻi he vaitafe Soataní. Naʻe tomuʻa ʻita ʻa Neamani ia ʻi he faleʻi ko ʻení. Ka naʻe pehē ange ʻe heʻene tamaioʻeikí, “Ka ne tala ʻe he palōfitá ke ke fai ha meʻa lahi, ʻikai kuó ke fai ia?” Naʻe muimui ʻa Neamani ki he faleʻi ʻa e palōfita ko ʻIlaisá pea naʻá ne maʻa ai.7

Hangē ko Neamaní, mahalo te mou feinga ʻa kimoutolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke “fai ha meʻa lahi” pe kau atu ki ha ngāue kāfakafa ʻo hangē ko e fakahaofi moʻui ne fai ki he kau fononga toho salioté. Ka neongo ia, ʻoku totonu ke mou fakapapau ke muimui ki he naʻinaʻi ʻa e palōfitá. ʻOku totonu ke mou taumuʻa ʻaki ʻa hono tauhi ʻo kimoutolu ke maʻa mei he ngaahi angahala ʻo e māmaní pea talangofua ki he ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku totonu ke ke taumuʻa ʻaki ʻa hono tauhi koe ke ke maʻa mei he ngaahi angahala ʻo e māmaní peá ke tauhi ki he ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku totonu ke hoko ko ha meʻa mahuʻinga mo kāfakafa kiate koe ʻa hoʻo teuteu atu ke malangaʻaki e ongoongoleleí mo fakahaofi fakalaumālie ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE lava ke mou tauhi ʻa e tukupā ko ʻení.

ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo faitāpuekina ai kitautolu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻulu ki he Siasí, ʻaki ha kau palōfita kuo nau naʻinaʻi mo fakatokanga mai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e kahaʻú.8 ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 21, naʻe folofola fakapatonu ai ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he palōfitá, ʻo pehē:

“Ke [ke] tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.”9

Kuo tau maʻu ha faingamālie lelei he pongipongí ni ʻi ha fakatahaʻanga molumalu, ke tau hikinima ʻo poupouʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke hoko ko hotau palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā pea mo e palesiteni hono 16 ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakōsipelí ni. ʻI he konga kimui ʻo e fakataha lakanga fakataulaʻeikí ni, te tau toe monūʻia ai ke fanongo ki heʻene fuofua lea he konifelenisi lahí, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Te tau loto ke poupou kiate ia ʻaki hotau lotó mo ʻetau ngaahi ngāué, ʻi heʻetau tokanga lelei ki he meʻa te ne akoʻi maí pea mo e ongo te tau maʻú.

ʻOku tō-kakano ʻi hoku lotó ʻa ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ki hotau palōfita ne toki mālōlō ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií pea te u feʻao maʻu pē mo ia ʻo aʻu ki he taʻengatá. Kae hangē ko ia ko e ʻi ai ha potu ʻi hotau lotó maʻá e fānau kotoa pē ʻoku ʻomi ki hotau ngaahi fāmilí, ʻoku tau maʻu foki mo e ʻofa pea mo e tōnunga tatau pē ki he palōfita takitaha ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke tataki ʻa Hono Siasí.

ʻOku ueʻi fakalaumālie ʻa e kau palōfitá ke nau ʻomi e ngaahi kikite mahuʻinga te tau malu ai mei he fakatuʻutāmakí. Hangē ko ʻení, naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e palōfita mei he taʻu 1918 ki he 1945, ke ne fakamamafaʻi ʻa e talangofua ki he Lea ʻo e Potó,10 ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi ai hano talaʻofá, ʻa ia naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá.11 Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻikai ifi tapaká pe inu kava mālohí peá ne fakahinohinoʻi e kau pīsopé ke nau vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi ʻinitaviu ke maʻu lekomeni temipalé.

ʻI he taimi ko iá, naʻe tali lelei pē ʻe he sosaietí ia ʻa e ifi tapaká ʻo pehē ko ha tōʻonga ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofa. Naʻe tali ʻe he kau mataotao fakafaitoʻó ia ʻa e ifi tapaká pea siʻisiʻi ke nau tokanga ki ai he naʻe teʻeki ai fofoa kiate kinautolu ʻa e ʻilo fakasaienisi ko ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e ifi tapaká mo e faʻahinga kehekehe ʻo e kanisaá. Naʻe naʻinaʻi mālohi mai ʻa Palesiteni Kalānite pea naʻe ʻiloa ʻa kitautolu ko ha kakai naʻe ʻikai ke inu kava mālohi pe ifi tapaka.

ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu 1960, naʻe aʻu ai ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú ʻi he funga ʻo e māmaní ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Neongo naʻe ʻi ai ha kāingalotu ne nau angatuʻu, ka ko e konga lahi ʻo e toʻu tupu ʻo e Siasí ne nau malava ʻo fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú.

Naʻe hanga ʻe he talangofua ki he Lea ʻo e Potó, ʻo ʻomi ki hotau kāingalotú, tautautefito ki hotau toʻu tupú, ha huhu maluʻi mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú mo e palopalema ʻe iku hoko ki he moʻui leleí mo e angamaʻá. Meʻapango he ʻoku hangē ʻoku lahi ʻa hono fakaʻaongaʻi e faitoʻo konatapú ʻi hotau ʻahó ni. ʻE hanga ʻe haʻo moʻuiʻaki he ʻahó ni ʻa e Lea ʻo e Potó, ʻo fakatauʻatāinaʻi koe mei ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki lalahi taha ʻe lava ke ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku akoʻi mai ʻe he kau palōfitá ha ngaahi meʻa fakakikite mahuʻinga, te ne maluʻi kitautolu he taimí ni mo e kahaʻú. Hangē ko ʻení, ko Palesiteni Tēvita O. Makei naʻe palōfita mei he taʻu 1951 ki he 1970. Naʻe kau ʻa e fāmilí he tafaʻaki naʻe tō ki ai ʻene tokangá. Naʻá ne akoʻi mai he ʻikai ha lavameʻa ʻi he moʻuí te ne lava ʻo fetongi ʻa e tō-nounou ʻi ʻapí.12 Naʻá ne poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau fakamālohia honau ngaahi fāmilí, ʻaki ʻenau tokanga ki he ngaahi meʻa fakalotú. Naʻe hoko ʻene ngaahi akonakí ko ha maluʻi mei he hōloa ko ia ʻa e faʻunga ʻo e nofo-malí, naʻe hoko hili ʻene pekiá.13 Naʻe fakamālohia ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ʻenau tukupā ki he fāmilí mo e mali taʻengatá, tuʻunga ʻi he akonaki ʻa Palesiteni Makeí.

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ko hotau fatongia molumalu ia ke muimui ki hotau palōfitá. ʻOku tau poupouʻi ʻa Palesiteni Monisoni mo hono ongo tokoní, ko Palesiteni ʻAealingi mo Palesiteni ʻUkitofa.

ʻOku mau fakaʻamu pē ke ʻiloʻi ʻe kimoutolu toʻu tupú, kuo teuteuʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe he ʻEikí talu mei heʻene kei talavoú, ke ne hoko ko ha palōfita.14 Hili ʻene ngāue ʻi he tautahí ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, naʻe fakanofo ia ko ha pīsope ʻi hono taʻu 22 pea naʻá ne ngāue ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. ʻI hono taʻu 32, naʻá ne hoko ai ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Kānata mo hono ʻofaʻanga ko Falanisesi Monisoní. Naʻe uiuiʻi ia ke ne hoko ko ha ʻAposetolo ʻe Palesiteni Makei ʻi hono taʻu 36 pē. Ko e tangata taʻu siʻisiʻi taha ia kuo ui ke hoko ko ha ʻAposetolo he taʻu ʻe 98 kuohilí, pea ko e taʻu ʻeni ʻe 44 kuó ne faifatongia aí. ʻI he taʻu ʻe 22 kuohilí, kuó ne hoko ai ko ha tokoni kia Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, Hauati W. Hanitā pea mo Kōtoni B. Hingikelī.15

ʻOku ʻomi ʻi he vahe 81 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ha ngaahi fakahinohino ki ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku hā ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ʻuluaki fakahinohinó ke “tui faivelenga ʻi he fai ʻo e faleʻí.” Kuo tui faivelenga ʻa Palesiteni Monisoni ʻi hono fai ʻo e faleʻí ki he kau palōfita ʻe toko tolu ne nau ngāue fakatahá. Kuo hoko ʻa e uouangataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga kotoa pē kuo nau faí, ko ha sīpinga kiate kitautolu kotoa pē ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻi hono fakahaaʻi ʻa e founga hono puleʻi ʻo e Siasí.

Ko e fakahinohino hono uá ke “malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí.” Naʻe hoko maʻu pē ʻa Palesiteni Monisoni ia ko ha faifekau maʻongoʻonga ʻi heʻene moʻuí kotoa. Kuó ne fakahoko ʻi he loto manava-kavakava ʻa ʻene ngāue fakafaifekau fakatāutahá, ʻene tokangaʻi e ngāue ʻa e Potungāue ki he Ngāue Fakafaifekaú, pea mo hono uiuiʻi mo akoʻi ʻo e kau palesiteni fakamisioná. Naʻá ne tokoni lahi ki he tohi fakahinohino foʻou ko ia ʻo e ngāue fakafaifekaú ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Pea tānaki atu ki he ngaahi tokoni mahuʻinga kuó ne faí, ʻa hono ueʻi fakalaumālie ia ke fakakau atu ha ngaahi talanoa moʻoni ke toe longomoʻui ange ai ʻa e tohi fakahinohino ko ʻení. ʻI heʻene taukei faipākí, naʻá ne toe fakaleleiʻi ai ʻa hono palaní mo e fokotuʻutuʻú. Ko ha faifekau maʻongoʻonga moʻoni ia.

ʻOku pehē ʻi he fakahinohino hono tolú, “Ko ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”16 ʻOku tokolahi hatau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema lalahi ʻi heʻenau moʻuí. Ko e taha ia hotau tufakanga faka-Kalaisí ke tau tokoniʻi ʻa kinautolu pea ʻi heʻetau hoko ko ia ko e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi mātuʻá, kaungāmeʻá mo e kau faiako fakaʻapí, ʻoku tau hangē ai ko e kau fakahaofi moʻui ʻo e kau fononga toho sālioté.

Kuo hoko ʻa e ngaahi ngāue fakahaofi moʻui ʻa Palesiteni Monisoní, ko ha faʻifaʻiakiʻanga makehe. ʻI heʻene kei pīsopé, naʻá ne ako ai ke hoko ko ha tauhi lelei ki hono uōtí. Kuó ne fetuʻutaki mo tokoniʻi ʻenau fānaú mo e makapuná. Neongo ʻa ʻene femoʻuekiná, ka naʻe lava ke ne lea ʻi he meʻafakaʻeiki kotoa ʻe 84 ʻo e kau uitou ne nofo ʻi hono uōtí heʻene kei pīsopé.

Kuó ne tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá ʻi ha founga fakaofo mo fakatāutaha. Kuo hanga ʻe he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá ʻo faitāpuekina ha kakai he funga ʻo e māmaní, ʻo tatau pē ki he kāingalotú mo kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú. Kuó ne fakahoko ʻene tokanga fakatāutahá ʻi he founga faka-Kalaisi pea kuo taʻe-faʻa-laua e kakai kuó ne fakafiemālieʻi mo fakanongá. Naʻe fakamatala mai ʻe haku kaumeʻa naʻe mālōlō hano mokopuna ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu, ʻo ne pehē naʻe ʻikai mei lava ke ne makupusi ʻa ʻene loto mamahí. Naʻe hanga ʻe hono tokoniʻi ia ʻe Palesiteni Monisoní ʻo meimei liliu ʻa e mamahi naʻe lōmekina iá, ke hoko ko ha nonga ʻoku mahulu hake ia he mahino naʻá ne maʻú. Kuó ne fakahoko ha feinga kāfakafa ke tokanga fakatāutaha kiate kinautolu ʻoku puke mo faingataʻaʻiá.

Kuo fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa hono lelei tahá ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.” Kuó ne fuatotonu hono uiuiʻi ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi ha founga fakaofo moʻoni. Kuó ne fakamoʻoniʻi ʻi he lototoʻa, ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní kotoa, ʻa ia ko e tefitoʻi fatongia ia ʻo e kau ʻAposetolo kotoa pē.

ʻI heʻeku hoko ko ia ko ha mēmipa foʻou ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea ko e fuofua taimi ʻeni ke u kau atu ai ki hono fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Temipale Sōlekí, ne u maʻu ai e fakapapau ʻa e Laumālié, ʻi hono poupouʻi fakatāutaha mo fakakātoa ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Palesiteni Monisoni ke hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí mo e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻOku ou fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ‘a ia ko hotau Fakamoʻuí pea naʻe fakafou ʻi he Fakaleleí, ʻa ʻEne hoko ko hotau fakahaofi moʻui mei he ngaahi fakatamaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e moʻuí. Ko Ia hotau taukapo ki he Tamaí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sione 15:13.

  2. Vakai, Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball, 2nd ed. (1945), 413–14.

  3. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko e Tui ke ʻUnuakiʻi e Moʻungá,” Liahona, Nōvema 2006, 82–85.

  4. Life of Heber C. Kimball, 413.

  5. Vakai, Chad M. Orton, “The Martin Handcart Company at the Sweetwater; Another Look,” BYU Studies, vol. 45, no. 3, (2006); 5–37.

  6. Vakai, Marva Jeanne Kimball Pedersen, Crozier Kimball; His Life and Work, (1995), 6–7.

  7. Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–14.

  8. Vakai, ʻĀmosi 3:7.

  9. T&F 21:4–5.

  10. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite, (Tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2002), 217–226.

  11. Vakai, T&F 89.

  12. Toʻo mei he J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; in Conference Report, Apr. 1935, 116.

  13. Vakai, Brad Schiller, “The Inequality Myth,” Wall Street Journal, Mar. 10, 2008, A15.

  14. Vakai ki he ngaahi sīpinga ko ʻení: l Samuela 2:26, Molomona 1:2, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:7.

  15. Vakai, Deseret Morning News 2008 Church Almanac, (2007), 35.

  16. T&F 81:3–5.