2008
Ko e Mālohi ʻo e Māmá mo e Moʻoní
Mē 2008


Ko e Mālohi ʻo e Māmá mo e Moʻoní

Ke tau lava ‘o tupulaki he ngaahi taimi ko ʻení, kuo pau ke ulo ʻiate kitautolu ʻa e maama fakalaumālié.

ʻĪmisi
Elder Robert R. Steuer

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u ʻiloʻi ai ha mālohi fakaofo ʻi ha kiʻi kasa. ʻI heʻeku fakamoʻui ia he poʻulí, ne u sio ai ki ha foʻi fuopotopoto fuolahi ʻi ha feituʻu pē ne u fakahanga ia ki ai. Naʻe toe fakalalahi ʻeku loto vēkeveké he taimi naʻá ku huluʻi ai ha fale efua ne tauhi ai e fanga manú. Naʻe huhulu ʻa e māmá ʻo hangē ha foʻi kouni ʻi he ʻeá. Ka ko e meʻa fakaofo taha ne u ʻiloʻí, naʻe hoko ia he taimi naʻá ku lomiʻi ai ʻa e kasá ʻi hoku laʻi nimá. Naʻe maamangia hoku nimá kotoa ʻi he fakapoʻulí. Naʻe huhulu ʻi loto ʻiate au ʻa e māmá! ʻE lava ke hoko ko ha meʻa fakafiefia ʻa hono siofi ʻo e natula fakatuʻasino ʻo e māmá, ka ʻoku toe fakamāfana mo mahuʻinga ange ʻa hono ʻiloʻi ko ia e natula fakatuʻasino ʻo e maama mo e moʻoni fakalaumālié.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakaofo, ʻo aʻu pē ki he houa kuo toʻo ai ʻa e melinó mei he māmaní.1 Ke tau lava ‘o tupulaki he ngaahi taimi ko ʻení, kuo pau ke ulo ʻiate kitautolu ʻa e maama fakalaumālié. ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e maama fakalaumālie ko ʻení pea te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku fakafonu hotau laumālié ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha founga ʻe tolu: (1) ako ʻa e tokāteline moʻoní, (2) maʻu ha fakamoʻoni haohaoa, pea (3) moʻui lototoʻa ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻUluakí, ako ʻa e tokāteline moʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā naʻe hoko “hono malanga ʻaki ʻo e folofolá ko ha fuʻu meʻa ke takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio, naʻe mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe, ʻa ia kuo hoko kiate kinautolu—ko ha meʻa naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAlamā ʻoku ʻaonga ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.”2 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ko e tokāteline ia ne akoʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he ngaahi fakalea ʻo e akonakí. ʻE lava ke nau fakaava ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí ke nau mamata ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke mamata ki ai e mata fakamatelié. Pea te nau lava ʻo fakaava ʻa e lotó ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea nau ʻofa ʻi he moʻoní.”3

ʻI he 1832, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ha tokāteline moʻoni mo mālohi fau ʻo fekauʻaki mo e maama fakalaumālié: ʻa ia ko e Maama ʻo Kalaisí:

“Ko e mama ʻoku ʻalu atu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, ke fakafonu ʻa hono fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá—

“Ko e maama ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku foaki ʻa e moʻui ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ko e fono ʻoku puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻafio ʻi hono taloní.”4

Naʻe toe fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻene pehē, “ ʻOku fakamatalaʻi foki he folofolá ʻa e Maama ʻo Kalaisí ko e ʻLaumālie ia ʻo Sīsū Kalaisí.’ … ʻE lava ʻe he Laumālie ʻo Kalaisí ʻo fakamaama ʻa e tokotaha ʻokú ne faʻu ha meʻá, kau saienisí, tokotaha valí, tā tongitongí, punaké, tokotaha faivá, tokotaha tā mapé, mo kinautolu ʻoku nau faʻu mo ngaohi ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakalaumālié, ke maʻu ai ha ngaahi tāpuaki mo ha lelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”5

ʻOku fakaofo moʻoni ha fakakaukau fakasaienisi ne toki maʻu kimuí ni mai ʻo fekauʻaki mo e natula māmá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau saienisí he ʻahó ni ʻa e māmá ko ha “fou ʻanga,”6 pe “talafekau,”7 pe “fakalaloa.”8 Meʻa loloto moʻoni ko e ngaahi tokāteline ʻa e ʻEikí!

Uá, maʻu ha fakamoʻoni haohaoa. Ko e fakamoʻoní ko hono fakapapauʻi mai ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū.9 ʻOku hanga ʻe he maama mo e moʻoni ʻoku tau mamata ki ai he meʻa kotoa peé, ʻo fakalotoʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ʻiló, ʻaki ʻetau ako mo tui, ʻa ia ʻoku hoko ia ki muʻa pea toki fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié.10 ʻE lava ke tau ako lahi ange ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo ʻEne leleí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú. Ka ʻoku fakahaaʻi mai foki ha fakamoʻoni ia ʻoku loloto angé, ʻi he taimi ʻoku tau fekumi fakalaumālie ai ki he moʻoní ʻi he “loto fakamātoato mo e loto moʻoni.”11 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “Ko ha ngaahi koloa fufū ʻa e ʻilo fakaemāmaní mo e ʻilo fakalaumālié—ka ʻoku fufuuʻi pē ia meiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fekumi totonu mo faifeinga ke ʻilo kinautolú… . ʻOku ʻikai maʻu ʻa e ʻilo fakalaumālié ʻi he kolé ʻataʻatā pē; naʻa mo e lotú ʻoku ʻikai ke feʻunga ia. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e vilitakí mo hono fakatapui ʻo ʻetau moʻuí.”12

ʻOku fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻetau vakavakai ʻi he loto ʻapasia ki he ʻuniveesi maʻongoʻonga kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke, “Kuo fakatupu mo ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē ke fakamoʻoniʻi au.”13 Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e fakamoʻoni tatau pē kia Kolihola taʻe-tui-ʻotuá: “ ʻOku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kaeʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga.”14

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fefaʻuhi ko ia ʻa ʻĪnosi ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻa hono mālohi ʻo e fakamoʻoni ʻa ʻene tamaí. Naʻe pehē ʻe ʻĪnosi, “Ko e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono leaʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní, naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó.”15 Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati: “ ʻOku hanga ʻe hono fakahaaʻi totonu ʻo e moʻoní, ʻo fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa e kakaí. Ko e meʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e liliu lotó.”16

Ne u ʻalu mo hoku uaifí ki ha houalotu sākalameniti ʻi Lesifi ʻi Palāsilá. Naʻe ʻi ai ha kiʻi talavou, fakafuofua ki he taʻu 9 pe 10, naʻá ne tui hano suti foʻou lanu pulū ʻi he ʻaho ʻafu ko ʻení, ʻo ne ʻalu ki he tuʻunga malangá, ʻo ne sio loto nonga mai ki he haʻofangá. Naʻá ne pehē, “Ne ako ʻa homau fāmilí ʻo kau ki he tauʻatāina ke filí.” Naʻá ne lau mai leva e potu folofola ni: “Ko ia, ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki he kakanó… . Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló.”17 Naʻe pehē mai leva ʻa e kiʻi tamasiʻí ni, “ ʻOku fili ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa lalahí, ke nau ifi tapaka mo fakaʻaongaʻi e faitoʻo konatapú, ka kuo pau ke tau tali kotoa pē ʻa e nunuʻa ʻo ʻetau ngahi ngāué.” Naʻá ne fakaʻosi ʻene fakamoʻoní ʻaki ʻene pehē mai, “ ʻOku lava ke u tala ʻoku moʻoni ʻeni.” Naʻe ongo moʻoni ki homa lotó ʻa e fakamoʻoni mālohi ko ʻeni ʻa ha taha kei siʻi pehē.

Tolú, kuo pau ke tau moʻui lototoʻa ʻo fakatatau mo e maama pea mo e fakamoʻoni kuo tau maʻú. Kuo talaʻofa mai kiate kitautolu “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi angé; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”18 ʻOku fie maʻu ha ngāue lahi mo ha feilaulau ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lototoʻa. Kuo taʻu lahi, ko e ʻalu ki he temipalé ʻa e kāingalotu he feituʻu ne nofo ofi atu ki Manasi ʻi Palāsilá, naʻe pau ia ke nau folau ʻaho ʻe ua ʻi ha vaka ne feʻefiʻefihi he Vaitafe ʻAmasoní, ʻo hoko ai mo ha fononga pasi ʻi ha ʻaho ʻe ua he ʻafú ki he temipale Lēsifí. ʻI heʻenau aʻu ki aí, neongo ʻenau helaʻia mo ongosiá, te nau kaukau, teuteu lelei pea kamata leva ʻenau lotu ʻi he temipalé. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo ʻenau tokoni ki he ʻEikí, te nau toe fakahoko ʻa e fononga faingataʻa ʻo foki ki ʻapí. Naʻe hā moʻoni mei heʻenau ngaahi feilaulaú, ʻa e kupuʻi lea ko ia “ka ko au mo hoku falé, te mau tauhi ki [he ʻEikí].”19

Ke tau maʻu ha melino mo e nonga he ngaahi taimi mohu faingataʻa ko ʻení, kuo pau ke tau ako ʻa e tokāteline moʻoní, maʻu ha fakamoʻoni haohaoa pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lototoʻa. ʻI heʻetau moʻuiʻaki ʻa e maama mo e moʻoni ne akoʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá, te tau lava ʻo mamata lelei ange ai ki hotau ikuʻanga taʻengatá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, T&F 1:35.

  2. ʻAlamā 31:5.

  3. “Ko e Mālohi ʻo Hono Akoʻi ʻo e Tokāteliné,” Liahona, Siulai 1999, 85.

  4. T&F 88:12–13.

  5. “Ko e Maama ʻo Kalaisí,” Liahona, ʻEpeleli 2005, 8, 10.

  6. Vakai, 2 Nīfai 33: 1; vakai foki, Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:54.

  7. Vakai, T&F 45:9.

  8. Vakai, 2 Nīfai 2:27–28.

  9. Vakai, M. Russell Ballard, “Fakamoʻoni Haohaoá,” Liahona, Nōvema 2004, 40–41.

  10. Vakai, T&F 9:7–8.

  11. Molonai 10:4.

  12. ʻI he The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball, (1982), 389–90.

  13. Mōsese 6:63.

  14. ʻAlamā 30:44.

  15. ʻĪnosi 1:3.

  16. Liahona, Nōvema 2004, 41.

  17. 2 Nīfai 2:27.

  18. T&F 50:24.

  19. Sosiua 24:15.