2008
ʻI he ʻAho ní
Mē 2008


ʻI he ʻAho ní

Pea ko ia ʻoku tau moʻui he ʻahó ni ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻaloʻofa fai-fakamaʻa ʻo e fakaleleí, pea te tau nofo mo e ʻOtuá ʻo taʻengata.

ʻĪmisi
Elder Lance B. Wickman

ʻI he uike ʻe tolu kuohilí, ne u toe foki ai ki he ʻAneafí. ʻI he mōmeniti ko iá ne u toe ʻiloʻi ai ʻa e ʻAho ní. Pea ko e ʻaho ní, ʻoku ou fie lea ki ai.

Naʻe hanga ʻe ha fatongia faka-Siasi ʻo ʻoatu au he vahafolau ʻo e Pasifikí ki he fonua ko Vietinemí. Kiate au, naʻe mahulu hake ia ʻi he folau vakapuná pē. Naʻe hangē ia haʻaku toe foki ki he kuohilí. ʻI he taʻu ʻe 40 tupu kuohilí, ne u ngāue ai he ngaahi malaʻe tau ko iá ʻi heʻeku hoko ko ha ʻōfisa fakakautau. Naʻe kei toka pē ʻi hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku manatu ki he feituʻu ko iá, ki hono kakaí mo hoku kaungā sōtiá. Naʻe tohi ʻe Sēkope ʻo pehē: “Naʻe mole atu foki mo ʻemau moʻuí ʻo hangē ko e misí” (Sēkope 7:26). Ko e meʻa ia ne hoko kiate aú. Pea ne u toe foki atu ʻeni ki heʻeku tauhiʻanga manatú, ki he feituʻu ko iá hili ha meimei vaeua senituli. Hili hono fakahoko hoku fatongia faka-Siasí, ne u fakapapauʻi ke u toe foki ki he ngaahi malaʻe tau ko ia ʻo e faingataʻaʻiá. Ne u ʻalu fakataha mo hoku uaifí ʻo fakahoko ʻa e fononga pilikimi ko ʻení.

ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e meʻa ne u ʻamanaki ke maʻu ai, hili e ngaahi taʻu lahi ko ʻení. Ka naʻe taʻe ʻamanekina moʻoni ʻa e meʻa ne u maʻu aí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kakai ne uesia ‘e he taú, ka ko ha kakai kei talavou mo longomoʻui naʻe ʻi aí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fonua ne fakaʻilongaʻi ʻe he haʻahaʻa ʻo e taú, ka ko ha ngaahi ngoueʻanga nonga mo laumaʻuiʻui. Naʻe aʻu foki ki he vaotaá ʻene tupu foʻoú. ʻOku ou tui ne u ʻamanaki atu ke maʻu ai ʻa e ʻAneafí ka ne u maʻu ai ʻa e ʻAho ní … pea mo e talaʻofa ʻo ha ʻApongipongi nāunauʻia. Ne fakamanatuʻi ai kiate au kapau “ ʻe ʻi ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefia ʻi he pongipongí” (Saame 30:5).

ʻI heʻeku toe luelue atu he malaʻé pea mo e hala he vaotaá, ne u manatu loto pē ki he longoaʻa ʻa e ngaahi meʻafaná, tatangi mo e mofele e tō ʻa e ngaahi pomú. Ne u toe mamata ki he fofonga kei talavou ʻo ha ngaahi kaungāmeʻa ne nau “foaki ʻa e toenga ʻo ʻenau moʻui mateakí” (Abraham Lincoln, Gettysburg Address). Pea ne u fakakaukau ai ki ha ʻaho makehe—ko ha ʻaho pē ʻe taha—ʻa ia ko e ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1966. Ko e Sāpate Pāmé—ʻi he Faʻahitaʻu Toetuʻú—ko ha taʻu nai ia ʻe 42 mei he ʻahó ni.

Ne ʻi Vietinemi ai ʻemau konga kaú ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Ko au naʻe lafitaní, ko e taki ʻo e patuni toʻo meʻafana laifoló. Ne mau meimei kau maʻu pē he fetauʻakí. Naʻe mafoa mai e ata ʻo e ʻaho ko iá lolotonga e fetauʻaki mālohi ʻemau patuní. Ne pongipongia ʻemau tuku atu haʻamau kau tangata ʻe toko hongofulu ke muʻomuʻa ʻo fakaasiasi. Ko e tokotaha ʻo kinautolu ko Sātini ʻAfa Mōlisi. Naʻe lavea ha niʻihi ʻo e kau tangatá ʻi ha taufana, ʻo kau ai ʻa Sātini Mōlisi, ʻa ia naʻe lavea siʻisiʻi pē hono sinó. Ne iku ketu mai ai e kau tangata ʻo e patuni ko iá kiate kimautolu.

Ne mau teleletiō ki ha helikopeta ke fakapuna ai e kau kafó. ʻI heʻemau fakaheka ko ia e kau kafó ki he helikopetá, ne u fakaʻaiʻai ʻa Sātini Mōlisi ke heka mo ia. Naʻe ʻikai ke loto ki ai. Ne u toe naʻinaʻi ki ai. Naʻe ʻikai pē ke ne loto ki ai. Ne u toe tapou ki ai ka naʻe ʻikai pē loto ki ai. Faifai peá u pehē ange, “ ʻE Sātini Mōlisi, heka ki he vaká.”

Naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au ʻo hangē ʻokú ne kole mai, “Kātaki tangataʻeiki,” peá ne lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻeni he ʻikai toe ngalo ʻiate au, “He ʻikai ke nau lava ʻo tāmateʻi e motuʻa matengataʻa ko aú.”

ʻOku kei toka pē ʻi hoku ʻatamaí ʻa e meʻa ne hokó ʻo hangē ha laʻi ʻata ʻo e taú: ʻa e loto ʻataʻatā he vaotaá; ʻa e vilovilo talitali ʻa e tapili ʻo e helikopetá; mo e sio fakamamaʻu mai kiate au ʻa e pailaté; pea mo e kole fakamamate mai hoku kaungāmeʻá ke nofo mo hono kaungāsōtiá. Ne u loto ki ai. Ne u taʻalo ki he helikopetá ke puna ia mo hono fehokotakiʻanga ki he ʻApongipongí. Ki muʻa pea tō ʻa e laʻaá he ʻaho ko iá, ne tokoto ʻa hoku kaumeʻa ko Sātini ʻAfa Mōlisí he kelekelé kuó ne pekia, ko e tō tau ʻi ha taufana naʻe fakahoko. Pea naʻe toutou vanavanaiki maʻu pē ʻi hoku ʻatamaí ʻa ʻene lea fakatoʻá, “He ʻikai ke nau lava, he ʻikai ke nau lava, he ʻikai ke nau lava … ”

Ko e moʻoni naʻe hala ʻene maʻú ʻi he tafaʻaki ʻe taha. ʻOku pelepelengesi ʻaupito ʻa e moʻui fakamatelié. Ko e vā mamaʻo ʻo e maama ko ʻení mo e maama kahaʻú, ʻoku feʻunga ia mo ha foʻi tā pē ʻe taha ʻo hoto mafú, pe mihiʻi tuʻo taha ʻete mānavá. ʻI he mōmeniti ʻe tahá naʻe kei moʻui ai ʻa hoku kaungāmeʻá; ka ʻi he mōmeniti hono hokó, naʻe hola ai ʻa hono laumālie taʻe-faʻa-maté, kae tuku mai ʻa e efu ʻo hono sino fakamatelié. Ko e maté ko ha puipui ia kuo pau ke tau fou kotoa ai, pea—hangē ko Sātini ʻAfa Mōlisí—ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e taimi ʻe hoko ai iá. ʻI he ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá, mahalo ko e faingataʻa lahi tahá ʻa e maʻu hala ko ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié, pea ko hono nunuʻá—ko ʻetau lava ko ia ʻo fakatoloi ki ʻapongipongi ʻa ʻetau fekumi mo foaki ha fakamolemolé, ʻa ia ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku akoʻi mai ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ʻení ʻe ʻAmuleki ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“He vakai ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻuí ni, ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.

“Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá ʻo aʻu ki he ngataʻangá; …

“… He ko e laumālie pē ko ia ʻokú ne puleʻi homou sinó ʻi he taimi ʻoku mou fononga atu ai mei he moʻui ní, ʻe maʻu ha mālohi ke puleʻi homou sinó ʻe he laumālie pē ko iá ʻi he maama taʻengata ko iá” (ʻAlamā 34:32–34; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)

Ko ha kupuʻi lea mālohi moʻoni ia ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻAmulekí—ko e ʻaho ʻo e moʻuí ni! Naʻe fakalea peheni ia ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí: “Ka ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa ia ʻe hoko ʻapongipongí. He ko e hā hoʻomou moʻuí? He ko e mao ia, ʻoku hā mai ʻo fuoloa siʻi pē, pea mole atu leva” (Sēmisi 4:14). Pea ko e moʻui ko ia ʻoku tau mavahe ai mei he moʻui ko ʻení, ko ia pē te tau hū ʻaki ki he moʻui ka hokó. Kae meʻamālie he ʻoku tau maʻu ʻa e ʻAhó ni.

Neongo naʻe hala fakaʻaufuli ʻa Sātini Mōlisi, ka naʻe fakaofo foki ʻene tonú! ʻOku tau taʻe-faʻa-mate, he ko e meʻa ia naʻe ikuʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e mate fakatuʻasino mo fakalaumālié ʻi he Fakaleleí. Pea ko ia ʻoku tau moʻui ai he ʻAho ní ke tau lava ʻo maʻu e ʻaloʻofa fai-fakamaʻa ʻo e Fakaleleí, pea te tau nofo mo e ʻOtuá ʻo taʻengata. Ko e moʻuí ni ʻoku ʻikai ko ha kuonga pē ia ke maʻu mo tātānaki, ka ko ha kuonga ia ke foaki pea aʻusia ha tuʻunga. Ko e moʻui fakamatelié, ko e malaʻe tau ia ʻoku fetaulaki ai ʻa e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke na fetaulaki ko ha ongo fili, he ʻoku fakaleleiʻi ʻa hona vaá ʻi he Fakalelei naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisí, maʻanautolu kotoa pē ʻoku nau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e ʻAho ní.

Ko e toe pē ʻeni ʻa kitautolu ke tau fakatou fekumi mo foaki ʻa e fakamolemole ko iá—ke fakatou fakamolemole mo fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he niʻihi kehé—ʻa ia te ta lava ai ʻo fou atu he matapā ʻoku fakaava mai ʻe he Fakamoʻuí, ʻo ta kolosi atu ai mei he moʻuí ni ki he hākeakiʻí. Ko e ʻAhó ni pē ʻa e ʻaho ke ta fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau ngaahi tōnounoú, ʻi heʻeta ʻiloʻi ko ia ʻe fakamolemoleʻi kitaua ʻe he ʻEikí. Hangē ko ia ne tohi ʻe Luké, “Ko ia ke mou manavaʻofa” (Luke 6:36; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá). He ʻikai lava ke tau haohaoa ʻi he moʻuí ni ka te tau lava pē ʻo mohu ʻaloʻofa. Ka ko hono aofangatukú, ʻoku kau ʻa e fakatomalá mo e faʻa fakamolemolé ia ʻi he ngaahi tefitoʻi fie maʻu ʻa e ʻOtuá meiate kitauá.

Kuo kakato ʻeku fononga pilikimi ki he kuohilí, pea ne u vakavakai holo ki he ngaahi malaʻe nonga ʻo e ʻAho ní, ʻo u mamata ki heʻenau fisi mo matala mai ʻi he talaʻofa ʻo e ʻApongipongí. Ne u fakakaukau ki hoku kaungāmeʻa ko Sātini ʻAfa Sailosi Mōlisí. Ne u fakakaukau ki he Sāpate Paame fakalilifu ko ia ʻo e ʻAneafí. Pea ʻoku ou fakafetaʻi loto houngaʻia ai koeʻuhí ko e Huhuʻi ʻo e pongipongi Toetuʻú, naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu, peá Ne hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē, ke tau lava ai ʻo mahulu hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē—ʻApongipongi, ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ʻAhó ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.