2008
Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí
Mē 2008


Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí

ʻOku moʻoni pea tuʻuloa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻI heʻetau hikinima ko ia ʻo poupouʻi ʻa Tōmasi Sipenisā Monisoni ko ha palōfita, tangata kikite mo ha tangata maʻu fakahā pea ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pea mo D. Toti Kulisitofāsoni ko ha ʻAposetolo mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuo tau mātā mo ongoʻi ai ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni mo moʻui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne folofola ʻa e ʻEikí ki he niʻihi naʻá Ne toe fakafoki mai ai ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻá Ne folofola ʻo kau kiate kinautolu ʻo pehē ʻoku “nau maʻu ʻa e mālohi ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e siasi ko ʻení, pea ʻomi ia mei he kakapú, pea mei he fakapoʻulí, ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa, ʻa ia ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou leleiʻia aí, ʻa ia ko e lea ki he siasí fakakātoa kae ʻikai ki he tangata fakafoʻituituí—

“He ko au ko e ʻEikí ʻoku ʻikai te u lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia;

“Ka neongo iá, ʻilonga ia ʻoku fakatomala pea fai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻe fakamolemoleʻi ia;

“Pea ko ia ia ʻoku ʻikai fakatomalá, ʻe toʻo meiate ia ʻa e maama ko ia ʻa ia kuó ne maʻú; koeʻuhí ʻe ʻikai fāinga maʻu ai pē ʻa hoku Laumālié ke ueʻi hake ʻa e tangatá, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú.”1

Ko e Siasi moʻoni pē ʻeni ʻe tahá, he ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e Siasí ni pē ʻe taha kuo fakafou mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmani pea mo langi ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Pitá. Naʻe toe fakafoki mai e ngaahi kī ko iá kia Siosefa Sāmita, pea fakamafaiʻi ia ke ne foaki atu ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he taimi naʻe fakapoongi ai ʻa e Palōfita ko Siosefá, naʻe fakakaukau e niʻihi ne fakafepaki ki he Siasí ʻe mate ai e Siasí. Naʻa nau fakakaukau ko e faʻu pē ia ʻe ha tangata fakamatelie ko ia ʻe ʻauha fakataha pē mo ia. Ka naʻe hala ʻenau maʻú. Ko e Siasi moʻoní ia pea naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ke laka atu ki muʻa, neongo naʻe pekia ʻa kinautolu ne fili ke nau tataki ia ʻi ha vahaʻa taimí.

Kuo tau mātā he ʻahó ni ʻa hono fakaʻaliʻali mai ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ia. ʻOku pukepuke ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ha kakai sino fakamatelie, ka kuo tofa ʻa e halá ʻe he ʻEikí ke kei fakaʻaongaʻi pē ʻa e ngaahi kií ʻi he māmaní, kae kehe pē ke kei fakahaaʻi ʻe he kakaí ha tui kuo ʻi māmani ʻa e ngaahi kií pea kuo tukuʻau mai ia ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí.

Naʻe ʻikai moʻui taau maʻu pē ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ia ʻoku tau ʻinasi ai he ʻaho ní. Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī naʻe tuku mai ʻe Kalaisí, hili ʻEne Hāʻele Hake Ki he Langí. Ka koeʻuhí ko e talangataʻá mo e mole ʻa e tui ʻa e kāingalotú, naʻe pekia ai ʻa e kau ʻAposetoló pea ʻikai toe tukuʻau mai ʻa e ngaahi kií ki he niʻihi naʻe hoko haké. ʻOku tau ui ʻa e taimi fakamamahi ko iá ko e “Hē mei he Moʻoní.” Kapau naʻe maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ko iá ʻa e faingamālie mo e loto vilitaki ke fakahaaʻi ʻenau tuí, ʻo hangē ko ia kuo mou fai he ʻaho ní, naʻe ʻikai mei ʻave ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní. Ko ia ko ha ʻaho fakahisitōlia mahuʻinga mo taʻengata ʻeni ʻi he tala ʻo e māmaní pea mo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko hotau tufakangá ke hokohoko atu ʻetau moʻui taau ke maʻu e tui ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko ʻaki ʻetau palōmesi ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻí. Naʻe hōifua ʻaupito ʻa e ʻEikí ki he Siasí ʻi he kamataʻanga ʻo e hono Toe Fakafoki Maí, ʻo hangē ko ʻEne hōifua ki ai he ʻaho ní. Ka naʻá ne fakatokanga ki hono kāingalotu he taimi ko iá, ʻo hangē ko e kuonga ní, he ʻikai lava ke ne vakai mai ki he faiangahalá pea momoʻi fakaʻatuʻi ia. Ke tau poupouʻi ʻa kinautolu kuo uiuiʻi he ʻaho ní, kuo pau ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí pea fakatomala ʻo ka fie maʻu, mo tukupā ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea muimui ki Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí kapau he ʻikai ke tau fai e ngaahi meʻá ni, ʻe mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe mole meiate kitautolu ʻa e maama kuo tau maʻú pea he ʻikai ke tau lava ʻo tauhi ʻa e tukupā ne tau fai he ʻahó ni ke poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasi moʻoní.

Kuo pau ke tau takitaha vakavakaiʻi fakafoʻituitui ʻa kitautolu. ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke tau fuatautau e lahi ʻo ʻetau houngaʻia ʻi heʻetau kau ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Uá, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau tauhi ai ke toe lelei ange ʻa e ngaahi fekaú.

ʻOku tau ʻilo mei he kikité, he ʻikai toe ʻave ʻa e Siasi moʻoni mo moʻuí mei he māmaní, pea ʻe fakaʻau foki ia ke toe lelei ange. ʻE liliu ʻetau moʻuí ke toe lelei ange ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui ʻo fakatomalá, manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí pea mo feinga mālohi ange ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi talaʻofa ko e taimi ko ia ʻe toe hāʻele mai e ʻEikí ki Hono Siasí, te Ne ʻiloʻi ai kuo mateuteu fakalaumālie atu ia. ʻOku totonu ke makatuʻunga mei ai ʻetau loto fakapapau mo fakatuʻamelié. Kuo pau ke tau ngāue ke toe lelei ange. Te tau lava ʻo fai ia. Pea te tau fai ia.

ʻI he ʻaho makehe ko ʻení, ʻe fakapotopoto ke tau tukupā ai ke poupouʻi ʻaki ʻetau tuí mo ʻetau ngaahi lotú, ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ʻi he puleʻangá. ʻOku ou ʻiloʻi fakatāutaha ʻa e mālohi ʻo e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo uí. ʻI he ngaahi uike siʻi ne toki ʻosí, ne u ongoʻi ai ʻi ha founga mālohi ʻa e ngaahi lotu mo e tui ʻa ha kakai ne ʻikai ke mau maheni ka naʻa nau ʻiloʻi pē ko ha tokotaha au kuo ui ke ngāue ʻo fakafou he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE faitāpuekina ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe hoʻomou tui langaki moʻuí. ʻE pehē foki ki hano lilingi hifo ki hono fāmilí ha ngaahi tāpuaki koeʻuhí ko hoʻomou tuí mo e ngaahi lotú. Ko e kakai ko ia kuo mou hikinimaʻi he ʻaho ní, ʻe hikinimaʻi mo poupouʻi ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻenau tuí pea mo hoʻomou tuí foki.

ʻE maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ha ngaahi faingamālie ke fakahaaʻi ʻenau poupoú ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻoku fai he huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e Siasí ko ha tākiekina mālohi ia ke faitāpuekina ai ʻa hono kāingalotú mo e kakai kotoa pē he funga ʻo e māmaní. Hangē ko ʻení, kuo fakahoko ʻe he Siasí ha ngāue tokoni ʻofa fakaetangata maʻongoʻonga he funga ʻo e māmaní. ʻOku malava ke fakahoko ia ʻo fakafou he tui ʻa e kāingalotú mo e kaungāmeʻá ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻa ia ʻe lava ke Ne tokoni ki ai ʻo fakafou Heʻene kau ākonga tui faivelengá.

ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku fakafou ʻi he Siasí mo hono ngaahi ouaú, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi faisilá ke aʻu atu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko e Siasi moʻoni mo moʻui ʻeni pea ʻoku aʻu atu ia kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau kei moʻuí. ʻI hoʻo maʻu ʻa e tui ke fekumi ki he hingoa ʻo hoʻo ngaahi kuí, ʻi hoʻo ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí ke fakahoko ha ngaahi ouau fakafofonga maʻanautolú, ʻokú ke poupouʻi ai ʻa e ngāue maʻongoʻongá ni ʻa ia ko hono taumuʻá ke maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻe he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻe haʻu ki he māmaní.

ʻOku ou fie lea ʻo kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakamālō ai koeʻuhí ko e Siasi moʻoni mo moʻuí. Hili ko iá te u fokotuʻu atu ha ngaahi founga ʻoku teuteuʻi ai ʻa e Siasí ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Pea ko hono fakaʻosí, te u fakamoʻoni atu ki he founga kuó u ʻiloʻi ai ko e Siasi moʻoni mo moʻuí ʻeni.

Ko e meʻa tēpuú ʻa ʻeku fakamālō ko ʻeku aʻusia ʻa e mālohi fai fakamaʻá ʻa ia ʻoku fakafou mai ʻi he ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuó u ongoʻi ʻa e fakamolemole mo e fakamaʻa ko ia ʻoku hoko ʻo fakafou ʻi he papitaisó, ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafaí. Kuó u ongoʻi ʻa e māfana ʻi hoku lotó ʻoku toki hoko pē ʻi hono lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku ope atu foki ʻeku ongoʻi houngaʻiá mei he ngaahi tāpuakí ki hoku fāmilí. ʻOku liliu ʻe he mālohi fai silá pea mo ʻemau ʻiloʻi iá, ʻa e moʻui heni ʻa homau fāmilí pea mo ʻemau ʻamanaki atu ke maʻu ʻa e fiefia ʻo e moʻui fakafāmilí ʻi he maama ka hoko maí. ʻOku hanga ʻe he fakakaukau mo e ʻamanaki lelei ko ia ʻe lava ke ʻi ai ha ngaahi fetuʻutaki taʻengatá, ʻo tokoniʻi au ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e māvaé pea mo e taʻelatá, ʻa ia ko ha konga pē ʻo e moʻui ʻi he māmaní. ʻOku pehē ʻi he talaʻofa ki he kakai faivelenga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho Kimui Ní, ʻe ʻi ai ha feohi mo ha tupulaki ʻi he ngaahi fāmilí ʻi he nofo taʻengatá. ʻOku hanga ʻe he tala fakapapau ko iá ʻo liliu ʻa ʻetau ngaahi fetuʻutaki fakafāmili kotoa pē ke toe lelei ange pea taʻengata.

Hangē ko ʻení, ʻoku ou ʻi ha tuʻunga ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ʻikai lava ai ke u maheni lelei mo hoku makapuná, pea ʻe aʻu pē ki hoku makapuna uá, koeʻuhi ko e vāmamaʻo ʻo e nofó. ʻOku ʻi ai foki ha kakai ʻoku teʻeki ai pē ke nau maʻu ha faingamālie ke mali pe hoko ko ha mātuʻa, ka ʻoku nau maʻu ʻa e holi tatau pē mo au ke u ofi ki hoku fāmilí. ʻOku tau toe tuʻamelie lelei ange pea lahi ange mo ʻetau angaʻofá ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí hono kotoa, koeʻuhí pē ko hono toe fakafoki mai ʻo e ʻilo ki he ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku fakatefito ʻa e fiefia lahi taha ʻi he moʻui ní ʻi he ngaahi fāmilí, ʻo hangē pē ko ia ʻe hoko ʻi he ngaahi maama ka haʻú. ʻOku ou fakamālō lahi ʻi heʻeku ʻiloʻi fakapapau ko ia kapau te tau faivelenga, ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e ngaahi feohi ko ia ʻoku tau fiefia ai ʻi he moʻui ní, ʻo aʻu ki he maama ka hoko maí, ʻi he nāunau taʻengatá.2

ʻOku lava pē ke u mamata ki hono fakamoʻoniʻi ʻo e kikite ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e Siasí. Hangē ko ʻení, ʻi heʻeku fononga holo pea kamata ke u maheni lelei mo e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ou mamata ai ki he fakalakalaka ʻenau moʻuí. ʻI he tui mo e talangofua ʻa e kāingalotú, ʻoku liliu ai mo fakamāmaʻi kinautolu ʻe he Fakaleleí. ʻOku ou faʻa fakataha mo ha kakai loto fakatōkilalo ʻoku fakangofua ke nau akoʻi ha ngaahi lēsoni mo fai ha ngaahi malanga, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi tatau ko ia naʻe foaki kia Līhai mo Nīfai, ko e ongo foha ʻo Hilamaní. ʻOku mou manatuʻi e talanoá:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe malanga ʻa Nīfai mo Līhai ki he kau Leimaná ʻi he fuʻu mālohi mo e mafai lahi, he kuo foaki kiate kinaua ʻa e mālohi mo e mafai ke na malanga, pea naʻe fakahā foki kiate kinaua ʻa e meʻa ke na lea ʻakí.”3

ʻOku ou tui fakapapau ʻe hoko pē ʻa e meʻa naʻe toutou fakaʻamu ki ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Naʻá ne akonaki ʻo pehē ko kinautolu kotoa pē ʻe haʻu ki he Siasí, ʻe lava ke pukepuke kinautolu he Siasí ʻi he fakafeohi kakato ʻo kapau ʻe fafanga kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou manatuʻi ʻene pehē ko e ngaahi lea fakaʻosi te ne mei lea ʻaki ʻi he ʻosi ʻa ʻene ngāué ko e “pukepuke, pukepuke, pukepuke.” ʻOku kei paotoloaki pē ʻene ngaahi leá ʻi he ngāue fakatakimuʻa ʻa Palesiteni Monisoní pea ʻiate kitautolu kotoa lolotonga ʻetau feinga ke fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo Līhai mo Nīfaí ke fafanga ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou tui ʻe kei hokohoko atu pē ʻa hoʻomou ofo, ʻo hangē pē ko aú, ʻi he kāingalotu loto fakatōkilalo ʻoku nau faiako fakaʻapi, faiako ʻaʻahi pea lea ʻaki ha mālohi lahi ange ki honau ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke nau Siasí.

Kuo taʻu lahi ʻetau manatuʻi e ngaahi lea ʻa Palesiteni Tēvita O. Makeí: “Ko e mēmipa kotoa pē ko ha faifekau.” ʻOku ou tui ʻe hoko mai ʻa e ʻaho te tau mamata ai ki he fakautuutu e tokolahi ʻa e kakai kuo fakaafeʻi ke nau fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea te nau haʻu leva ai ki he Siasi moʻoni mo moʻuí.

ʻOku ʻi ai mo e fakalakalaka ʻe taha ʻoku ou tui fakapapau ʻe hoko. ʻOku fekumi ʻa e ngaahi fāmili ʻi he Siasí kotoa ki ha ngaahi founga ke fakamālohia mo malui ʻaki ʻenau fānaú mei he ngaahi kovi ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku feinga mālohi e ngaahi mātuʻa ko iá ke fakafoki mai ha niʻihi ʻi honau fāmilí ne hē atu. ʻOku ou tui fakapapau ʻe foaki ʻe he ʻOtuá hanau fakapale ko e ngaahi ngāue naʻa nau faí. Ko kinautolu ʻe ʻikai te nau foʻí, te nau ʻiloʻi foki ʻe ʻikai teitei foʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi, pea te Ne tokoniʻi kinautolu.

Ko e konga lahi ʻo e tokoni ko iá ʻe haʻu ia meiate kinautolu kuo uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí. ʻE tupulaki ʻa e laumālie fietokoní ʻo hangē ai ha tokolahi ko e pīsope kei talavou ko Tōmasi Monisoní, ʻa ia naʻe ueʻi ia ke ne ʻiloʻi ha ngaahi founga ke fakaafeʻi mai mo fakalotolahiʻi ʻa kinautolu kuo kiʻi fuoloa e ʻikai ke nau ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki kuo tokonaki ʻe he ʻOtua maʻanautolú. ʻOku aʻu mai pē ki he ʻahó ni mo hono manatuʻi ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e kakai naʻá ne ngāue ke fakahaofi ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ʻenau pīsopé. ʻOku ou ʻamanaki te tau falala kotoa ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻe fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke tau foki atu mo ia ki ʻapi kiate Iá.

Ko ha fakalakalaka ʻe taha ʻoku ou mamata ki heʻene hoko ʻi he puleʻangá, ko e holi mo e malava ko ia ke tokoniʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá. Kuó u mamata ʻi he fakaofo e tupulaki ʻi hono ongoʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e siʻi kau tukuhāusia mei he ngaahi fakatamaki fakanatula ʻi he funga māmani. ʻOku ou sio ki he kole ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he fanongonongo ʻo e kau pekiá, ke ʻave ha faʻahinga tokoni pē ki he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú pe ko e Paʻanga Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí.

Naʻe vakai mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he fakalakalaka fakaofo ko iá. Naʻá ne pehē ko ʻene ului moʻoni pē ha taha, te ne loto ia ke ʻalu holo ʻi māmani ʻo tokangaʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.4 Kuo kamata ke hoko ia ʻi ha niʻihi tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e meʻa ʻoku fakaofo kiate aú ʻa e aʻu atu kiate kinautolu ʻoku siʻi ʻenau koloá, ʻa e sīpinga ʻo e foakí ki he faingataʻaʻiá, pea hangē ʻoku ʻikai uesia ʻeni ia ʻe he taimi ʻoku lelei pe ʻoku tau faingataʻa fakaʻikonōmika aí. Ko ha fakamoʻoni ia kiate au ʻoku ʻaonga pea ola lelei ange ʻa e Fakaleleí ki he kāingalotú.

Naʻe kamata pē ʻi heʻeku kei siʻí ʻeku fakamoʻoniʻi ko e Siasi moʻoni mo moʻuí ʻeni. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou manatu ki ai ʻi heʻeku kei siʻí ko ha fakataha konifelenisi naʻe ʻikai fai ʻi he feituʻu hangē ko ʻení ka naʻe fai ʻi ha loki naʻe totongi ʻi ha hōtele. Naʻe lea ai ha tangata naʻe ʻikai te u ʻiloʻi, pea ʻoku ʻikai pē ke u ʻiloʻi hono hingoá he ʻahó ni. Ko e meʻa pē naʻá ku ʻiló ko ha tokotaha ia naʻe fekauʻi ange ki homau kiʻi koló ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻe ha tokotaha naʻá ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa naʻá ne lea ʻakí. Ka ne u maʻu ha fakamoʻoni mālohi mo pau, ki muʻa ʻi hoku taʻu valú, ki muʻa pē ia peá u toki papitaisó, ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ne u fanongo ki aí ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai ko e loki totongí pe ko e kiʻi haʻofanga tokosiʻí, ka ko ha fakamoʻoni kuo tāpuakiʻi au ʻi he momeniti ko iá ke u ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e Siasi moʻoní.

ʻI heʻeku hiki mo hoku fāmilí ʻi hoku taʻu hongofulu tupú ki ha ngaahi feituʻu kuo fokotuʻu ai ʻe he Siasí ha ngaahi siteikí, ko e fuofua taimi ia ke u ongoʻi ai e mālohi ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ha pīsope ʻofa. ʻOku ou kei manatuʻi pē mo maʻu ʻa e ongoʻi fakapapau ʻi he taimi naʻá ku tangutu ai ʻi ha kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí ʻi he tafaʻaki ʻo ha pīsope peá u ʻiloʻi naʻá ne maʻu e ngaahi kī ʻo ha fakamaau moʻoni ʻi ʻIsileli.

Ne u maʻu ʻa e fakamoʻoni tatau ʻi heʻeku tupu haké ʻi ha ʻaho Sāpate ʻe ua, ko e taha ʻi ʻAlapakeki ʻi Niu Mekisikou, pea tahá ʻi Positoni ʻi Masasūseti. ʻI he ongo taimi takitaha naʻe hoko ai ʻení, ne u ʻi ai ʻi hono fokotuʻu ʻo ha siteiki mei ha vahefonua. Ne uiuiʻi ha kau tangata ne u ʻiloʻi lelei, ke hoko ko e kau palesiteni fakasiteiki. ʻI he ngaahi aho ko iá naʻá ku hiki hoku nimá ʻo hangē pē ko ia naʻa mou fai ʻi he ʻaho ní pea naʻá ku maʻu ai ha fakamoʻoni naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne kau tamaioʻeikí pea te u monūʻia ʻi heʻenau ngāué pea ʻi heʻeku poupouʻi kinautolú. Kuó u ongoʻi he taimí ni ʻa e mana tatau mo taʻe- faʻa-laua ʻi he Siasí.

Ne u mamata ʻi he ngaahi ʻaho mo e māhina hoko aí ʻi hono langaki hake ʻo e kau palesiteni fakasiteiki ko iá ʻi honau uiuiʻí hili pē hono hilifakinima kinautolu. Kuó u mamata ʻi he mana tatau pē ʻi he ngāue ʻa Palesiteni Monisoní ʻi heʻene maʻu ʻa e uiuiʻi ko ia ke ne pule ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí pea ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. Kuo hoko mai ha fakahā mo ueʻi ia ʻe he Laumālié ʻo u mātā tonu, pea fakamoʻoniʻi mai kiate au ʻoku fakalāngilangiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi kī ko iá. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai. Ko e ngaahi kī kinautolu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē “ ʻoku ʻikai hano kamataʻanga pe ngataʻangá.”5

ʻOku ou fai kiate kimoutolu ʻa ʻeku fakamoʻoní ʻi he loto-māluʻia ko e Siasi moʻoni mo moʻui ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE tali ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotu fakamātoató ke ke ʻiloʻi ia ʻiate koe pē. ʻE lava ke ke maʻu ha fakamoʻoni ko e ngaahi uiuiʻi ko ia naʻá ke hikinimaʻi ʻo poupou ki ai ʻi he ʻaho ní, naʻe mei he ʻOtuá ia. ʻIkai ko ia pē, ka te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻi he Siasí ni ha ngaahi ouau te nau lava ke fakamaʻa ʻa e laumālié pea nonoʻo ʻi māmani pea ʻi he langí, ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné. Kuo toe fakafoki mai e ngaahi kī mo e ngaahi ouau ko iá he taimí ni ʻi honau kakató ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea kuo tukuʻau hifo ia ʻiate kinautolu ʻoku hokohoko hake ki aí. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻOkú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku ou fakamoʻoni ko Tōmasi S. Monisoní ko ʻEne palōfita moʻui. ʻOku moʻoni pea tuʻuloa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho Kimui Ní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. T&F 1:30–33.

  2. Vakai, T&F 130:2.

  3. Hilamani 5:18.

  4. Vakai, History of the Church, 4 :227

  5. Vakai, ʻAlamā 13:8.