‘Inisititiuti
44 Ko Ha Lami ke Tāmateʻi


“Ko Ha Lami ke Tāmateʻi,” vahe 44 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 44: “Ko Ha Lami ke Tāmateʻi”

Vahe 44

ʻĪmisi
Ko ha Mahafu ʻi he Papá

Ko Ha Lami ke Tāmateʻi

Hili hono uki ʻe Tōmasi Saapa ʻa e kakaí ke nau fakamahafú, ne vave e mafola ʻa e ʻita ki he Kāingalotú ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe fakatahataha ʻa e kakaí ʻi Uoasoa mo Kātesi ke fakahāhā loto ki hono fakaʻauha ʻo e nusipepa Expositor. Naʻe kole ʻe he kau taki fakakoló ki he kau tangata ʻi he vahefonua ko iá ke nau kau fakataha ʻi hono ʻohofi ʻo e Kāingalotú.1 ʻI ha ʻaho pē ʻe ua, ne fakatahataha ha kau fakatanga ʻe toko tolungeau kuo fakamahafu ʻi Kātesi ʻo nau mateuteu ke laka ki Nāvū ke fakaʻauha ʻa e Kāingalotú.2

ʻI ha maile ʻe teau tupu ki he fakatokelau-hahake ʻo Nāvuú, naʻe tangutu hifo ai ʻa Pita Mōkeni mo Sēkope Peate ke maʻu meʻatokoni ʻi ha hōtele. Ne fekau kinaua ʻe Siosefa ke na haʻu ki he feituʻu ko iá ke fekumi ki ha keliʻanga malala ke fakatau mai ʻe he siasí. Naʻe tui ʻa Siosefa ko ha maʻuʻanga paʻanga lelei ia ke keli e malalá ʻo fakafolau ʻi he Vaitafe Misisipí ʻi he Maid of Iowa, ko e vaka sitima ʻa e siasí.3

Lolotonga ʻena talitali ki heʻena meʻatokoní, naʻe fakaava hake ʻe Pita e nusipepá ʻo ne lau ha lipooti ne pehē ai ne hoko ha fetauʻaki lahi ʻi Nāvū, pea ne tāmateʻi ai ha toko laui afe. ʻI heʻene ʻohovale mo ilifia kia Mele mo ʻene fānaú, naʻe fakaʻaliʻali ai ʻe Pita ʻa e ongoongó kia Sēkope.

Naʻe foki ʻa e ongo tangatá ʻi he vaka hokó ki ʻapi. ʻI heʻena aʻu ki he meimei maile ʻe tolungofulu ki Nāvuú, ne na ʻiloʻi ai ne teʻeki hoko ha tau ia. Ka naʻe hangē he ʻikai fuʻu fuoloa mei ai pea hoko ha fakamamahí.4


Neongo hono aleaʻi fakalelei ʻe he kosilio fakakoló ʻa hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí, ka ne nau fakasiʻia ʻa e longoaʻa ʻe muiaki mai aí. Naʻe hola ʻa Uiliami Lao mei he koló, ka naʻe fakamanamanaʻi ʻe ha niʻihi ʻo ʻene kau muimuí ke fakaʻauha ʻa e temipalé, tutu e fale ʻo Siosefá mo hae e ʻōfisi paaki ʻa e siasí.5 Naʻe fakaʻilo ʻe Falanisisi Hikipī ʻa Siosefa mo e kau mēmipa kehe ʻo e kosilio fakakoló ki he fakatupu fakamoveuveu ʻi he taimi ne fakaʻauha ai e mīsini pākí. Naʻá ne fakapapau ʻe hili ha ʻaho ʻe hongofulu he ʻikai ha taha Māmonga ʻe toe ʻi Nāvū.6

ʻI he ʻaho 12 ʻo Suné, ne puke pōpula ʻe ha ʻōfisa mei Kātesi ʻa Siosefa mo e kau mēmipa kehe ʻo e kosilio fakakoló. Ne pehē ʻe he fakamaauʻanga fakakolo ʻo Nāvuú ne ʻikai ha makatuʻunga lelei ki he tukuakiʻí pea naʻe fakaʻatā ai e kau tangatá, ʻo ʻāsili ai e ʻita ʻa e kau fakaanga ʻa Siosefá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻilo ai ʻe Siosefa kuo fakatahataha ha kau tangata ʻe toko tolungeau ʻi Kātesi, ko e teuteu ke laka ki Nāvū.7

Koeʻuhí ko e fakaʻamu ʻa Siosefa ke ʻoua naʻa toe hoko ha fetauʻaki mo honau kaungāʻapí, ʻo hangē ko ia ne siotonu ai ʻi Mīsulí, naʻá ne faitohi fakavavevave ai mo e niʻihi kehé kia Kōvana Footi, ʻo fakamatalaʻi e meʻa ne fai ʻe he kosilio fakakoló mo kole tokoni ki he ʻoho ʻa e kau fakatangá.8 Naʻe lea ʻa Siosefa ki he Kāingalotú ʻo faleʻi ke nau maʻu ha nonga mo mateuteu ke maluʻi e koló, pea ʻoua naʻa fai ha fakamoveuveu. Hili iá naʻa ne fakatahatahaʻi leva ʻa e Kongatau Nāvuú pea tuku ʻa e koló ki he malumalu ʻo e kau sōtiá, ʻo fakataʻeʻaongaʻi ʻa e lao angamahení kae puleʻi fakasōtia leva.9

ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 18 ʻo Suné, naʻe fakatahataha ʻa e Kongatau Nāvuú ʻi he toumuʻa ʻo e Fale Nofoʻanga Nāvuú. Naʻe teunga sōtia kakato ʻa Siosefa ko e taki fakakautaú, ʻo ne kaka ʻi ha funga siteisi ke lea ai ki he kau tangatá. Naʻá ne pehē, “ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ʻe fiemālie hotau ngaahi filí kapau ʻe fakaʻauha au, ka ʻoku ou tala atu, ko e taimi pē te nau lilingi ai hoku totó, te nau holi ki he toto ʻo e tangata kotoa pē ʻoku fisiki ʻi hono lotó ha kalōfiama ʻo e laumālie ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí.”

Naʻe unuhi ʻe Siosefa ʻene heletaá ʻo hiki ki he langí, peá ne tapou ki he kau tangatá ke nau maluʻi ʻenau tauʻatāina ne siʻaki meiate kinautolu ʻi he kuohilí. Naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa, “Te mou tuʻu nai ʻi hoku tafaʻakí, ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo homou moʻuí, ʻo poupouʻi e ngaahi lao ʻo hotau fonuá?”

Naʻe kalanga ʻa e matangá, “ʻIo!”

Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou ʻofa ʻaki hoku lotó kotoa kiate kimoutolu. Naʻa mou tuʻu ʻi hoku tafaʻakí ʻi he houa ʻo e faingataʻá, pea ʻoku ou loto-fiemālie ke feilaulauʻi ʻeku moʻuí ka mou hao.”10


Hili e fanongo ʻa Kōvana Tōmasi Footi ki he ngaahi ʻuhinga ʻa Siosefa ki hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí, naʻe mahino kiate ia naʻe fai pē ia ʻe he Kāingalotú ʻi he ʻuhinga totonu mo lelei. Naʻe ʻi ai e ngaahi makatuʻunga mo e sīpinga fakalao ki hono fakahā mo fakaʻauha ha meʻa fakatupu moveuveu ʻi ha kolo. Ka naʻe ʻikai ke ne poupou ki he tuʻutuʻuni ʻa e kosilió mo ʻikai tui ʻe lava ke fakatonuhiaʻi ʻenau angafaí. Naʻe ʻikai angamaheni ke fakaʻauha ha nusipepa ʻi ha kuonga ne faʻa anga ʻaki hono tuku e faʻahinga tōʻonga peheé ki he kau fakatanga taʻefakalaó, ʻo hangē ko hono fakaʻauha ʻe he kau fakaaoaó ʻa e nusipepa ʻa e Kāingalotú ʻi he Vahefonua Siakisoní ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuohilí.11

Naʻe fakamahuʻingaʻi foki ʻe he kōvaná ʻa hono maluʻi ʻo e lea tauʻatāiná ʻi he konisitūtone ʻo e vahefonua ʻIlinoisí, neongo ai pē pe ko e hā e meʻa ne fakangofua ʻe he laó. Naʻá ne tohi ki he palōfitá ʻo pehē, “Ko hoʻo ʻulungaanga ʻi hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí ko ha fakamoveuveu fakalilifu ia ki he ngaahi lao mo e tauʻatāina ʻa e kakaí. Mahalo ne lahi e ngaahi loi aí, ka naʻe ʻikai ke fakamafaiʻi ai koe ke ke fakaʻauha ia.”

Naʻe hoko atu e kōvaná ke fakakikihi ʻo pehē, naʻe ʻikai foaki ʻe he lao fakavahefonua ʻo Nāvuú ki he ngaahi fakamaauʻanga fakakoló ʻa e mafai ne mahalo ʻe he palōfitá ne nau maʻú. Naʻá ne faleʻi ange kiate ia mo e kau mēmipa kehe ʻo e kosilio fakakoló ʻa ia ne fakaʻilo ki he fakamoveuveú ke nau tukulolo pea ʻomi kinautolu ki he ngaahi fakamaauʻanga ʻi tuʻa ʻi Nāvuú. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou vēkeveke ke tauhi e melinó. ʻE malava ke fakatupu ʻe ha kihiʻi taʻetokanga ha tau.” Naʻá ne palōmesi ange, kapau ʻe tukulolo e kau taki fakakoló ke hopoʻi kinautolu, te ne maluʻi kinautolu.12

Koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe tokolahi e kau tangata ʻi Kātesi ne nau fehiʻa ʻi he Kāingalotú, naʻá ne veiveiua ai ʻe malava ʻe he kōvaná ʻo tauhi ʻene palōmesí. Ka ʻe hoko ʻene nofo ʻi Nāvuú ke toe ʻāsili ange ai e ʻita ʻa e kau fakaangá pea ʻe tohoakiʻi mai ai e kau fakatangá ki he koló, pea ʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai e Kāingalotú. Ne fakaʻau ke hangē ko e founga lelei taha ke maluʻi e Kāingalotú ko e mavahe mei Nāvū ki he Hihifó pe kole tokoni ki Uasingatoni, DC.

Naʻe faitohi ʻa Siosefa ki he kōvaná ʻo talaange ki ai ʻene palani ke mavahe mei he koló. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻI he molumalu kotoa pē, ʻoku mau kōlenga atu ai ki he Feituʻú na ke maluʻi ange muʻa siʻemau kakai fefiné mo e fānaú mei he fakamamahi ʻa e kau fakatangá.” Naʻá ne vilitaki ʻo pehē kapau naʻe fehālaaki ʻa e Kāingalotú, te nau fai e meʻa kotoa pē te nau lavá ke fakatonutonu ia.13

Hili e lea māvae ʻa Siosefa ki hono fāmilí he pō ko iá, naʻá ne heka mo Hailame, Uiliate Lisiate mo Pota Lokaueli ki ha kiʻi vaka ʻo folau atu ʻi he vaitafe Misisipí. Naʻe mama e vaká, ko ia naʻe tou ʻe he ongo tautehiná mo Uiliate ʻa e vaí ʻaki honau putí kae ʻaʻalo ʻa Pota. Ne lau houa mei ai, ne nau aʻu ki he Vahefonua ʻAiouaá ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 23 ʻo Suné, pea naʻe fekau ʻe Siosefa kia Pota ke foki ki Nāvū ʻo ʻomi ha fanga hoosi kiate kinautolu.14

Kimuʻa pea mavahe ʻa Potá, naʻe ʻoange ʻe Siosefa kiate ia ha tohi kia ʻEma, ʻa ia ne fekau ai ke ne fakatau atu ʻena koloá ʻo ka fie maʻu ke tokoni kiate ia mo e fānaú mo ʻene faʻeé. Naʻá ne talaange [kia ʻEma], “ʻOua te ke loto-mamahi. Kapau ko e finangalo ia ʻa e ʻOtuá, te ta toe femātaaki pē.”15

ʻI he pongipongi ko iá, naʻe fekau ʻe ʻEma ʻa Hailame Kimipolo mo hono fakafotu ko Lolenisō Uasoní ke na ʻalu ki ʻAiouā ke fakalotoʻi ʻa Siosefa ke foki mai ʻo tukulolo. Naʻá na talaange kia Siosefa naʻe palani e kōvaná ke ʻomi ha kau sōtia ki Nāvū kae ʻoua leva kuó ne tukulolo mo hono tokoua ko Hailamé. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo foki mai ʻa Pota mo Lainolo Kahuni mo ha tohi meia ʻEma, ʻa ia ne toe kole mai ai [kia Siosefa] ke foki ange ki he koló. Naʻe ui ʻe Hailame Kimipolo, Lolenisō mo Lainolo ʻa Siosefa ko ha tangata loto-foʻi ʻi heʻene mavahe mei Nāvū kae liʻaki e Kāingalotú ke nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí.16

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “ʻE laka ange ke u mate ʻi hano ui au ko ha tangata loto-foʻi. Kapau ʻoku ʻikai ʻaonga ʻeku moʻuí ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻikai ʻaonga ia kiate au.” Naʻá ne ʻiloʻi leva he taimí ni he ʻikai malu e Kāingalotú ʻi heʻene mavahe mei Nāvuú. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ʻe moʻui nai ʻi heʻene ʻalu ki Kātesí. Naʻá ne fehuʻi ange kia Pota, “Ko e hā e meʻa te u faí?”

Naʻe tali ange ʻe Pota, “Ko koe ʻoku matuʻotuʻa tahá, ʻoku totonu ke ke ʻiloʻi e meʻa lelei taha ke faí.”

Naʻe tafoki hake ʻa Siosefa ki hono tokouá ʻo pehē, “Ko koe ʻoku matuʻotuʻa tahá. Ko e hā te tau faí?”

Naʻe pehē ange ʻe Hailame, “Tau foki ʻo tukulolo, pea sio pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Kapau te ke foki, te u foki mo koe, ka ʻe tāmateʻi kitaua.”

Naʻe pehē ange ʻe Hailame, “Kapau kuo pau ke ta moʻui pe mate, ta tali hota ikuʻangá.”

Naʻe fakakaukau taimi siʻi ki ai ʻa Siosefa, peá ne kole kia Lainolo ke ʻomi ha vaka. Te nau foki ʻo tukulolo.17


Naʻe loto-mamahi ʻa ʻEma ʻi he aʻu atu ʻa Siosefa ʻi he efiafi ko iá. ʻI heʻene toe sio ko ʻeni [kia Siosefá], naʻá ne manavahē pe kuó ne ui nai ia ke toe foki mai ki hono tāmateʻí.18 Naʻe fakaʻamu ʻa Siosefa ke ne toe malanga fakaʻosi ki he Kāingalotú, ka naʻá ne nofo mo hono fāmilí ʻi ʻapi. Naʻá ne hanga mo ʻEma ʻo fakatahatahaʻi mai ʻena fānaú, peá ne tāpuekina tahataha kinautolu.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe hū mai ʻa Siosefa, ʻEma mo ʻena fānaú ki tuʻa mei he falé. Naʻá ne ʻuma tahataha kiate kinautolu.19

Naʻe lea ange ʻa ʻEma mo e tangí, “Te ke toe foki mai pē.”

Naʻe heka ʻa Siosefa ki heʻene hōsí peá ne fononga atu mo Hailame mo e kau tangata kehé ki Kātesi. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻí, ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá, pea ki he kakai kotoa pē.”20

ʻI he hopo hake ʻa e laʻaá, ne kaka hake ʻa e kau tangatá ʻi he moʻunga ki he temipalé, ne huelo mai ha maama lanu koula ki he ngaahi holisi ʻo e falé ne teʻeki ke ʻosí. Naʻe taʻofi ʻe Siosefa ʻene hōsí peá ne sio atu ki he koló. Naʻá ne pehē, “Ko e potu fakaʻofoʻofa taha pea mo e kakai lelei taha ʻeni ʻi he lalo langí. ʻOku ʻikai ke nau lavelaveʻiloa e ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí.”21


Naʻe ʻikai fuoloa e mamaʻo ʻa Siosefá. Hili ha houa ʻe tolu ʻenau mavahe mei Nāvuú, ne nau fetaulaki mo ha kau sōtia ne fekauʻi kinautolu ʻe he kōvaná ke nau faʻao e ʻū meʻatau ʻa e Kongatau Nāvuú. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke ne foki ʻo siofi ʻoku nau tali angi ki he tuʻutuʻuní. Naʻá ne ʻiloʻi kapau ʻe fakafepaki e Kāingalotú, ʻe ʻi ai leva ha ʻuhinga lelei ki he kau fakatangá ke nau ʻohofi kinautolu.22

Naʻe toe foki ʻa Siosefa ki Nāvū ʻo ne ʻalu ki ʻapi ke sio kia ʻEma mo ʻena fānaú. Naʻá ne toe lea fakamāvae peá ne fehuʻi kia ʻEma pe ʻe fie haʻu mo ia, ka naʻe ʻiloʻi [ʻe ʻEma] kuo pau ke ne nofo mo e fānaú. Naʻe hā ngali molumalu mo faʻa fakakaukau ʻa Siosefa ʻi heʻene fakapapauʻi hono ikuʻangá.23 Kimuʻa peá ne mavahé, naʻe kole ʻe ʻEma ha tāpuaki. Koeʻuhí ko ʻene fakavavevavé, naʻe kole ange ai ʻe Siosefa ke ne hiki ʻa e tāpuaki naʻá ne fie maʻú peá ne palōmesi ange te ne fakamoʻoni hingoa ki ai ʻi heʻene foki maí.

ʻI he tāpuaki ne tohi ʻe ʻEmá, naʻá ne kole ai ha poto mei he Tamai Hēvaní mo e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke ʻiloʻi mo mahino ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá au. ʻOku ou fie maʻu ha ʻatamai fakatupulaki mo longomoʻui, ke u lava ʻo mākupusi e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá.”

Naʻá ne kole ha ʻatamai poto ke ohi ʻaki ʻene fānaú, ʻo kau ai e pēpē ne ʻamanaki ke ne fāʻeleʻi ʻi Nōvemá, mo fakahā ʻene fakatuʻamelie ki heʻene fuakava ʻi he mali taʻengatá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ʻaki e kotoa hoku lotó ke fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hoku husepānití, ke u moʻui ʻaki maʻu pē ʻene loto-falalá mo ngāue faaitaha mo ia ke tauhi hoku tuʻunga kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi hono tafaʻakí.”

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe ʻEma ʻene lotua ke maʻu ha loto-fakatōkilalo mo ʻamanaki lelei ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo teuteuʻi ʻe he ʻOtuá maʻá e niʻihi talangofuá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke u malava ʻo fakahā e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoku tūkungá.”24


Naʻe talitali ʻaki e ongo tautehina Sāmitá ʻa e kaikaila leʻolahi mo e lea taʻefeʻunga ʻi he taimi ne na aʻu atu ai ki Kātesí kimuʻa siʻi pē ʻi he tuʻuapō ʻo e Mōnite ko hono 24 ʻo Suné. Naʻe fakafeʻao ʻe he kau sōtia ne nau tānaki e meʻatau ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvuú ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he loto hala longoaʻa ʻo Kātesí. Naʻe kemi ha patuni sōtia ʻe taha, naʻe ʻiloa ko e kau Sōtia Kātesi Teunga Kuleí, ʻi he feituʻu fakapuleʻanga ofi ki he hōtele ne palani e ongo tautehiná ke na nofo aí.

ʻI he fakalaka hake ʻa Siosefa ʻi he kau Sōtia Kātesi Teunga Kuleí, ne fetekeaki e kau sōtiá ke nau sio kiate ia. Naʻe kaila ha tangata ʻe taha, “Ko e fē ʻa e palōfita malaʻiá? ʻUnu ki he tafaʻakí ka mau lava ʻo sio kia Siō Sāmita!” Naʻe fakaulu mo kaikaila longoaʻa e patuní mo hiki ʻenau ʻū meʻafaná ki he ʻataá.25

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻalu pē ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo fakahā kinautolu ki ha ʻōfisa polisi. ʻI he ʻosi siʻi ʻa e hivá, naʻe fakaafeʻi ʻe Kōvana Footi ʻa Siosefa mo Hailame ke nau luelue fakataha ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau sōtia kuo fakatahatahaʻí. Naʻe longotai pē ʻa e kau sōtiá mo e kau fakatanga ne nau takatakaiʻi kinauá kae ʻoua kuo toe kamataʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau sōtia Kuleí e taukaé ʻo lī honau tataá ki he ʻataá mo unuhi ʻenau heletaá. ʻO hangē pē ko ia ne nau fai ʻi he pō kimuʻá, ne nau fakaulu mo manukia ʻa e ongo tautehiná.26

Naʻe tukuange ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he ʻaho ko iá ʻe he fakamaauʻangá ke na tali ke hopo ʻi he ngaahi tukuakiʻi ki he fakamoveuveú. Ka kimuʻa pea mavahe ʻa e ongo tautehiná mei he koló, naʻe ʻomi ʻe ha ongo tangata ne na kaungāngāue mo Uiliami Lao ha lāunga ʻo tukuakiʻi kinaua ki he fokotuʻutuʻu e lao fakasōtia ʻi Nāvuú. Naʻe fakaʻilo kinaua ki he talisone ki he puleʻangá mo e kakai ʻo ʻIlinoisí, ko ha hia mamafa naʻe taʻofi ai kinaua mei hono tukuange fakataimi mei pilīsoné.

Naʻe lokaʻi fakataha ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he fale fakapōpulá ʻi he pō ko iá. Naʻe fili ʻe ha tokolahi ʻo hona ngaahi kaungāmeʻá ke nau nofo mo kinaua, ke maluʻi mo fakafeʻao kinaua. ʻI he pō ko iá naʻe faitohi ʻa Siosefa kia ʻEma ke fai ha ongoongo fakalotolahi. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo loto-fiemālie e kōvaná ke laka ʻene kau sōtiá ki Nāvū, pea te u ʻalu atu fakataha mo ia.”27


Naʻe hiki ʻa e kau pōpulá ʻi he ʻaho hono hokó ki ha loki ne fakafiemālie angé ʻi he fungavaka hono ua ʻo e fale fakapōpula Kātesí. Naʻe ʻi ai ha luva lalahi ʻe tolu ʻi he lokí, ko ha mohenga mo ha matapā papa ne maumau hono loká. ʻI he efiafi ko iá, ne laukonga leʻolahi ʻa Hailame mei he Tohi ʻa Molomoná pea naʻe fai ʻe Siosefa ha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni fakalangí ki he kau leʻo ne ngāué. Naʻá ne fakamoʻoni kuo toe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku kei tauhi mai pē ʻa e kau ʻāngeló ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea kuo toe ʻi māmani ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI he tō e laʻaá, naʻe ʻā fuoloa ʻa Uiliate Lisiate ʻo faitohi kae ʻoua kuo ʻosi ʻene teʻelangó. Naʻe tokoto ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he mohengá, lolotonga iá ne tokoto e ongo ʻaʻahi ko Sitīveni Makahema mo Sione Fulimā ʻi ha fakamolū ʻi he falikí. ʻI hona tafaʻakí ne tokoto ʻi he falikí ʻa Sione Teila mo Taani Sōnasi, ko ha ʻeikivaka ʻo ha vaka Uēlesi ne toki kau mai ki he siasí ʻi he taʻu kuo hilí.28

Kimuʻa siʻi pē ʻi he tuʻuapoó, naʻe fanongo e kau tangatá ki ha pā ha meʻafana ʻi tuʻa mei he luva ne ofi ki he ʻulu ʻo Siosefá. Naʻe tuʻu e palōfitá ʻo ʻunu ki he tafaʻaki faliki ne ʻi ai ʻa Tāní. Naʻe ʻeke ange ʻe Siosefa kiate ia pe ʻoku ilifia nai ki he maté.29

“He kuo hokosia e taimi ko iá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Taani ʻi hono leʻo matolú ʻi he fasi-ʻa-lea faka-Uēlesí. “ʻI heʻete kau ki he faʻahinga ngāue pehení, ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku toe fakailifia ʻa e maté.”

Naʻe fanafana ange ʻa Siosefa, “Te ke toe mamata ʻi Uēlesi mo fakahoko ha ngāue fakafaifekau ki muʻa peá ke toki maté.”

Ofi ki he tuʻuapō, ne ʻā hake ʻa Taani ʻi he longoaʻa e laka ʻa e kau sōtiá ʻi he veʻe fale fakapōpulá. Naʻá ne tuʻu hake ʻo fakasiosio he luvá ki tuʻa. Naʻá ne sio ki ha kau tangata ʻi tuʻa. Naʻá ne fanongo ki ha taha ne pehē, “Ko e toko fiha ʻe hū ki lotó?”

Ne fafangu fakavave ʻe Taani e kau pōpula kehé. Ne nau fanongo ki ha tau patū ʻi he kaka mai ʻi he sitepú mo tuaʻi mai e matapaá. Ne toʻo hake ʻe ha taha ha sea ke pale ʻaki telia naʻa ʻohofi ʻe he kau tangatá e lokí. Ne nau sīlongo ai ʻi heʻenau fakatatali ki ha ʻoho mai.

“ʻAi ā foki!” Ko e kaila atu ia ʻa Siosefá. “ʻOku mau ʻosi maau atu mautolu!”

Naʻe fanongo atu pē ʻa Taani mo e kau pōpula kehé ki he felueʻaki holo ʻi he veʻe matapaá, ne hangē ne fifili e kau tangatá pe te nau ʻohofi nai pe te nau mavahe. Ne hoko atu pē ʻa e longoaʻá ʻo aʻu ki he hopo e laʻaá, naʻe faifai pea fanongo e kau pōpulá ki he foki ʻa e kau tangatá ki lalo ʻi he sitepú.30


Ne maʻu ʻe ʻEma ʻi he ʻaho hono hokó, 27 ʻo Sune, 1844, ha tohi meia Siosefa, ʻi he mataʻitohi ʻo Uiliate Lisiaté. Naʻe fononga atu ʻa Kōvana Footi mo ha kau sōtia ki Nāvū. Ka naʻe ʻikai ke ʻave ʻe he kōvaná ʻa Siosefa, neongo naʻá ne ʻosi palōmesi ange. Naʻá ne fakamoveteveteʻi ha patuni sōtia ʻe taha ʻi Kātesi kae tuku pē ha kulupu tokosiʻi ʻo e kau Sōtia Teunga Kuleí ke nau leʻohi e fale fakapōpulá, ʻa ia ne tuku ai e kau pōpulá ke nau tuʻu laveangofua ki hano ʻohofi kinautolu.31

Ka naʻe kei fie maʻu pē ʻe Siosefa ke talitali loto-lelei ʻe he Kāingalotú ʻa e kōvaná ʻo ʻikai fai ha faʻahinga fakamoveuveu. Naʻá ne talaange [kia ʻEma], “ʻOku ʻikai hano fakatuʻutāmaki ʻo e tuʻutuʻuni ke fakaʻauhá, ka ʻoku fie maʻu e fakatokangá ke mou malu ai.”32

ʻI he fakaʻosinga ʻo e tohí, ne tohi ai ʻe Siosefa ha fakamatala ʻi heʻene tohinima pē ʻaʻaná. Naʻá ne pehē, “Kuo ofi ke ngata ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou ʻilo kuo fakatonuhiaʻi au pea naʻá ku fai ʻa e lelei taha naʻe malava ke u fakahokó.” Naʻá ne kole ange ke ʻoatu hono ʻofa ki he fānaú mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e meʻa fekauʻaki mo e talisoné, kuo teʻeki ai ke u fai ha hia pehē, pea he ʻikai ke nau lava ʻo fakamoʻoniʻi ha kiʻi ʻata ʻo ha faʻahinga meʻa pehē.” Naʻá ne talaange ke ʻoua ʻe hohaʻa ki ha faʻahinga kovi ʻe hoko kiate ia mo Hailame. Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “ʻOfa ke tāpuakiʻi kotoa kimoutolu ʻe he ʻOtuá.”33

Naʻe aʻu atu ʻa Kōvana Footi ki Nāvū ʻi he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá ʻo lea ki he Kāingalotú. Naʻá ne tukuakiʻi kinautolu ki he palopalema ne hokó peá ne fakamanamanaʻi ke fakaʻilo kinautolu ki hono ngaahi nunuʻá. Naʻá ne pehē, “Kuo fakahoko ha hia mamafa ʻi hono fakaʻauha ʻo e nusipepa Expositor mo hono tuku e koló ki he malumalu ʻo e pule fakakautaú. Kuo pau ke fakahoko ha fakatonutonu lahi, ko ia ai teuteuʻi homou fakakaukaú ki he [meʻa] fakatuʻupakē ko iá.”34

Naʻá ne fakatokanga ki he Kāingalotú ʻe fakaʻauha ʻa Nāvū pea ʻe tāmateʻi kotoa hono kakaí ʻo kapau te nau fakafetau. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke hoko ʻeni. Ka toe ʻi ai ha kihiʻi angakovi mei he kakai ʻo e koló, pea ʻe fakahaaʻi leva ʻa e tāufehiʻa ʻoku lolotonga maʻu ʻe he kakaí [ki he Kāingalotú].”35

Naʻe fakatupu loto-ʻita ʻa e leá ki he Kāingalotú, ka koeʻuhí kuo kole ange ʻe Siosefa ke nau tauhi e melinó, ne nau fakapapau ai ke talangofua ki he fakatokanga ʻa e kōvaná mo poupou ki he ngaahi lao ʻo e fonuá. Naʻe fiemālie ʻa e kōvaná pea naʻá ne fakaʻosi ʻene leá pea taki ʻene kau sōtiá ʻi he Hala Lahí. ʻI he laka ʻa e kau sōtiá, naʻa nau unuhi ʻenau ʻū heletaá ʻo liaki fakamanamana holo ai.36


Naʻe tuai e ʻalu ʻa e taimí ʻi he hoʻatā ko iá ʻi he fale fakapōpula Kātesí. ʻI he vevela e ʻea ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe ʻikai ke tui ʻe he kau tangatá honau koté pea ne nau fakaavaava ʻa e ʻū luvá ke hū mai ha ʻea. Naʻe leʻo ha kau tangata ʻe toko valu mei he kau Sōtia Teunga Kuleí ʻi tuʻa ʻi he fale fakapōpulá, lolotonga iá ʻoku kemi ofi mai pē e toengá. Naʻe tangutu pē ha leʻo ʻe taha ʻi tuʻa ʻi he matapaá.37

Naʻe feʻaluʻaki holo ʻa Sitīveni Makahema, Taani Sōnasi mo ha niʻihi kehe ʻi he fai e ngaahi ngāue maʻa Siosefá. ʻI he kotoa e kau tangata ne nau nofo ai ʻi he pō kimuʻá, ko Uiliate Lisiate pē mo Sione Teila ne na kei nofo mo Siosefa mo Hailamé. ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, ne ʻomi fakafufū ʻe he kau ʻaʻahí ha meʻafana ʻe ua ki he ongo pōpulá—ko ha pekenene mahafu ono mo ha pekenene mahafu taha—telia naʻa ʻohofi kinaua. Naʻe tuku foki ʻe Sitīveni ha tokotoko kau fefeka naʻá ne ui ko e “meʻatā pauʻú.”38

Ke fai ha fakafiemālie mo fakaʻaongaʻi e taimí, naʻe hiva ʻe Sione ha himi Pilitānia naʻe manakoa ʻi he Kāingalotú. Ne fakalea ai fekauʻaki mo ha sola loto-fakatōkilalo naʻá ne faingataʻaʻia ʻa ia naʻe toki ʻilo kimui ko e Fakamoʻuí ia:

Pea fakafokifā kuo hā,

Ha tangata kuo monuka;

Tā ko e Fakamoʻuí Ia,

ʻOiau ʻEne folofolá;

Ne ʻikai ai pē te ke mā,

ʻOiau e loto-veiuá,

Haʻu ki ho mālōlōʻangá;

Nonga pea mo e fiefiá.

ʻI he ʻosi hono hivaʻi ʻe Sione ʻa e foʻi hivá, naʻe kole ange ʻe Hailame ke ne toe hivaʻi ia.39

ʻI he hoko ʻa e faá efiafí, naʻe fetongi ʻe ha kau leʻo foʻou ʻa e kau leʻo motuʻá. Naʻe fakatalanoa ʻa Siosefa ki he tangata leʻo ʻi he matapaá lolotonga ia ʻoku muhumuhu fakalongolongo ʻa Hailame mo Uiliate. Hili ha houa ʻe taha, ne hū mai e tauhi pilīsoné ki he lokí ʻo ʻeke ange ki he kau pōpulá pe te na fie hiki ki ha loki ʻoku malu angé telia naʻa ʻohofi kinaua.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Te ma hū ki ai ʻi he hili e maʻu meʻatokoni efiafí.” Naʻe ʻalu ʻa e tauhi pilīsoné pea tafoki hake ʻa Siosefa kia Uiliate. Naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa, “Kapau te ma ʻalu ki he loki pōpulá, te ke ʻalu nai mo kimaua?”

“He ʻokú ke pehē te u liʻaki koe he taimí ni?” Ko e tali ange ia ʻa Uiliaté. “Kapau ʻe fakahalaiaʻi koe ke tautau ko e talisone, tuku ke tautau au ka ke hao pea ke ke ʻalu tauʻatāina.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “He ʻikai ke ke fai ia.”

Naʻe tali ange ʻe Uiliate, “Te u fai ia.”40


ʻI ha lau momeniti mei ai, naʻe fanongo e kau pōpulá ki he ngahaha ʻa e matapaá pea mo e pā longoaʻa ha fana ʻe tolu pe fā. Naʻe fakasiosio ʻa Uiliate he luvá ki tuʻa ʻo sio ki ha kau tangata ʻe toko teau, ne vali ʻaki honau matá ʻa e pelepela mo e efuefuʻi ʻone, ne nau hū fakamālohi ki he loto fale fakapōpulá. Naʻe toʻo ʻe Siosefa ʻa e pekenene ʻe taha kae hamusi ʻe Hailame ʻa e taha. Naʻe toʻo hake ʻe Sione mo Uiliate ha ongo tokotoko ʻo puke ia hangē ha pōvaí. Naʻe tataʻo ʻe he kau tangata ʻe toko faá ʻa e matapaá ʻi he lele hake ʻa e kau fakatangá he sitepú ʻo feinga ke teke fakamālohiʻi ke nau hū ki lotó.41

Naʻe ongo mai ha fana mei he sitepú ʻi he fana ʻe he kau fakatangá ʻa e matapaá. Naʻe kalo ʻa Siosefa, Sione mo Uiliate ki he veʻe matapaá ʻi he hū mai ha foʻi mahafu ʻi he papá. Naʻe tau ia ʻi he fofonga ʻo Hailamé peá ne tafoki ʻo tō ki he tafaʻakí. Naʻe tau ha foʻi mahafu ʻe taha ʻi hono tuʻá. Naʻe pā ʻene pekenené peá ne tō ki he falikí.42

“ʻE Hailame!” Ko e tangi ia ʻa Siosefá. Naʻá ne puke maʻu ʻene pekenene mahafu onó, ʻo ne fakaava siʻisiʻi e matapaá peá ne fana tuʻo taha. Naʻe lahi ange mahafu ne fana mai ki he lokí, pea naʻe fana tavale ʻe Siosefa ʻa e kau fakatangá lolotonga iá ne fakaʻaongaʻi ʻe Sione ha tokotoko ke tā ʻaki e ʻū ngutuʻi meʻafana mo e hele ne teke mai ʻaki e matapaá.43

Hili e fana hala tuʻo ua pe tolu ʻa Siosefá, naʻe lele ʻa Sione ki he luvá ʻo feinga ke kaka ʻi he matapā sioʻatá. Naʻe puna mai ha foʻi mahafu ʻo tau ʻi hono vaʻé, pea naʻá ne sīfā ai. Naʻe ongonoa hono sinó peá ne tau ʻi he matapā sioʻatá ʻo mafahi ai hono uasí ko e ʻosi hongofulu mā ono ia mei he nimá.

Naʻá ne kaikaila, “Kuo fanaʻi au!”

Naʻe heke ʻa Sione ʻi he falikí ki he lalo mohengá lolotonga iá ne kei fana mai pē ʻa e kau fakatangá. Ne tau ha mahafu ʻi hono alangá ʻo haeʻi ai ha konga hono kakanó. Ne toe tau ha mahafu ʻe ua ʻi hono fasiʻanimá mo e foʻi hui ʻi ʻolunga hake pē hono tuí.44

Naʻe kikivi ʻa Siosefa mo Uiliate ke taʻomi ʻaki e kotoa hona iví ʻa e matapaá lolotonga iá ne tā ʻe Uiliate ʻa e ʻū ngutuʻi meʻafana mo e hele ʻi muʻa ʻiate iá. Ne fakafokifā pē kuo lī ʻe Siosefa ʻene pekenené ki he falikí kae lele ki he luvá. ʻI heʻene kei tuʻu ʻi he matapā luvá, naʻe tau ha mahafu ʻe ua ʻi hono tuʻá. Naʻe puna mai mo ha foʻi mahafu ʻe taha mei tuʻa mei he luvá ʻo tau ʻi hono fatafatá ʻi hono lalo mafú.

Naʻá ne kalanga, “ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua.” Ne hingaki mai hono sinó kimuʻa pea naʻá ne tō ʻaki hono ʻulú ki tuʻa mei he luvá.

Ne lele fakavave atu ʻa Uiliate ʻo hū hono ʻulú ki tuʻa lolotonga iá ʻoku punakaki holo e ngaahi foʻi mahafú ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne sio hifo ki he fakapupunga mai ʻa e kau fakatangá ki he sino fetotoʻi ʻo Siosefá. Naʻe siʻi tokoto fakatafatafa ʻa e palōfitá ʻi hono tafaʻaki toʻohemá ʻo ofi ki ha vaikeli ʻā maka. Naʻe siofi pē ʻe Uiliate mo e fakaʻamu ki ha faʻahinga fakaʻilonga ne kei moʻui hono kaungāmeʻá. Ne hili ha ngaahi sekoni mei ai mo e ʻikai pē ke ne sio ki ha ngaue.

Naʻe siʻi pekia ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita mo e tangata kikite ʻa e ʻEikí.45