Pāpa’ira’a mo’a
Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 50


Tufa’a 50

E heheura’a tei hōro’ahia mai nā roto ia Iosepha Semita te peropheta, i Kirtland, i Ohio, i te 9 nō Mē 1831. Tē fa’ati’a ra te ’ā’amu nō Iosepha Semita ē ’aita te tahi pae o te mau peresibutero i māramarama i te huru nō te mau fa’a’itera’a a te mau vārua ’e’ē i te mau vāhi e rave rahi i ni’a i te fenua nei, ’e ’ua hōro’ahia mai teie nei heheura’a ’ei pāhonora’a i tāna anira’a nō ni’a i te reira ’ohipa. ’Ua tupu pinepine te mau mea i parauhia e mau ’ohipa vārua i rotopū i te mau melo, ’e ’ua parau te tahi pae ē tē fāri’i ra rātou i te mau ’ōrama ’e te mau heheura’a.

1–5, Tē vai nei e rave rahi mau vārua ha’avare i te mau vāhi e rave rahi i ni’a i te fenua nei ; 6–9, ’Auē ho’i te ’ati o te feiā fa’ahua paieti ’e ’o rātou ’o tei tāpū-’ē-hia mai roto atu i te ’Ēkālesia ; 10–14, ’Ua tītauhia te mau peresibutero ’ia poro haere i te ’evanelia nā roto i te Vārua ; 15–22, ’Ua tītauhia i te feiā e a’o ra ’e te feiā e fa’aro’o mai ra ’ia ha’amāramaramahia e te Vārua ; 23–25, Te mau mea ’aita e fa’atupu i te maita’i, e ’ere ïa nō ’ō mai i te Atua ra ; 26–28, E fāri’i te feiā ha’apa’o maita’i i te mau mea ato’a ; 29–36, E pāhonohia te mau pure a te feiā i tāmāhia ; 37–46, ’O te Mesia te Tīa’i māmoe maita’i ’e te ’ōfa’i nō ’Īserā’ela.

1 ’A ha’apa’o mai na ’o ’outou e te mau peresibutero nō tā’u nei ’ēkālesia, ’e ’a fa’aro’o mai tō ’outou tari’a i te reo o te Atua ora ; ’e ’a ha’apa’o mai i te mau parau pa’ari ’o tē hōro’ahia atu ia ’outou na, mai te au i tā ’outou i ani mai ’e i tāhō’ē ho’i i te mana’o nō ni’a i te ’ēkālesia, ’e nō ni’a ho’i i te mau vārua ’o tei purara atu i ni’a i te fenua nei.

2 Inaha, ’oia mau tē parau atu nei au ia ’outou na, e rave rahi ho’i mau vārua ha’avare ’o tei purara i ni’a i te fenua nei, ma te ha’avare atu i tō te ao nei.

3 ’E ’ua ’imi ato’a Sātane i te ha’avare atu ia ’outou, ’ia ti’a iāna ’ia upo’oti’a i ni’a a’e ia ’outou.

4 Inaha, ’ua hi’o atu vau, ’o te Fatu, ’ia ’outou na, ’e ’ua ’ite ho’i au i te mau ’ohipa ’ino rahi i roto i te ’ēkālesia ’o tei parauhia i tō’u nei i’oa.

5 E ao rā tō rātou ’o tē fa’aitoito noa ’e ’o te tāmau māite, i roto i te ora ’e ’aore rā i roto i te pohe, nō te mea e noa’a ia rātou te ora mure ’ore.

6 E ’ati rā tō rātou ’o tē ha’avare, ’e te ta’ata fa’ahua paieti, nō te mea, tē nā ’ō mai nei te Fatu ē, e ’āfa’i au ia rātou i te ha’avāra’a.

7 Inaha, ’oia mau tē parau atu nei au ia ’outou na, e mau ta’ata fa’ahua paieti tō rotopū ia ’outou, ’o tei ha’avare i te tahi pae, nā roto i te reira i pūai ai te ’enemi ; inaha rā e fa’aho’ihia mai rātou ;

8 Terā rā, e ’itehia te mau ta’ata fa’ahua paieti ’e e tāpū-’ē-hia atu ho’i, i roto i teie orara’a ’e ’aore rā i roto i te pohe, mai te au i tā’u e hina’aro, ’e e ’ati rātou ’o tē tāpū-’ē-hia atu i tā’u ’ēkālesia, nō te mea ’ua riro roa rātou i tō te ao nei.

9 Nō reira, ’ia ara te ta’ata tāta’itahi ’oi rave ’oia i tei ’ore i au i te parau mau ’e i te parauti’a i mua iā’u nei.

10 ’E i teienei, ’a haere mai, tē nā reira mai nei te Fatu, nā roto i te Vārua, i te mau peresibutero nō tāna ’ēkālesia, ’e ’ia paraparau ’āmui tātou, ’ia noa’a ia ’outou te ’ite ;

11 ’Ia paraparau tātou mai te ta’ata e paraparau te tahi i te tahi, te mata i te mata.

12 ’E i teienei, ’ia paraparau te ta’ata, e ’itehia ïa tōna ferurira’a e te ta’ata nei, nō te mea tē feruri ra ’oia mai te ta’ata nei ; e nā reira ato’a vau, ’o te Fatu, i te paraparau ’āmui atu e ’outou ato’a, ’ia ta’a ’outou.

13 Nō reira, tē ani atu nei au, ’o te Fatu, ia ’outou i teie nei uira’a—i te aha ’outou i fa’atōro’ahia ai ?

14 Nō te poro haere i tā’u nei ’evanelia nā roto i te Vārua, ’oia ho’i te Fa’aa’o, ’o tei tonohia atu nō te ha’api’i atu i te parau mau.

15 ’E i reira ’outou i fāri’i mai ai i te mau vārua ’o tei ’ore i ta’a ia ’outou, ’e ’ua fāri’i ho’i ’outou ia rātou mai te mea ra ē nō ’ō mai na rātou i te Atua ra ; ’e ’ua ti’a ānei ’outou ’ia nā reira ?

16 Inaha, nā ’outou iho e pāhono mai i teie nei uira’a ; noa atu rā ïa, e aroha atu vau ia ’outou ; ’oia ’o tei paruparu i rotopū ia ’outou na, e ha’apūaihia ïa a muri atu.

17 ’Oia mau tē parau atu nei au ia ’outou na, ’o ’oia ’o tei fa’atōro’ahia e au nei, ’e ’ua tonohia atu ho’i e te Fa’aa’o ’ia poro haere i te parau nō te parau mau, nā roto i te Vārua o te parau mau, e a’o ānei ’oia i te reira nā roto i te Vārua o te parau mau ’e ’aore rā i te tahi ’ē atu ānei ?

18 ’E mai te mea e mea nā roto i te tahi ’ē atu ra, e ’ere ïa i tā te Atua.

19 ’E teie fa’ahou ā, ’o ’oia ’o tē fāri’i i te parau nō te parau mau ra, e fāri’i ānei ’oia i te reira nā roto i te Vārua nō te parau mau ’e ’aore rā i te tahi ’ē atu ānei ?

20 Mai te mea e mea nā roto i te tahi ’ē atu ra, e ’ere ïa i tā te Atua.

21 Nō reira, e aha ho’i te tumu e ’ore ai e ti’a ia ’outou ’ia ta’a maita’i ’e ’ia ’ite pāpū ho’i ē, ’o ’oia ’o tē fāri’i i te parau nā roto i te Vārua o te parau mau ra, ’ua fāri’i ïa ’oia i te reira mai te au i tei a’ohia e te Vārua nō te parau mau ?

22 Nō reira, ’ua māramarama rāua te tahi i te tahi, ’o ’oia ’o tei a’o atu ’e ’o ’oia tei fāri’i mai, ’e ’ua ha’amāramaramahia ’e ’ua ’oa’oa ’āpipiti ho’i rāua.

23 ’O tei ’ore i fa’atupu i te maita’i ra, e ’ere ïa i tā te Atua, ’e e mea pōiri te reira.

24 Te mea nō ’ō mai i te Atua ra, e māramarama ïa ; ’e ’o ’oia ’o tē fāri’i i te māramarama ’e e tāmau noa ho’i i tā te Atua ra, e fāri’i mai ā ’oia i te māramarama ; ’e e tupu te māramarama i te ’ana’anara’a ē tae noa atu i te mahana mau ra.

25 ’E teie fa’ahou ā, ’oia mau tē parau atu nei au ia ’outou na, ’e tē parau atu nei au i te reira ’ia ’ite ’outou i te parau mau, ’ia ti’a ia ’outou ’ia a’ua’u ’ē atu i te pōiri mai rotopū atu ia ’outou na ;

26 ’O ’oia ’o tei fa’atōro’ahia e te Atua ’e ’ua tonohia atu, ’o ’oia ïa tei fa’ata’ahia ’ia riro ’ei ta’ata rahi roa a’e, noa atu ē ’ua iti a’e ’oia ’e e tāvini ho’i nō te mau ta’ata ato’a.

27 Nō reira, e fatu ’oia nō te mau mea ato’a ; nō te mea e auraro mai te mau mea ato’a iāna ra, i roto i te ra’i ’e i ni’a ho’i i te fenua nei, te ora ’e te māramarama, te Vārua ’e te mana, i tonohia mai nā roto i te hina’aro o te Metua, nā roto ia Iesu Mesia, tāna ra Tamaiti.

28 Terā rā, e ’ore roa te hō’ē ta’ata e fatu i te mau mea ato’a, maori rā ’ia tāmāhia ’oia ’e ’ia horoi-’ē-hia ’oia i te mau hara ato’a.

29 ’E mai te mea ’ua tāmāhia ’outou ’e ’ua horoi-’ē-hia atu ho’i ’outou i te mau hara ato’a ra, e ani mai ïa ’outou i te mau mea ato’a tā ’outou i hina’aro nā roto i te i’oa o Iesu, ’e e nā-reira-hia ïa.

30 ’Ia ’ite mai rā ’outou i teie, e hōro’ahia mai ia ’outou tā ’outou e ani mai ; ’e nō te mea ’ua fa’ata’ahia ’outou ’ei upo’o, e auraro ïa te mau vārua ia ’outou na.

31 Nō reira, a muri a’era, ’ia ’ite ’outou i te fa’a’itera’a mai o te hō’ē vārua ’o tē ’ore roa e ta’a ia ’outou, ’e ’aore ho’i ’outou e fāri’i i taua vārua ra, e ani mai ’outou i te Metua nā roto i te i’oa o Iesu ra ; ’e ’ia ’ore roa ’oia ’ia hōro’a atu i te reira vārua ia ’outou na, ’ei reira ’outou e ’ite ai ē, e ’ere roa te reira i tā te Atua ra.

32 ’E e hōro’ahia atu ïa ia ’outou te mana i ni’a a’e i taua vārua nei ; ’e e fa’ahapa atu ïa ’outou i te reira vārua i te reo pūai, i te paraura’a ē, e ’ere ïa i tā te Atua ra—

33 ’Eiaha ïa nā roto i te parira’a rahi ’ū’ana, ’ia ’ore ’outou ’ia ha’avīhia, ’eiaha ato’a nā roto i te fa’aahaaha ’e te ’oa’oa, ’oi haruhia mai ’outou i te reira.

34 ’O ’oia ’o tē fāri’i i tāna nō ’ō mai i te Atua ra, ’ia hi’o ’oia i te reira nō ’ō mai i te Atua ra ; ’e ’ia ’oa’oa ho’i i te mea ē ’ua hi’ohia mai ’oia e te Atua ’ei mea ti’amā nō te fāri’i.

35 ’E nā roto i te ha’apa’o-maita’i-ra’a ’e te ravera’a ho’i i teie nei mau mea tā ’outou i fāri’i na, ’e i tā ’outou ho’i e fāri’i a muri atu ra—’e ’ua hōro’ahia atu te bāsileia ia ’outou e te Metua, ’e te mana ho’i ’ia ha’avī atu i te mau mea ato’a ’o tē ’ore e au iāna ra—

36 ’E inaha, ’oia mau tē parau atu nei au ia ’outou na, e ao tō ’outou ’o tē fa’aro’o mai i teie nei mau parau tā’u nā roto i te vaha o tō’u nei tāvini, nō te mea ’ua fa’a’orehia tā ’outou mau hara.

37 ’A tu’u atu i tō’u nei tāvini ra ia Joseph Wakefield, ’o tā’u i māuruuru roa ra, ’e i tō’u tāvini ra ia Parley P. Pratt, ’ia haere atu i rotopū i te mau ’ēkālesia ’e ’ia ha’apūai atu ia rātou nā roto i te parau a’o pāpū ;

38 ’E ’oia ato’a ho’i i tō’u tāvini ra ia John Corrill, e tō’u mau tāvini ato’a ’o tei fa’atōro’ahia i teie nei tōro’a, ’e ’a tu’u noa ia rātou ’ia rave i te ’ohipa i roto i te ’ō vine ; ’eiaha te hō’ē ta’ata ’ia tāfifi ia rātou ’a rave ai rātou i te ’ohipa tā’u i fa’ata’a nā rātou ra—

39 Nō reira, i roto i teie nei ’ohipa, ’aita roa tō’u tāvini ra ’o Edward Partridge i ti’ahia ; noa atu rā, ’ia tātarahapa ’oia, ’e e fa’a’orehia tāna mau hara.

40 Inaha, e mau tamari’i ri’i ’outou ’e ’aita e ti’a ia ’outou ’ia amo i te mau mea ato’a i teienei ; ’ia tupu ā ho’i ’outou i te maita’i ’e i te ’ite i te parau mau e ti’a ai.

41 ’Eiaha e mata’u, e te mau tamari’i ri’i, nō te mea nā’u ho’i ’outou, ’e ’ua riro ho’i te rē nō teie nei ao iā’u, ’e e tufa’a ho’i ’outou nō rātou ’o tā te Metua i hōro’a mai iā’u nei ;

42 ’E e ’ore roa te hō’ē o rātou tā tō’u Metua i hōro’a mai iā’u nei e mo’e atu.

43 ’E te Metua ’e ’o vau nei hō’ē ā ïa, tei roto vau i te Metua ’e tei roto te Metua iā’u nei, ’e mai te mea ’ua fāri’i ’outou iā’u, tei roto ïa ’outou iā’u nei ’e tei roto ho’i au ia ’outou na.

44 Nō reira, tei rotopū ïa vau ia ’outou na, ’e ’o vau nei te tīa’i māmoe maita’i, ’e te ’ōfa’i ho’i nō ’Īserā’ela. ’O ’oia ’o tē patu i ni’a i teie nei papa, e ’ore roa ’oia e ma’iri i raro.

45 ’E tē tae mai ra te mahana e fa’aro’o ai ’outou i tō’u nei reo ’e e ’ite mata mai ho’i iā’u nei, ’e e ’ite ho’i ē tē vai nei au.

46 Nō reira, ’a ara noa, ’ia vai ineine noa ’outou na. ’Oia ïa. ’Āmene.