“O Le A’oga ma se Faaeega Paia,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Le A’oga ma se Faaeega Paia,” Faaaliga i le Talaaga
O Le A’oga ma se Faaeega Paia
I le tautotogo o le 1834, i se fonotaga a i latou uma na umia le perisitua i Katelani, Ohaio, na faasoa mai ai e Iosefa Samita le faaaliga vaaia na ia maua e uiga i le taunuuga o le Ekalesia. Sa sili atu nai lo se isi o i latou sa auai e ono mafaufauina; sa ia fai mai, “E le sili atu so outou iloa e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo o se pepe i luga o vae o lona tina.” Ona ia vavalo lea, “Ua na o ni nai Perisitua o loo outou vaai atu i ai iinei i lenei po, ae o lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi.”
I alii i totonu o le potu, atonu o se manatu faagaeetia lenei mea ae o se manatu taufaafefe. Ua uma ona latou ausia le tele o mea i le galuega faamisiona, ma papatisoina tagata o le Ekalesia i vaega o le Iunaite Setete ma Kanata. Ae ui i lea, o le mafaufau i le aveina atu o le talalelei i le lalolagi atoa, sa mautinoa lava lo latou lagonaina o o latou lava tapulaa. O le a se mea e tatau ona tupu e faalautele atu ai mai i ni nai tagata o le Ekalesia i se faatuatuaga i le lalolagi atoa? E faapefea ona fesoasoani toeaina o le Ekalesia e faataunuu le faaaliga vaaia a le Alii?
O Se Folafolaga o le Fesoasoani Faalelagi
I le Feagaiga Fou, sa folafola atu ai e Iesu i Ana Aposetolo le fesoasoani faalelagi a o latou o atu e “talai atu le talalelei i tagata uma.” Sa Ia faatonuina i latou ia “nonofo pea … i le aai o Ierusalema, seia faaeeina outou i le mana mai luga.” Sa faapena foi ona folafola mai e le Alii i le Au Paia i le 1831 e faapea, a uma ona faapotopoto i Ohaio, o le a “faaeeina i latou i le mana mai luga” ona auina atu lea e faasalalau atu le savali o le talalelei. I tausaga mulimuli ane, sa oo ina malamalama i lenei faaeega paia o se seti patino o sauniga na faatinoina i le Malumalu o Navu ma malumalu mulimuli ane, ae i le 1830 sa malamalama i ai o se liligi mai faaleagaga e talitutusa ma le mea na tupu i le aso o le Penetekoso, o se faaeega paia moni po o se faaeega o le mana faavavega i luga o i latou o e na faasalalauina le talalelei.
I se faaaliga na maua i le faaiuga o Tesema 1832 ma le amataga o Ianuari 1833, lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 88, sa auiliili mai ai e le Alii mea e tatau ona faia e toeaina e “saunia ai i mea uma pe a Ou toe auina atu outou” e molimau atu ma lapataia tagata o le lalolagi. O le faaaliga na poloaiina ai tagata o le Ekalesia e faatulaga i latou lava ma “aoao le tasi i le isi” ma fausia se “fale o le Atua.” I le toe ta’ua ai o le poloaiga a Iesu i le Feagaiga Fou, na ta’u atu ai e le faaaliga i toeaina e “nonofo” i Katelani, lea e tatau ona aoaoina ai i latou ma faamanaina i le a’oga, “ina ia mafai ona faaatoatoaina [i latou] i la latou auaunaga e o atu i Nuuese mo le taimi mulimuli.”
Aoaoina i le A’oga a Perofeta
O le faatinoina o le faaaliga, na amata ai ona galulue le Au Paia e “faatu se a’oga mo Perofeta” i Katelani. O le manatu faavae o se a’oga a perofeta e le tulaga ese i Au Paia o Aso e Gata Ai. I seneturi e 17 ma le 18, o Harvard ma Yale o ni seminare mo le aoaoina o faifeau, ma sa ta’ua uma i nisi taimi o ni a’oga a perofeta. Mulimuli ane, o gaoioiga toefaatulagaina e fesootai ma le Fagua Tele Lona Lua—o se gaoioiga salalau o le toefaafouina faalelotu i le Iunaite Setete i le amataga o le seneturi 19—na faavaeina ai ni a’oga faafaifeau tumaoti i lalo o le igoa lava e tasi.
O Au Paia o Aso e Gata Ai i po po fou, e lei ia i latou ni punaoa po o le talaaga faaleaoaoga o le tele o tagata na faavaeina a’oga, ae sa latou agai i luma i le faatuatua. I le le’i i ai o se fale o le Alii e feiloai ai, sa faatulagaina aloaia ai le A’oga a Perofeta i le aso 22 ma le 23 o Ianuari, 1833, i se tamai potu i luga a’e o le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani. E ui ina sa auai uma alii ma tamaitai i le vaega o le sauniga i le aso 22 Ianuari, ae o le a’oga lava ia sa faapolopolo mo alii na faauuina i le perisitua. O i latou na auai i le fonotaga muamua na mauaina “le faaaliga paia a le Agaga Paia,” e aofia ai le tautala i gagana.
I le lē pei ai o se a’oga masani, e i ai semesa ma faasologa mautu o mea e fai i se nofoaga tumau, o le A’oga a Perofeta sa fai ma malolo ma sa feoa’i solo. I nofoaga faifaatoaga e pei o Katelani, o masina o le taumalulu e tele atu ai le taimi mo gaoioiga e pei o a’oga. O le vasega muamua sa pe tusa o le tolu masina le umi ona tapunia ai lea ia Aperila. O isi sauniga na sosoo ai, sa ta’ua eseese o le “a’oga a perofeta,” o le “a’oga a a’u aposetolo,” ma le “a’oga a toeaina,” sa faia i lena taumafanafana i Misuri ma sa toe faia foi i Katelani i le tautoulu o le 1834 ma le taumalulu 1835–36 i le ofisa lomitusi o le Ekalesia po o totonu o le fogafale maualuga o le Malumalu o Katelani e lei maea.
O le faaaliga ia Tesema 1832 na tuuina mai ai ni faatonuga patino mo le kosi suesue a le a’oga, lea e tatau ona aofia ai autu faalelotu ma faalelalolagi. E tatau ona lelei tamaiti a’oga i “teori, mataupu faavae, aoaoga faavae, ma le tulafono o le talalelei,” ma sa tatau foi ona latou aoao e uiga i le lalolagi lava ia—o mea sa i luga a’e, i ona luga, ma lalo ifo. E tatau ona latou aoaoina le talafaasolopito ma mea na tutupu i le taimi nei, ma se vaaiga i le lumanai e ala i faaaliga faaperofeta. E tatau ona latou aoao e uiga i atunuu ese. O le A’oga a Perofeta e ao ona faatonuina e se faiaoga ua tofia aloaia ma e i latou lava e auai e aoao mai le tasi ma le isi, faatasi ai ma le tofu maua o se avanoa e tautatala ai “ina ia mafai ona faagaeetia tagata uma i mea uma.”
O se faaaliga i le aso 8 Mati, 1833, lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga Mataupu Faavae ma Feagaiga 90, na tuuina mai ai i le Au Peresitene Sili faatoa tofia o le Ekalesia ia “ki” e faatautaia ai le A’oga a Perofeta, ma e foliga mai o Iosefa Samita na taitaia mataupu faaleagaga, na fesoasoani i ai Sini Rikitone. O le A’oga a Perofeta o le nofoaga lea na fofogaina mai ai tautalaga e fitu i mataupu faalelotu ua ta’ua nei o Tautalaga e uiga i le Faatuatua. O nei tautalaga sa aofia ai i uluai kopi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O ia tautalaga sa avea ma vaega muamua o le tusi, ua atofaina “Mataupu Faavae,” ae o le vaega lona lua o le “Feagaiga,” po o faaaliga. Sa tumau Tautalaga e uiga i le Faatuatua o se sao taua faalefaalapotopotoga o le amataga o le 1830.
O le suesueina o gagana o se vaega tele o le a’oga masani, e amata i le kalama faaPeretania. Mo le tele o vaega, sa lei lelei ni a’oga a toeaina sa auai ma sa mafai ona latou fai atu faatasi ma Iosefa Samita e faapea, i le avea ai ma fanau a matua matitiva, sa na ona “aoaoina malosi i latou i le faitau ma le tusitusi ma tulafono faavae o le Matematika.” E ui ina sa matuaoti Orson Hyde a o laitiiti ma sa itiiti sona aotauina aloaia, ae sa i ai sana meaalofa mo le aoaoina ma sa tofia o ia e faiaoga. I ni nai taimi, sa alu Iosefa Samita i le fale i le afiafi ma faapotopoto lona aiga na siomia o ia e aoao i latou i lesona o le kalama sa ia aoaoina i lena aso i le A’oga a Perofeta. O se kosi i le gagana Eperu, na aoaoina e se polofesa Iutaia mai se kolisi lata ane, sa tuuina atu i le 1836 ma sa auai ai le toatele o tamaiti aoga o le A’oga a Perofeta.
Ia Mama ma Lotogatasi
O le A’oga a Perofeta na mafai ai e uluai Au Paia ona aapa atu mo le tele o aoaoga nai lo le mea sa latou mauaina muamua. Ae sa i ai foi faamoemoega na sili atu nai lo le aoaoina o mea moni ma manatu faavae. O le augatupulaga muamua o Au Paia o Aso e Gata Ai na ola ae i se aganuu lea sa matua taua ai le tulaga lelei faaletagata lava ia ma o le mea sa masani ai ma sa uunaia foi e tali atu ma le malosi i ni upu faatiga moni pe lagonaina. O le faatulagaga faaalia o le A’oga a Perofeta sa mamanuina o se vaega e fesoasoani ai i tagata o le au paia e tulai ae i luga atu o nei vaivaiga o a latou aganuu. O faiga masani ua faamamafaina ai le manaomia ona mama ma lotogatasi.
Ina ia “mama mai le toto o lenei tupulaga” ma ia ese mai i latou lava mai le lalolagi, sa auai toeaina i le sauniga o mulumuluga. Ina ua uma ona mulumulu e toeaina taitasi ona lava fofoga, lima, ma vae, sa mulumulu ai e Iosefa Samita vae o tagata taitoatasi, i le mulimuli ai i le faataitaiga na faia e Iesu i le Ioane 13:4–17 ma faatonuga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:138–41. Sa mulumulu e Iosefa vae o tagata fou taitoatasi o le a’oga ma toe faia le sauniga i isi fonotaga a le A’oga a Perofeta. O mulumuluga ma faauuga mulimuli ane, e aofia ai le fufuluina o vae, sa o se vaega o sauniuniga mo le faapotopotoga paia sa faia i le Malumalu o Katelani faatoa faapaiaina, ma o nei mulumuluga sa iloga i le potopotoga paia lava ia.
O se popolega masani i le mama sa i ai foi sana matafaioi i le A’oga a Perofeta. Sa manatua e se tasi o tagata auai a o lei oo i aso aoga taitasi, “sa matou fufuluina i matou lava ma oofu i ie mama.” Ma o faitioga a Ema Samita e uiga i mea eleelea na mafua mai i le lamuina e tagata o le a’oga o tapaa na taitai atu ai i le faaaliga ua ta’ua o le Upu o le Poto.
E faaopoopo atu i le faatusa o le faamamaina, o le mulumuluina o vae sa faamoemoe foi e fesoasoani e faalotogatasi ai toeaina. Na uunaia pea lava pea i latou e faaaliga ia “fealofani” ma ia “tuu le saili masei o le tasi i le isi,” ma lapatai atu, “Afai tou te le tasi e le a a’u outou.” Sa aoao mai e Iosefa Samita o le lotogatasi o se mea e manaomia muamua lea mo le faaeega paia ma o se vaega o le faauigaga o Siona. O le lelei o lagona i le va o taitai o le Ekalesia i Ohaio ma Misuri o se mea sa faaauau pea ona taumafai i ai Iosefa Samita, ma sa ia aoao mai e le gata i le faamamaina faaleagaga, o le mulumuluina o vae sa “fuafua e tuufaatasia ai o latou loto, ina ia tasi i tatou i le lagonaina ma uiga.”
O le faafeiloaiga faatonuina ina ua ulufale atu i le a’oga sa faamoemoe foi e faalauiloa atu le lotogatasi, e oo lava i se aganuu o fefinauaiga. E tatau i le peresitene po o le faiaoga ona ulu muamua atu ma faafeiloai i tagata auai taitoatasi e ala i le sisii o ona lima i le lagi ma faapea atu, “O oe ea o se uso po o se usoga? Ou te faafeiloa’i ia te oe i le suafa o le Alii o Iesu Keriso, i le faailoga po o le faatusa o le feagaiga tumau-faavavau, le feagaiga lea ou te talia ai oe i le usoga, i se tautinoga e tumau, e lē maluelueina, ma lē masuia, e avea ma au uo ma ou uso e ala i le alofa tunoa o le Atua i fusi o le alofa, e savavali i poloaiga uma a le Atua ma le lē ponā, i le faafetai, e faavavau faavavau lava. Amene.” O le tagata aoga o loo saili e ulu atu i le a’oga o le a toe ta’u atua le feagaiga pe na o le tali lava, “Amene.”
O i latou na auai i le A’oga a Perofeta sa aai ma feinu faatasi i le faamanatuga—ae i ni vaega atonu na atagia ai le Tausamaaga Mulimuli e tele atu nai lo se fasi falaoa ma si inumaga o le vai lea e masani ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei. E pei ona toe ta’ua e Zebedee Coltrin, “O le falaoa mafanafana e tofitofi ai sa faigofie ona vaevaeina e pei o la’u moto ma sa tofu le tagata ma se ipu uaina ma saofafai ma aai i le falaoa ma inu le uaina.”
Galue agai i Folafolaga
E ui lava i nei sauniga soofaatasi, ae sa faamaonia lava le le faigofie. O le sauniga muamua na faamaeaina ia Aperila 1833 i le taimi o ni nai valaauga o le misiona, ma se faaaliga ia Iuni (Mataupu Faavae ma Feagaiga 95) na faamanino mai ai sa faaiuina le a’oga i se finauga: “Na tulai mai le fefinaua’i i le a’oga a perofeta,” na fetalai mai ai le Alii, “o se mea sa matuā mamafa ia te au.” O le faaaliga lava lea e tasi na aoaiina ai le Au Paia mo le le amataina o le galuega i le maota o le Alii ma toe ta’u atu ai o le nofoaga lea mo le “a’oga a a’u aposetolo.” O lenei faaaliga na folafola mai ai le “faaeega paia” ua leva ona faamoemoeina o le a oo mai i se “faapotopotoga paia” i totonu o puipui o le malumalu fou.
Na amata i le 1834, ona faapotopoto taitai o le Ekalesia mai Misuri ma Ohaio i Katelani e auai i le aoga ma saunia ai mo le potopotoga paia lea o le a latou maua ai faaeega paia. Ae peitai, o vaega e lua o taitai sa i ai se talafaasolopito o le lē galulue faatasi, ma o lape o le lotogatasi na taatele i lea vaitau. Pe tusa o le taimi lava lea e tasi, na auina atu ai e Osona Hyde se tusi tuga ia Iosefa Samita e uiga i se feeseeseaiga ma se isi Aposetolo, o le uso o Iosefa o Viliamu Samita. Sa musu Hyde e auai i le a’oga seia foia le mataupu. E ui ina sa vave ona foia popolega o Hyde, ae sa faaauau pea isi feeseeseaiga i le vaega. “Ua faaaoga e le tiapolo ana taofiofiga uma,” na fai atu ai Iosefa Samita, “e taofia ai le Au Paia mai le faaeeina i faaeega paia e ala i le faatupuina o le fevaevaeaiga i totonu o le 12, faapea foi i 70, ma fefinauaiga ma le lotoleaga i toeaina.”
O le mea e lelei ai, o le taumalulu o le 1835–36 na aumaia ai se vaitau umi o le faaleleiga ma le lotogatasi na faamoemoeina i le Ekalesia. Sa faaleleia e Iosefa Samita ma lona uso o Viliamu se sootaga sa faleagaina, o se tasi o fesootaiga sa iloga i le fetogiina o moto i nisi o taimi. O se feeseeseaiga tele i le va o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua na faaiuina i se faaleleiga faalelagona ma le osia o feagaiga lea na toe faalogo ai i le faafeiloaiga o le A’oga a Perofeta. E tusa ai ma se sauniga a le Ekalesia i se taimi e lei mamao mulimuli ane lea na saunoa ai taitai lotogatasi fou o le Ekalesia, na lipotia ai i le api talaaga a Iosefa Samita, “Sa liligi mai e le Alii lona agaga i o matou luga, ma sa amata ona ta’uta’u atu e le usoga o latou sese i le tasi ma le isi, ma sa lei pine ae lofituina le faapotopotoga i loimata ma o nisi o o matou lagona sa le mafai ona faaleoina i upu, o le meaalofa o le tautala i gagana, na oo mai i o matou luga e pei o le faananati mai o se matagi malosi, ma sa faatumulia lo’u agaga i le mamalu o le Atua.” O lea, i le lotogatasi ai ma faatasi ai ma le faaaliga mai o le faamaoniga a le Atua, ua latou saunia ai i latou lava e maua faaeega paia folafolaina.
Liligi Mai Faaleagaga
O faaaliga faaleagaga faavavega na tutupu i taimi eseese i le aluga o le A’oga a Perofeta a o galulue toeaina e ola e tusa ai ma le faaaliga a le Atua mo i latou ma saunia mo le faaeega paia. Na faapea mai Iosefa Samita o na faaaliga o “se faatomuaga o na olioliga o le a liligi mai e le Atua” i le potopotoga paia.
Ina ua iu ina saunia le Malumalu o Katelani mo le faapaiaga ia Mati 1836, sa saili e Iosefa Samita le taitaiga i le sauniaina o se tatalo mo se sauniga maoae. O le tatalo, na tuuina mai e ala i faaaliga ma ua lolomiina nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109, sa aofia ai le tele o autu sa i ai i le A’oga a Perofeta i le sauniuniga umi mo le faaeega o le mana. Sa talanoa e uiga i le aoaoina, e uiga i le mama faaleagaga, o le faatulagaga ma le lotogatasi, ma le galuega faafaifeautalai.
I le potopotoga paia ua leva ona faatalitali i ai i le malumalu, e toatele tagata na oo i ni aafiaga mamana faaleagaga lea na latou faamautuina o se faaeega o le mana. Sa tusia e Iosefa Samita, “O le Faaola na faaali mai o ia i ni isi, a’o auauna atu agelu i isi na avatu i isi, ma o se penetekoso ma le faaeega moni lava, o le a manatua pea mo le leo o le a alu atu mai lenei nofoaga i le lalolagi atoa, ma o mea na tutupu i lenei aso o le a tuulima faasolo mai i lalo i luga o itulau o talafaasolopito paia i tupulaga uma, o le aso o le Penetekoso.” O isi faaaliga ma faaaliga vaaia na o mai faatasi ma le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i lena lava vaiaso.
I le Aso Sa, 3 Aperila, 1836, a o tatalo Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i pulelaa o le malumalu, sa asia i laua e Iesu Keriso ma le toatele o avefeau agelu. Na folafola atu e Keriso ia i latou ua mama, ua talia le fale sa latou fauina mo Ia, ma faamautuina “le faaeega paia ua uma ona maua ai faaeega paia o a’u auauna.” Mulimuli ane, sa latou maua mai ia Mose lava ia “ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai itu e fa o le Lalolagi,” faapea foi ma le mauaina o isi ki mai isi perofeta anamua. I o latou mata, sa faataunuuina folafolaga ma sa lei toe manaomia ona nonofo pea toeaina i Katelani.
I Nuu Uma
I le aluga o masina na sosoo ai, na o ese atu ai faifeautalai mai Katelani e talai atu le talalelei. I le 1837, na o atu ai Orson Hyde ma Heber C. Kimball i Egelani. O lenei misiona ma misiona na sosoo ai i Motu o Peretania na aumaia ai le faitau afe o tagata i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma suia ai le ala o lona talafaasolopito. I le 1844, na lipotia mai ai e Iosefa Samita, “Ua o atu faifeautalai o lenei ekalesia i Indies i Sasae, i Ausetalia, Siamani, Constantinople, Aikupito, Palesitina, o Atumotu o le Pasefika, ma ua saunia nei e tatala le faitotoa i puleaga lautele a Rusia.” O nei taumafaiga faafaifeautalai, na tauaveina i se vaega tele e i latou na aoaoina i le A’oga a Perofeta ma faaeeina i le mana i le Malumalu o Katelani, na faailogaina ai le amataga o le talalelei toefuataiina o loo agai atu i luma e faatumu le lalolagi atoa.