Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Warren Kaotui


“Warren Kaotui,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Warren Kaotui,” Faaaliga i le Talaaga

Warren Kaotui

MF&F 106

Ina ua avea lona uso laitiiti o Oliva, i lena taimi i le luasefulu o ona tausaga, ma “toeaina lona lua” o le Ekalesia toefuataiina i le 1830, o Warren Kaotui (o le sa lauiloa i nisi taimi o Dr. Kaotui) sa ona ia se faletalavai, sa auauna atu o se pulesili o le falemeli, ma sa fauina le fale piliki muamua i Freedom, Niu Ioka. I lena taimi, o i la’ua ma lona faletua, o Patience, o ni matua o se fanau e toavalu. E ui ina sa ia iloaina e uiga i le Tusi a Mamona i le taimi na lolomiina ai i le 1830, ae sa lei auai Warren i le Ekalesia seia oo i le fa tausaga mulimuli ane. Sa ia mulimuli i mea na tutupu o le faatuatuaga o lona uso i se vaaiga mamao mai i ai. I se tusi ia Ianuari 1834 ia Oliva, sa faaalia ai e Warren le alofa mo le tulaga faigata o le Au Paia i Misuri i le mavae ai o lo latou tutulieseina talu ai nei mai le Itumalo o Siakisone, ae sa ia tusia pea e uiga i tagata o le Ekalesia o ni “o outou tagata” ma “a outou uo.”

O le taimi na ono suia ai Warren Kaotui o se asiasiga mai ia Iosefa Samita ma Pale P. Palate ia Mati 1834. O le usitaia o se poloaiga e aumai tagata auai ma ao mai foai mai tagata o le Ekalesia i “atunuu i sasae” mo le Tolauapiga a Siona, sa ui atu ai Iosefa ma Pale i Freedom ma nonofo ai i le po atoa i le fale o Warren ma Patience Kaotui, lea sa vaaia ai i la’ua i se tausiga lelei “i le Olioli atoatoa i Faamanuiaga uma e lua faaletino ma le faaleagaga lea sa ma mana’omiaina pe ua agavaa mo le mauaina.” I le taimi o le asiasiga, sa la talai atu ai e silia ma le tasi “i se fale sa matua tumu ma tau le ofi,” ma e feoloolo tagata na papatisoina, e aofia ai le tuaoi o le au Kaotui o Heman Hyde. Sa manatua e Palate mulimuli ane faapea, sa papatisoina tagata e “tolusefulu pe fasefulu” ma faatulagaina ai se paranesi, lea na avea ma totonugalemu mo le tuputupu ae o le Ekalesia i lena itulagi.

E ui e le o i ai ni faamaumauga o loo i ai pea nei, o nei uluai tagata i le Paranesi o Freedom, ae e foliga mai sa aofia ai Warren Kaotui ma i latou. I le tautoulu o le 1834, i le ono masina talu ona mavae le asiasiga a Iosefa Samita, sa tusia ai e Warren se isi tusi ia Oliva, lea na ia saunoa ai e uiga i le tapuaiga “sa ma feopoai uma” ma faasino i le Au Paia o “o ma uso ma tuafafine.” O le tusi a Warren o loo tau ta’u mai ai o lona liliu mai sa i le na’o le mavae ai o se taumafaiga faigata lava. E foliga mai sa ia nofouta ma le iloa lelei o faitioga ma le le taliaina e le “faitau afe o tagata faaaloalogia [o e] fai mai … ua leaga mafaufau ma faaseseina,” ma lagonaina le tiga o lena faafeagai ona o lona tulaga faaaloalogia i le sosaiete i le lotoifale. Ma e ui sa ia lagonaina “ni faaaliga mai o le faamaoniga paia” i lana tapuaiga i le Paranesi o Freedom, ae sa moomoo pea Warren mo ni aafiaga e pei o lona uso. “E afe taimi na ou moomoo ai maimau pe ana mafai ona ou maua lena faamaoniga sa ia te oe,” na ia tusi atu ai. Sa faailoa atu foi e Warren se mana’oga mo “se faifeau o la tatou faatulagaga” e sau i le eria o Freedom, se tasi o le a “faia se lelei mo i tatou, e ala i le faamalolosia ma atina‘e tatou i luga i le faatuatua sili ona paia.”

Atonu sa le’i mafaufauina ina ua mavae le lua masina mulimuli ane, ae maua e Iosefa Samita se faaaliga na tofia ai Warren e avea o se “faitaulaga sili pulefaamalumalu i la’u ekalesia, i le laueleele o Freedom ma nofoaga o faataamilo ai.” E pei lava ona masani ai, o Warren o le tali lea i lana lava talosaga. Ma e pei o le toatele o i latou na valaauina e auauna atu talu mai lena taimi, o upu o le faamanuiaga ma le fautuaga na tuuina atu ia te ia na faaalia ai sa silafia o ia e le Alii ma o le a fesoasoani ia te ia ia manuia i lona valaauga.

I le faamautuina ai o le filifiliga a Warren e auai i le Ekalesia, sa faailoa manino mai ai foi e le faaaliga le tauiviga sa ia aafia ai. “Sa i ai le olioli i le lagi ina ua ifo mai la’u auauna o Warren i lo’u tootoo, ma vavae ese o ia lava mai amioletonu a tagata,” na fai mai ai. O lena tuueseesega o le a avea ma se mea e sili ona taua, talu ai ona sa faatonuina e le faaaliga e faapea o Kaotui e tatau ona “talai atu la’u talalelei tumau e faavavau, ma siitia a’e lona leo ma lapatai atu i tagata, e le gata i lona lava nuu, ae faapea i itumalo o tuaoi ai,” ma ia “tuu atu lona taimi atoa i lenei valaauga maualuga ma paia.” A o ia faia lea mea, o le Alii o le a ia “tuu atu ia te ia le alofa tunoa ma le faamautinoaga e mafai ona tu ai o ia.” I le iuga, na faapea mai le faaaliga, O le manuia o Warren o le a itiiti sona faalagolago i lona gafatia nai lo lona lotomaualalo: “Amuia la’u auauna o Warren, ona o le a ou alofa mutimutivale ia te ia; ma, e ui i le faatauvaa o lona loto, o le a Ou sii o ia i luga i le tulaga e oo i ai le faamaualaloina e ia o ia lava i o’u luma.”

E ui ina na’o nai faamaumauga, ae ua tatou iloa sa faatumuina e Warren Kaotui le tulaga o le toeaina pulefaamalumalu i le itulagi o Freedom mo le tausaga na sosoo ai—o se tausaga mata’ina i lena eria. I le amataga o Aperila, sa faia ai se konafesi lea sa pulefaamalumalu ai Sini Rikitone o le Au Peresitene Sili. I se finagalo faaalia e uiga i lenei konafesi i le lipoti a le nusipepa, sa matauina ai e Oliva Kaotui o le itulagi “tele” o Freedom sa “naunau e maua faatonuga e faatatau i le faatuatua ma le talitonuga o lenei ekalesia, i le fiafia e fesilisili e nai toeaina o e sa talai atu ma le faautauta i lena atunuu.” I ni nai vaiaso mulimuli ane, na o mai ai le Toasefululua—i la latou misiona muamua o se korama—i le eria. Sa latou faia se konafesi i le aso 22–23 o Me, lea na latou faamatalaina ai tapulaa o le faataatiaga faafaafanua o le Konafesi a Freedom, lea na aofia ai paranesi e 12 ma sa aofia ai se vaega tele o Niu Ioka i sisifo. O le Paranesi o Freedom sa sili ona tele, ma e 65 tagata na lipotia mai.

O autu o talanoaga i le konafesi e aofia ai “le ‘Upu o le Poto,’ o le meaalofa o gagana, vavalo, ma isi mea faapena,” ma “le laveaiina o Siona.” E toalima sui o le Toasefululua na saunoa, ina ua mavae lea “sa faaalia e le ekalesia lo latou naunautaiga e faatino aoaoga” na tuuina mai. Mulimuli ane i le tausaga, na asiasi atu ai Orson Pratt i le eria i se misiona. Sa ia lipotia mai le papatisoina o ni nai tagata, faatau atu kopi o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le faamautuina o le tele o lesitala i le nusipepa a le Ekalesia, o le Messenger and Advocate [Avefeau ma le Fautua]. “O loo i ai se faamoemoega o le toatele e taliaina le talalelei i nei eria,” na ia tusi atu ai.

O nei lipoti ma isi lipoti ua faaalia ai o Warren Kaotui sa o se vaega o se sootaga malosi o itu lua i le va o le nofoaga tutotonu ma paranesi o siomia ai le Ekalesia o popofou. I le avea ai ma se taitai o le Ekalesia i le lotoifale, e na te fesoasoani e auauna atu i le toatele o tagata fou liliu mai a o latou o mai i le Ekalesia, a o fesoasoani foi e talimalo ma faatulaga fonotaga mo faifeautalai ma taitai mai Katelani.

O le manuia o faifeautalai e mafai ona faauigaina o le tuputupu ae vave o paranesi fou; o nisi, e pei o le Paranesi o Freedom, sa fai si telē. Ae o le valaau e potopoto faatasi ma le Au Paia o lona uiga sa masani ona fesoasoani taitai o le lotoifale e vaavaaia le televave o le faaitiitia o le aofai o tagata o lo latou eria. O le aafiaga o Warren Kaotui o se faataitaiga masani. O lana lipoti na lolomiina ia Fepuari 1835 i le Avefeau ma le Fautua o loo aumaia ai se vaaiga manino o suiga vave i paranesi o popofou. Sa lipotia mai e le ekalesia i Westfield le 72 o tagata o le ekalesia, o se aofaiga tele, a o lipoti mai e paranesi i Mendon ma Lima se aofaiga atoa e valu. “Mai lenei ekalesia na ta’ua mulimuli, o le toatele ua masii ese atu; o nisi i Katelani, ma ni isi i Misuri, ma le toavalu o loo ta’ua iinei, o le numera lea o tagata o le ekalesia na totoe,” o le faamalamalamaga lea a Kaotui. “Sa i ai se taimi na telē ai le ekalesia.”

E faapena foi, o tagata e toa 18 i Java ma Weathersfield o i latou ia “o le vaega o totoe o se ekalesia,” lea “e toatele ua siitia atu i nofoaga o le faapotopotoina.” Na iu lava ina auai Kaotui i lena faapotopotoina. O le auauna atu ma le faamaoni i Freedom, sa faatau atu ai e ia ma lona aiga a latou meatotino i le tautoulu o le 1835 ma saunia e siitia atu i Katelani. Sa latou taunuu i le amataga o le 1836, i le taimi tonu lava e auai i mea na tutupu o loo siomia ai le faapaiaga o le fale o le Alii.

E pei lava o le toatele o isi Uluai Au Paia o e ua le o tele ona iloa i aso nei, sa faia e Warren Kaotui ni saofaga taua i le galuega a le Alii. Sa faigaluega o ia i le ofisa lomitusi i Katelani ma o se sa faia faasa’oga o le nusipepa a le Ekalesia. I le avea ai ma se failautusi a Iosefa Samita, sa ia fesoasoani ai e tusi i lalo le tatalo o le faapaiaga mo le Malumalu o Katelani ma tausia faamaumauga o mea e tutupu i aso taitasi. O lona sao aupito tumau ua mafai nei ona maua i ni nai itulau mai le faaaliga na faasinotonu ia te ia—i le 1836, sa ia faamaumauina ai le tusiga i le api talaaga a Iosefa Samita e faamatala ai le asiasiga a le Faaola ma isi avefeau faalelagi ia Iosefa ma Oliva i le Malumalu o Katelani i le aso 3 o Aperila, 1836.

  1. “Kaotui, Warren A josephsmithpapers.org.

  2. Sa manatua e se tasi o tuaoi o Kaotui i Freedom, Niu Ioka, le faitauina o nisi o pepa o faamaoniga o le Tusi a Mamona na maua e Warren mai ia Oliva. Tagai i le Uilifoti Uitilafi api talaaga, faila 2, itulau 5, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  3. Warren Cowdery tusi ia Oliva Kaotui, 14 Ian., 1834, i le The Evening and the Morning Star, Ian. 1834, 127.

  4. 9–12 Mat., 1834, Iosefa Samita, i le “Journal, 1832–1834,” josephsmithpapers.org. Sa tusia e Pale P. Palate le tusiga lenei i le api talaaga a Iosefa Samita.

  5. Pale P. Palate, The Autobiography of Parley Parker Pratt; One of the Twelve Apostles of the Church of Jesus Christ of Latter-Day Saints, faaatonu. Pale P. Palate le Itiiti. (1874), 117.

  6. Warren Kaotui tusi ia Oliva Kaotui, 1 Sete., 1834, i le Evening and Morning Star, Sete. 1834, 189.

  7. Warren Kaotui tusi ia Oliva Kaotui, 1 Sete., 1834, i le Evening and Morning Star, Sete. 1834, 189.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:1.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:6.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:2–3.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:8.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:7

  13. Messenger and Advocate, vol. 1 (Ape. 1835), 108.

  14. O le taimi lea, o le faaupuga “konafesi” e faasino e le gata i fonotaga na faatautaia ai pisinisi a le Ekalesia ae faapea foi i “eria faafaafanua ua faauigaina mo faamoemoega faaletaitai” (tagai i le “Conferences” i le Joseph Smith Papers lisi o upu: josephsmithpapers.org). I le fonotaga na faia e le Toasefululua i Freedom, Niu Ioka, ia Me 1835, sa fuafuaina e faapea “o tapulaa o lenei konafesi e oo mai mai Lodi i sisifo, i Sasae mamao lava e aofia ai Avon, Saute i Penesilevania, ma Matu i Le Vaituloto o Ontario” (Faamaumauga a le Toasefululua, 14 Fepuari–28 Aokuso 1835, 22–23 Me 1835, josephsmithpapers.org).

  15. Messenger and Advocate, vol. 2 (Nov. 1835), 224.

  16. Messenger and Advocate, vol. 1 (Fep. 1835), 75.

  17. O Karoline Barnes Crosby ma lona toalua, o Ionatana, na ui atu i Freedom a o agai atu i Katelani ia Novema 1835 ma faaaluina se po faatasi ma le aiga o Warren Kaotui. Sa lipotia mai e Karoline e faapea o le au Kaotui na “faatauina atu o latou tofi i lena nofoaga ma sa faamoemoe e malaga atu i latou lava i sisifo i le tautotogo” (No Place to Call Home: The 1807–1857 Life Writings of Caroline Barnes Crosby, Chronicler of Outlying Mormon Communities, faatonu. Eteuati Leo Laimanu, Susana Ward Payne, ma S. George Ellsworth [2005], 38).