Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Se Agelu ma se Folafolaga


“O Se Agelu ma se Folafolaga,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

O Se Agelu ma se Folafolaga

MF&F 2

O afiafi o le aso 22 ma le 23 o Setema, 1823, na fatuina ai se suiga tele i le olaga o Lusi Maka Samita. I le aso 22 o Setema, na toe foi atu ai i le fale lana tama tama o Iosefa ma le fiafia ma le vaivai mai le le fanua sa faigaluega ai, . Sa manatua e Lusi e faapea “a o faatasi uma le aiga,” na ta’u atu ai e Iosefa ia i latou sa asiasi atu se agelu ia te ia i le po atoa ua mavae. E le o le taimi muamua lea na maua ai e Iosefa le taitaiga faalelagi, ae ina ua mavae lana uluai faaaliga i le tolu tausaga talu ai, sa na ona ta’u atu lava e Iosefa ia Lusi e uiga i lana faaiuga e lē auai i lana lotu Peresipiane po o se isi lava lotu. I lena taimi, sa faia lava mea i lona olaga e pei ona masani ai.

O asiasiga a le agelu o Moronae lea na muai avea ai aafiaga faaleagaga o Iosefa ma se autu o talanoaga faaleaiga. I le taeao o le aso 22 o Setema, o le aafiaga i le po atoa na tuua ai Iosefa ua matua lēlavā lava ma sa ia tauivi ai e faauma ana feau ma lona tama ma lona uso o Alavini, ae sa musu lava o ia e ta’u atu le mea na tupu. Mata e talitonu lona tamā ia te ia? Talu ai sa lei ofoina mai e Iosefa se faamalamalamaga mo lona lēlavā, sa manatu ai Iosefa Samita Sinia ua ma’i lona atalii ma sa auina atu o ia i le fale e malolo. Ae a o lei taunuu Iosefa i le fale, sa toe faaali mai le agelu, ma faatonuina Iosefa e logo lona tama ma faamautinoa atu ia te ia o le a talitonu lona tamā ia te ia. I le afiafi, sa tonu ai ia Iosefa e faasoa atu le tala i le asiasiga a le agelu ma lona aiga atoa.

Sa latou matuai manatu mamafa i lona aafiaga. Peitai, ina ua amata ona faamatala e Iosefa le mea na tupu, sa vaaia e lona uso matua o Alavini le vaivai o Iosefa ma fautuaina le aiga atoa e “o e momoe, ma alapo i le taeao, ina ia faauma le galuega o le aso” ma toe foi atu i le fale mo se “afiafi umi matagofie” i le po e sosoo ai lea e mafai ona latou “nonofo uma i lalo mo le faamoemoega o le faalogologo.” Sa vave saunia e Lusi le taumafataga i le afiafi na sosoo ai, ma sa faapotopoto le aiga atoa a o lei goto le la—tamā, tina, atalii e toaono, ma afafine e toatolu. Sa ta’ua e Lusi e faapea, ina ua uma ona lapataia i latou e lei oo i le taimi e faasoa atu ai le savali sa ia mauaina i le lalolagi, “sa amata ona ta’u mai e Iosefa ia i matou mea silisili ma le mamalu na faaali mai e le Atua ia te ia.”

O loo faailoa mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2 na o ni nai afe o upu o le a iu ina tautalagia ma tusia e uiga i asiasiga a le agelu o Moronae ia Iosefa Samita. O faatonuga a Moronae na faasino atu ai o ia i se mauga lata ane lea na ia maua ai se talafaasolopito paia o tagata anamua o Amerika o loo tusia i luga o papatusi auro. Pe a oo mai le taimi, o le a ia faaliliuina ai faamaumauga e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua ma lolomiina, o le Tusi a Mamona. Ae ui i lea, mo le aiga o Samita, o na afiafi ia Setema 1823 o se taimi na amata ai ona liliu atu o latou loto i folafolaga anamua ma le galuega e ao ona faia a o lei toe foi mai Iesu Keriso i le lalolagi.

E Ala i le Aao o Elia

Sa tusia pe na vaaia e Iosefa le tusiaina o tala e le itiiti ifo ma le fa o le asiasiga a le agelu. O na tala ua faamanino mai ai o le savali a Moronae na aofia ai le sili atu nai lo le valaau e toe maua mai papatusi auro. I se tasi o ana tala mulimuli ane, sa ta’ua ai e Iosefa e faapea na sii mai e le agelu o Moronae mai ia Malaki, Isaia, Galuega, ma Ioelu faapea foi ma “isi mau e tele o tusitusiga paia” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:36–41); i se isi, sa ta’ua ai e Iosefa e faapea “sa ia faamatala mai le tele o valoaga ia te a’u.” Sa faailoa mai e Oliva Kaotui nisi o nei fuaitau ina ua ia toe faamatalaina lona lava aafiaga ao faalogologo ia Iosefa o faamatala ia asiasiga. O le tuuina atu o le toetoe faatolu o le tele o upu e pei o le tala aupito umi a Iosefa, sa faaigoa ai e Oliva ni fuaitau se tele mai le Teuteronome, Salamo, Isaia, ma Ieremia o se faavae mo se savali e salalau atu e uiga i le tatalaina o le lagi, o le toefuataiga o le pule paia ma feagaiga, o le faapotopotoina o Isaraelu, ma le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Sa matauina mulimuli ane e Oliva “o le tuuina atu o se faataitaiga o se minute o se faatalanoaga umi ma se avefeau faalelagi, e faigata tele, sei vagana ua fesoasoani vave mai se tasi i le meaalofa o musumusuga.”

I le aluga o taimi, o le fuaitau mai le Malaki e uiga i le toe foi mai o Elia na faapitoa le taua mo Au Paia o Aso e Gata Ai. O Elia o se perofeta mamana o le Feagaiga Tuai o le sa faamauina le lagi mai le timu, sa ia tatalo atu ma pa’ū mai ai le afi mai le lagi, faateleina meaai a se fafine ua oti lana tane, ma faatuina mai se tamaitiiti mai le oti (tagai i le 1 Tupu 17–18). Ae o lana faaliliuga maoae e aunoa ma le oo i le oti (tagai i le 2 Tupu 2) ma lona toe foi mai na folafola mai o le a matua faatosinaina ai tu ma aga faa-Iutaia ma le faa-Kerisiano. Ua tuua e Iutaia se ipu mo Elia i le laulau o le Paseka, ma iloa ai o ia o se taimua taua i le faaleleiga faaletagata, o le toefuataiga o le aiga o Iakopo, ma tausaga faalemesia. Sa faapena foi ona vaavaai atu Kerisiano anamua ia Elia o se teuteuala o le Mesia ma tuuina atu o ia o se faataitaiga o le tatalo. O loo tusia i le Feagaiga Fou se tasi o faataunuuga o lenei folafolaga ina ua faaali atu Elia ma Mose i luga o le Mauga o Liua.

O faatonuga a Moronae e le o le faalogo mulimuli lea o Iosefa e uiga ia Elia. I se faagasologa o faaaliga faifai pea lea o le a oo mai o se faailoga o le Toefuataiga, na aoao atili ai Iosefa i le aluga o taimi, “o lea fuaitau i luga o lea fuaitau, lea mataupu i luga o lea mataupu, o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o” (2 Nifae 28:30). O le Tusi a Mamona o loo aofia ai se tala ia Iesu o loo faasoaina atu le valoaga a Malaki e uiga ia Elia ma nisi o tagata anamua o Amerika (tagai i le 3 Nifae 25), ma o le a toe iloiloina e Iosefa le fuaitau o se vaega o lana toe iloiloga musuia o le Tusi Paia. O se tasi o faaaliga ia Aokuso 1830 na faamalamalama mai ai e faapea na umia e Elia “ki o le mana o le liliuina o loto o tamā i fanau” (MF&F 27:9) ae o le isi na tuuina mai i ni nai masina mulimuli ane, sa faasino i le afio mai mulimuli ane o Elia (tagai i le MF&F 35:4). O le api talaaga a Iosefa Samita o loo faamaumau ai e faapea na faaali mai Elia i le Malumalu o Katelani ia Aperila 1836, ua tautino mai ai “ua oo atoa mai le taimi” mo lona toe foi mai, “e liliu loto o tamā i fanau” ma tuuto atu ia te ia “ki o lenei tisipenisione” (MF&F 110:14–16). I Navu, o le toefuataiga o le papatisoga mo e ua maliliu na liliuina ai le tele o mafaufauga o le Au Paia agai i o latou tuaa ma fatuina ai se sootaga i le va o augatupulaga ua tuanai ma le taimi nei. Talu mai lena taimi, e toatele Au Paia o Aso e Gata Ai ua latou fesootaia le agaga o Elia ma sauniga o le malumalu ma galuega o talafaasolopito o aiga.

Peitai, o le folafolaga o le toe foi mai o Elia, e aofia ai le sili atu nai lo galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga. O le Toefuataiga lava ia, o se toe foi mai o le pule anamua i tupulaga o ona po nei, o se faataunuuga o le valoaga a Malaki, lea na toe ta’ua e le agelu o Moronae i le 1823. I le tausaga mulimuli o lona soifua, sa aoao atu ai e Iosefa Samita e faapea “O le agaga, mana, ma le valaauga o Elia o le, ia outou maua le mana e umia ai ki o faaaliga, sauniga, perofetaga, mana ma faaeega paia o le atoaga o le Perisitua Mekisateko ma le malo o le Atua i le lalolagi” ma ia mafai ai ona faatino sauniga uma e o le malo o le Atua.” Po o le, e pei ona aoteleina e Iosefa i se isi taimi, “o le feagaiga lea na osia e le Atua ma Isaraelu anamua ua oo mai lava ina ia faataunuuina.”

O Lusi Samita o se tasi o tagata muamua na faalogo e uiga i le savali a le agelu o Moronae ma lagonaina le ala na felatai atili ai lona aiga. I le faaiuga o lona olaga, sa toe ta’ua ai e Lusi e faapea o na talatalanoaga i afiafi “na mafua ai ona matou olioli tele” ma faamaonia ai o le Atua “o le a tuuina mai ia i tatou se malamalama atoatoa o le ata o le faaolataga ma le togiolaina o le aiga o tagata.” O asiasiga mai ia Moronae i lana tama tama na tele sona taua faaletalafaasolopito, na amatalia ai le galuega mataalia o le Toefuataiga, faailoa atu Iosefa i le Tusi a Mamona, ma faataatia ai le faavae mo le toe foi mai o Elia ma le galuega lautele atu o le faafesootaia faatasi o fanau a le Atua o se aiga i le olaga nei ma mo le faavavau.

  1. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches of Joseph Smith the Prophet, and His Progenitors for many Generations (Liverpool: Lomia mo Orson Pratt e S. W. Richards, 15, Wilton Street, 1853), 81–83.

  2. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches,, 82–84. tagai foi i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:48–50.

  3. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches,, 84.

  4. Tagai i le Iosefa Samita, “History, circa Summer 1832,” 4–5, josephsmithpapers.org; Iosefa Samita, Journal, 9–11 November 1835,” 24–26, josephsmithpapers.org; Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 Tesema 1805–30 Aokuso 1834],” 5–7, josephsmithpapers.org; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:27–50; Iosefa Samita, “’Church History,’ 1 March 1842,” 707–8, josephsmithpapers.org.

  5. Iosefa Samita, “Journal, 9–11 November 1835,” 24–25, josephsmithpapers.org.

  6. Tagai i le Oliver Cowdery, “Letter VI,” Messenger and Advocate, vol. 1, nu. 7 (7 Ape., 1835), 108–12 (kopi o faamaumauga i le “Letter VI,” in “History, 1834–1836,” 71–78, josephsmithpapers.org; Kent P. Jackson, “Moroni’s Message to Joseph Smith,” Ensign, Aok. 1990, 13–16.

  7. Oliva Kaotui, “Letter VI,” Messenger and Advocate, vol. 1, nu. 7 (7 Ape., 1835), 112.

  8. Tagai i le Richard J. Clifford, “Elijah,” The Oxford Companion to the Bible, faatonu. Bruce M. Metzger ma Michael D. Coogan (Niu Ioka: Oxford University Press, 1993), 183; R. Glenn N. Wooden, “Elijah,” i le Eerdmans Dictionary of the Bible, faatonu. David Noel Freedman (Grand Rapids, MI: William B. Eerdmans Publishing Company, 2000), 397.

  9. Tagai i le Mata. 16:13–14; Mareko 6:14–15; 8:27–28; Luka 9:7–8; Iakopo 5:17. I le Feagaiga Fou o loo ta’ua ai Elia o Elaia, o le faa-Eleni o lona igoa Eperu.

  10. Tagai i le Mata. 17:3; Mareko 9:4; Luka 9:30.

  11. O le faamaumauga a Iosefa Samita o le tala a Moronae i le 1838 e uiga i le asiasiga a Moronae na faamamafaina ai eseesega i le valoaga a Malaki e uiga ia Elia (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:36–39). O na eseesega sa lei aofia ai i le anotusi o le 3 Nifae 25 po o le faaliliuga a Iosefa Samita, pe sa faasino foi i se tusi na tusia e Iosefa i le 1842. I le ta’ua ai o le Malaki 4 mai le Tusi Paia a King James, sa faigofie lava ona matauina e Iosefa, “Atonu e mafai ona ou tuuina atu se faaliliuga manino atu nai lo lenei, ae ua lava le manino e fetaui ma lo’u faamoemoega e pei ona i ai le tulaga ua iai nei” (MF&F 128:18).

  12. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume F-1 [1 Iulai 1843–30 Aperila 1844],” 1920, josephsmithpapers.org

  13. Iosefa Samita, “‘Church History,’ 1 March 1842,” 707, josephsmithpapers.org.

  14. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches,, 84.