Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Se Misiona i Kanata


“O Se Misiona i Kanata,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Se Misiona i Kanata,” Faaaliga i le Talaaga

O Se Misiona i Kanata

MF&F 100

I le tautoulu o le 1833, sa tietie atu ai se tagata o le Ekalesia e 54 tausaga le matua e igoa ia Freeman Nickerson i Katelani, Ohaio, faatasi ma se taavale solofanua ma saili Iosefa Samita. O Nickerson ma lona faletua, o Huldah, o Perrysburg, Niu Ioka, sa papatisoina i ni nai masina na muamua atu. CONTINUE Na talosagaina e Nickerson le Perofeta e malaga faatasi ma ia i le Mauga o Pleasant, i Kanata Pito i Luga, e talai atu le talalelei i ona atalii e toalua, o Mose ma Eleasa Freeman. O le Mauga o Pleasant o se nuu laitiiti pe tusa ma le 100 maila i sisifo o Pafalo, Niu Ioka, i le eria i le va o le Vaituloto o Erie ma le Vaituloto o Ontario.

Sa ta’ua mulimuli ane e Mose Nickerson e faapea, sa ia tuuina atu le uunaiga mo le talosaga a lona tamā: “I le masina o Iuni [1833], a o i ai i se asiasiga i le fale o o’u matua [sa ou] faalogo ai mo le taimi muamua i le mea sa ta’ua i lena taimi o le FaaMamona; sa fiafia lava i le aoaoga faavae na talai atu, ma sa talosagaina ou matua ia asiasi mai nisi o faifeautalai ia i matou i Kanata. … I le masina o Setema o lenei tausaga 1833, sa asiasi atu ai lo’u tama ma lo’u tina i Katelani, Ohaio, o le laumua o nei tagata, ma faaosofia Iosefa Samita ma Sini Rikitone latou te o faatasi i Kanata.”

Popolega Muamua o Iosefa

Ia Setema 1833, sa nonofo ai Iosefa Samita i Katelani faatasi ma lona faletua, o Ema, ma lana fanau laiti e toalua—o Iulia, e 2 tausaga; ma Iosefa le III, toeitiiti aulia lona aso fanau muamua. Sa maliliu muamua le la fanau laiti e toafa. Sa talai atu e le Perofeta, 27 tausaga le matua, le savali o le talalelei i le tele o malaga na muamua atu ae sa lei faia seia oo mai i le taimi lea se misiona talai sili atu.

E le itiiti ifo ma le lua ni atugaluga sa i ai i le gauai a le Perofeta i le taimi lea semanu e faigata ai ia te ia ona tuua lona fale ma lona aiga mo se vaitaimi umi. I le aso 9 o Aokuso, 1833, sa ia iloa ai o taumafaiga a le Ekalesia e fausia le aai o Siona i Initipene, Itumalo o Siakisone, Misuri, sa matuai ogaoga se faaleaogaina. Sa faamalosia e se au faatupu faalavelave ia tagata o le Ekalesia e malilie e tuua le Itumalo o Siakisone i le tautotogo o le 1834. Sa fesootai sa’o atu Iosefa i le Au Paia mafatia i Misuri: “Uso e ana faapea ou te i ai faatasi ma outou e tatau ona ou auai atu i o outou mafatiaga & e ui lava ina solomuli le natura ae o le a le tuua lava a’u e lo’u agaga e lafoai outou e oo i le oti, o loo fesoasoani mai le Atua ia te a’u ia ou lototele mo lo tatou togiola ua latalata mai, Le Atua e lavea’i o’u Uso i Siona.”

O le taimi lea, sa feagai ai foi Iosefa ma se taufaamata’u e lalata mai i le aiga. O se tagata sa avea muamua ma tagata o le Ekalesia e igoa ia Doctor Philastus Hurlbut, ina ua uma ona tape le igoa ia Iuni 1833 mo amioga le mama, sa amata ona faia se faatosinaga malosi e faaleaga ai Iosefa ma le Ekalesia. O lana faiga na aofia ai le faaosoina o sauaga i le lotoifale, malaga lautele atu e ao mai faamatalaga e faitio ia Iosefa, ma faamata’uina ai le ola o Iosefa. O pepa o loo i ai nei a le Perofeta mai lenei vaitau e atagia mai ai le popole tele e uiga i gaoioiga a Hurlbut. I se tusi ia Aokuso 1833 i tagata o le ekalesia i Misuri, sa ia lipoti atu ai e faapea o Hurlbut sa “pepelo i se tulaga matagofie ma o loo taufetuli atu tagata ia te ia ma tuuina atu ia te ia ni tupe ia faataape ai le faamamona lea ua sili ona lamatia ai o tatou olaga.” I se tusiga i se api talaaga i ni nai masina mulimuli ane, sa ta’ua ai e le Perofeta faapea o Hurlbut sa “saili le faaumatiaina o le au paia i lenei nofoaga ma aemaise lava a’u iinei ma lo’u aiga.” Sa taufaafefe lea tulaga ma sa le mautonu se taunuuga.

O Se Tatalo mo le Faamafanafanaga

E ui i nei atugaluga, sa taliaina e Iosefa le valaaulia a Nickerson e talai atu le talalelei i ona aiga i Kanata, ma sa malie Sini Rikitone e o faatasi ma i latou. O le api talaaga a Iosefa na taua ai le tulaga moni i le aso 4 o Oketopa: “O le faia o sauniuniga e o ai i Sasae ma Freeman Nickerson.” Ma i le aso 5 o Oketopa: “O le aso nei na amata ai se Malaga i Sasae.” O le misiona e tasi le masina e ala atu i matusisifo o Penisilevania ma sautesisifo o Niu Ioka ma i le mea ua iloa i aso nei o le itu i lalo o Ontario, Kanata, o le a aofia ai le 500 maila faataamilo ma e aofia ai le malolo i taulaga e le itiiti ifo ma le 10, e iai galuega talai faatulagaina i le tele o ia taulaga. Sa aumai e le Perofeta lana api talaaga e ofi i le taga ma ia, ma sa feauauai o ia ma Sini i le faia o ni tusiga pupuu i totonu e faamaumau ai a la faigamalaga ma la la’ua talaiga.

E oo atu i le aso 12 o Oketopa, ua sopoia e le malaga toalaiti le tumutumu o matusisifo o Penesilevania agai atu i Niu Ioka ma taunuu atu i le fale o Freeman ma Huldah Nickerson i Perrysburg. Sa tusia e Iosefa Samita sa ia lagonaina le “manuia tele” i lona mafaufau ae sa ia te ia le “popole tele” e uiga i lona aiga, atonu o se vaega o lena popole ona o le tetee na faaosoina e Hurlbut i Katelani. O lena popolega atonu na taitai atu ai Iosefa ma Sini e tatalo mo le faamafanafanaga. O le faaaliga i lena aso (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 100) na folafola atu ai, “E moni, ua faapea ona fetalai mai o le Alii ia te oulua, aʼu uo, o Sini & Iosefa, o loo manuia o oulua aiga; ua i ai i latou i oʼu lima, ma o le a Ou faia ia te i latou e pei ona lelei ia te aʼu; ona ua i ai ia te aʼu le mana uma.” O le popolega o le Perofeta e manino lava e le’i aveesea—o le aso na sosoo ai sa ia ole atu ai i le Alii e “faamanuia [lona] aiga ma faasaoina i latou”—ae sa manino lava lona maua o le mafanafana i nei upu, e pei ona molimauina i le tusiga i le api talaaga sa ia tusia ina ua ia taunuu atu i le fale i Katelani i le aso 4 Novema i le faaiuga o le misiona: “Na maua atu o manuia lo’u aiga e tusa ai ma le folafolaga a le Alii. mo ia faamanuiaga ua ou lagona e faafetaia ai i lona suafa paia; Amene.”

O le faaaliga ia Oketopa 12 na talanoaina ai isi mataupu e lua. I le maua ai e faapea “O A’u o le Alii ua Ou faatagaina oulua e toe foi mai i lenei nofoaga ona sa faapea ona tatau ai ia te a’u mo le faaolataga o agaga,” sa folafola atu ai e le Alii ia Iosefa ma Sini e faapea “o le a tatalaina se faitotoa aoga i eleele lata ane i lenei laueleele i sasa’e.” Afai o le a “sii a’e” e faifeautalai o latou leo ma le “faamaoni o le loto i le agaga o le agamalu” ma folafola atu upu e tuu e le Atua i o latou loto, o le a “liligi atu [le Agaga Paia] e molimau atu i soo se mea lava” sa la fai mai ai. O le faaaliga foi na tuuina atu ai ia Iosefa ma Sini le faamautinoaga o Siona o le a “togiolaina o ia e ui e aoaiina o ia mo se vaitau itiiti.”

Taunuu i le Mauga o Matagofie

I le aso 18 o Oketopa, na taunuu ai le malaga i le nofoaga o le tamai nuu o le Mauga o Matagofie, Kanata Pito i Luga. Na tuuina mai e Sini Rikitone ni faamatalaga auiliili i le api talaaga a Iosefa Samita: “Na taunuu i le nofoaga o [Eleasa] Freeman Nickerson i Kanata pito i luga i le mavae ai o lo matou o mai i Kanata ma mauga se aafiga e ui atu i se atunuu lelei tele ma atiinaeina lelei ma sa tele ni lagona tulaga ese e faatatau i le atunuu ma tagata na matou mauaina na taliaina ma le agalelei i matou.”

Sa faaalu e Iosefa ma Sini le vaiaso na sosoo ai ma le afa e talai atu ai i le Mauga o Matagofie [Pleasant] ma nisi o nuu e tu lata ane ma i faapotopotoga tetele ma le mataala. Na foliga mai le api talaaga a le Perofeta e atagia ai le faanatinati na fesootai ma le pisi o le latou malaga. I le aso 24 o Oketopa, ina ua uma ona faia e Iosefa ma Sini se fonotaga i le Mauga o Matagofie, sa “tautino mai ai le talitonuga atoa i le moni o le galuega.” e Eleasa Freeman Nickerson. O ia, sa faamaumauina i le api talaaga, “faatasi ai ma lona faletua o le ua faatalitonuina foi ina ia papatisoina i le Aso Sa ma sa i ai le fiafia tele i nofoaga uma sa matou i ai.” I lena Aso Sa, 27 Oketopa, na papatiso ai ni tagata se toasefululua. E toalua isi na papatisoina i le aso na sosoo ai. O latou o e na papatisoina o Eleasa Freeman Nickerson, o lona faletua o Elisa, ma Mose Nickerson.

I le afiafi o le aso 28 o Oketopa, sa faia ai e faifeautalai le la fonotaga mulimuli ma le la tamai lafu i le Mauga o Matagofie. I le api talaaga a le Perofeta i le taeao na sosoo ai, Sa tusia ai e Sini Rikitone: “Sa faia se fonotaga i le afiafi ua tuanai na faauuina ai le uso o E[leazer] F[reeman] Nickerson i le tofi o le Toeaina, sa i ai se fonotaga lelei ma se tasi o tuafafine na maua ai le meaalofa o le tautala i gagana, lea na olioli ai le au paia ina ia mafai e le Atua ona faatupuina ia meaalofa ia i latou mo ona atalii i lenei taeao, ma agai atu le matou malaga mo le aiga, atonu ia mafai e le Alii ona faamanuiaina la matou malaga Amene.” Na toe foi Iosefa ma Sini i le sopoiaina o le Vaituloto o Erie ma taunuu ai i Katelani i le aso 4 o Novema.

E lua vaiaso mulimuli ane, na auina atu ai e Iosefa se tusi ia Mose Nickerson e faailoa atu ai ia te ia lona toe foi saogalemu mai ma faailoa atu ona lagona mo le paranesi faatoa faavaeina ma ua tuputupu a’e o Mauga o Matagofie. “O le a ou faamoemoeina se fesootaiga mai ia te oe i le mauaina o lenei mea, ma faamoemoe o le a e tuuina mai ia te au ni faamatalaga e faatatau i le usoga, lo latou soifua maloloina, faatuatua, &isi.,” na tusi atu ai Iosefa. Sa ia faaauau: “E mafai ona ou fai atu moni lava, faatasi ai ma le naunautai tele ua ou valaau atu ai i le Alii e fai ma sui o o tatou uso i Kanata. Ma pe a ou tomanatu i lou mafaufau i lo latou saunia ia maua le upu moni e ala i le auaunaga a uso. Sini, ma a’u nei, ua ou i ai moni lava i lalo o se matafaioi tele e faamaualaloina a’u lava i le faafetai i ona luma.”

Ona aioi atu lea o Iosefa ia Nickerson ia tumau faamaoni i ona talitonuga fou: “E te manatua le molimau na ou tuuina atu i le suafa o le Alii o Iesu, e uiga i le galuega tele na ia faaalia mai i aso e gata ai. Ua e iloa la’u ituaiga o fesootaiga, le ala na ou tautino atu ai ia te oe i le vaivaiga ma le faatauvaa mea na aumai e le Alii e ala i le auaunaga a ana agelu paia ia te a’u, mo lenei tupulaga. Ou te tatalo ina ia mafai e le Alii ona faatauaina nei mea i lou mafaufau; ona ua ou iloa o le a molimau mai lona Agaga i tagata uma o e saili ma le filiga i le malamalama mai ia te ia. Ou te faamoemoe o le a e suesue i tusitusiga paia, e vaai pe le o ogatusa foi nei mea ma na mea na tusia e perofeta ma aposetolo anamua.”

Sa faaauau pea ona tuputupu ae le aulotu a Mauga o Matagofie ina ua mavae le malaga ese atu o Iosefa ma Sini. E oo atu ia Tesema 1833, e 34 tagata na lipotia mai iina. Atonu na ausia e le potopotoga le toatele e tusa ma le 50 i totonu o nai tausaga na sosoo ai. Mulimuli ane, o le toatele o e na talitonu iina a le na malaga mai e auai i le Au Paia i le Iunaite Setete pe ua o ese mai le Ekalesia.

O Freeman Nickerson, o le alii sa malaga atu i Katelani e fai atu i le Perofeta e talai atu i ona atalii, sa auai i le malaga a le Tolauapiga a Siona i le 1834 (e toalua atalii, o Uriel ma Levi, na malaga faatasi ma ia), faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Navu, ma maliu ai i le amataga o le 1847 i le Teritori o Aioua i le malaga agai i sisifo.

Sa faatasi atu Mose Nickerson ma Eleasa Freeman Nickerson ma le Au Paia i sisifo o le Iunaite Setete mo se taimi i le faaiuga o le vaitau o le 1830, ae sa taufai toe foi atu i Kanata i le amataga o le vaitau o le 1840. O Eleasa, o le na maliu i le 1862, e foliga mai sa faaauau pea ona mafaufau ia te ia lava o se Tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa auai atu Mose i isi lotu e lua a o lei maliu o ia i le 1871. I se faamaumauga faamomoiloto na tusia i le taufaaiuiuga o lona olaga, sa ia faaalia ai le faamemelo mo Iosefa Samita, o le na ia fetaiai ina ua asiasi atu i Navu i le amataga o le vaitau o le 1840: “Sa ou maua iina Iosefa Samita i se faleie, ina ua tuu atu lona fale e fai ma falemai mo e mama’i! Sa ia faia mea uma na te mafaia e faaitiitia ai o latou mafatiaga.”

O le misiona a Iosefa Samita i Kanata na tatalaina ai “se faitotoa aoga” mo le talaiga o le talalelei ma le faasaoina o agaga i le tele o auala nai lo le tasi. I le 1836, na malaga ai le Aposetolo o Pale P. Palate i Kanata Pito i Luga e talai atu le talalelei iina. I lana malaga, sa malaga faatasi ai Palate ma lona uso o Orson ma Eleasa Freeman Nickerson. I Hamilton, i Kanata Pito i Luga, na masani ai Pale P. Palate ia Mose Nickerson. Na tuuina atu e Mose ia Palate se tusi e faailoa atu ai o ia i se tagata sailiili lotu mai Toronto e igoa ia Ioane Teila.

  1. Tagai i le Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 5–18, josephsmithpapers.org; tagai foi i le “Nickerson, Freeman,” josephsmithpapers.org; Richard E. Bennett, “A Study of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in Upper Canada, 1830–1850” (tusiga mo le faailoga o le matuaofaiva, Brigham Young University, 1975), 42; “Mount Pleasant, Upper Canada,” josephsmithpapers.org. Ua faailoa atu e le tusitala lana faafetai ia Melissa Rehon Kotter ma Shannon Kelly mo se fesoasoani i le suesueina o lenei tusiga.

  2. Moses Nickerson, “Autobiography of Moses C. Nickerson,” True Latter Day Saints’ Herald, vol. 17, nu. 14 (15 Iulai 1870), 425; e le o iloa mai punaoa na muamua atu pe na alu Huldah i Katelani ona malaga faatasi lea ma aumalaga i le misiona i Kanata.

  3. Tagai i le “Joseph Smith Pedigree Chart,” josephsmithpapers.org.

  4. Tagai i le tusiga a Iosefa Samita, “Letter to Church Leaders in Jackson County, Missouri, 10 August 1833,” 2, josephsmithpapers.org.

  5. Tagai i le Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 45.

  6. “Letter to Church Leaders in Jackson County, Missouri, 18 August 1833,” 3, josephsmithpapers.org.

  7. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 50.

  8. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 5.

  9. Tagai i le Richard Lloyd Anderson, “Joseph Smith’s Journeys,” i le 2006 Church Almanac (Aai o Sate Leki: Deseret News, 2005), 141–42.

  10. Iosefa Samita, Journal, 1832–1834,” 7.

  11. “Revelation, 12 October 1833 [D&C 100],” 1, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia faailoga; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:1.

  12. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 8.

  13. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 18.

  14. “Revelation, 12 October 1833 [D&C 100],” 1–2, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:3–5, 7–8, 13.

  15. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 9; ua faalaugatasia le sipelaga.

  16. Iosefa Samita, “Journal, 1832–1834,” 13–14, 16–17; tagai foi i le Craig James Ostler ma William Goddard, “A Brief Descriptive History of the Mormons in Mount Pleasant,” i le Regional Studies in Latter-day Saint Church History: Ohio and Upper Canada, faatonu. Guy L. Dorius, Craig K. Manscill, ma Craig James Ostler (Provo, Iuta: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2006), 125–57.

  17. Tagai i le Susa Young Gates [Homespun, pseudonym], Lydia Knight’s History: The First Book of the Noble Women’s Lives Series (Aai o Sate Leki: Juvenile Instructor Office, 1883), 22; tagai foi i le Iosefa Samita, “Api Talaaga, 1832–1834,” 18.

  18. “Letter to Moses Nickerson, 19 November 1833,” i le Letterbook 1, 64–65, josephsmithpapers.org.

  19. M. C. Nickerson tusi i le faatonu, Evening and the Morning Star, vol. 2, nu. 17 (Fep. 1834), 134.

  20. Tagai i le Bennett, “Study of the Church,” 75.

  21. Tagai i le Ostler ma Goddard, “A Brief History.”

  22. “Nickerson, Freeman,” josephsmithpapers.org.

  23. “Nickerson, Eleazer Freeman josephsmithpapers.org.

  24. “Nickerson, Moses Chapman,” josephsmithpapers.org.

  25. Moses Nickerson, “Autobiography of Moses C. Nickerson,” 426; faatusitusiga paia i le amataga.

  26. Tagai i le Parley P. Pratt, The Autobiography of Parley Parker Pratt; One of the Twelve Apostles of The Church of Jesus Christ of Latter-Day Saints (Chicago: Law, King, and Law, 1888), 142, 145–46; Palate e faapea o se “Uso Nickerson” o se soa femalagaai, o Nickerson sa i ai sona fale i Kanata, ma o se isi tagata na tuuina atu ia te ia se tupe ma se tusi o le faailoaga o Ioane Teila. Tagai foi i le tusi a Pale P. Palate i le faatonu, Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 2, nu. 8 (Me 1836), 319, lea na faailoa mai ai e Palate ana soa femalagaai o le “O. Palate ma F. Nickerson.” A o nofo Eleasa Freeman Nickerson i Kanata i le taimi lea (ma o nisi taimi e alu i lona igoa ogatotonu), ma a o nofo Freeman Nickerson (le tama) i le Iunaite Setete, o Eleasa Freeman sa manatu o le “F. Nickerson” Palate sa faasino i ai (tagai i le “Nickerson, Freeman” ma le “Nickerson, Eleasa Freeman,” josephsmithpapers.org). Sa faailoa mai e Ioane Teila e faapea o le tagata na tuuina atu le tusi o le faailoaga o Mose Nickerson (tagai i le “John Taylor, autobiography, 1858,” i le “Historian’s Office histories of the Twelve, 1856–1858, 1861,” Faletusi o Talafaasolopito a le Ekalesia, Aai o Sate Leki).