“O Susa Young Gates ma le Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o e ua Maliliu,” Faaaliga i Talaaga (2016)
“O Susa Young Gates ma le Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o e ua Maliliu,” Faaaliga i le Talaaga
O Susa Young Gates ma le Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o e ua Maliliu
I le afiafi o le Aso Faraile, 5 Novema, 1918, sa asiasi atu ai Susa Young Gates ma lona toalua, o Iakopo, i le fale o ni uo mamae e piki se pusa apu. O lena fale o le Fale o Ofagapi, i le tulimanu o State Street ma South Temple i le Aai o Sate Leki, ma o na uo o Iosefa F. Samita, Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma lona faletua o Julina Samita. Sa iloa e Susa ma Iosefa le tasi ma le isi talu mai le laitiiti o Susa, i le vaitau o le 1860, e masani ona ia asiasi soo atu i le fale o lona tamā, o Polika Iaga. Sa galulue faatasi le au Gates ma le au Samita o ni faifeautalai i Hawaii i le 1880 ma sa tumau pea o ni uo mamae talu mai lena taimi. Sa faia e Susa ma Iosefa se faigauo sili ona vavalalata faapitoa. Sa ia valaauina o ia ”O La’u Uo pele ma Faaaloalogia ma o se Tuagane”; sa ia valaauina o ia o lona ”Tuafafine pele” ma faailoa atu ”le alofa faaletuagane sili ona moni” mo ia. O le mea na tupu i le taimi o lana asiasiga i lena afiafi o le a avea ma se faailoaga sili ona maualuga o lena faigauo ma se faamautinoaga patino loloto o taumafaiga e le uma a Susa i le mea sa ia ta’ua o le ”galuega o le togiolaina o e ua maliliu.”
O Se Galuega Tele
O Susa Young Gates o se tasi o tamaitai sili ona lauiloa o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lona taimi. O se tamaitai e le mafaatoilaloina le malosi ma le naunautai, sa faigaluega o ia mo le tele o tausaga o se tusitala, faatonu, faiaoga, ma se taitai i le Young Ladies’ Mutual Improvement Association (YLMIA) [Mafutaga a Tamaitai Talavou o le Alualu i Luma Faatasi (MTTAF)], o le Aualofa, ma faalapotopotoga eseese a tamaitai faalemalo. Ae i le 1918 o mea sa laualuga ma fiafia i ai o gafa ma galuega faalemalumalu, o se eria lea sa avea ai o ia ma se e silisili ona lagolagoina mo le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le silia ma le sefulu tausaga.
Sa lagona e Susa se lagona paia o sana misiona patino i lenei galuega. I le 1902, i le toe foi mai ai mai se fonotaga a le Aufono Faavaomalo a Tamaitai i Europa, sa matua ma’i tigaina ai Susa. I Lonetona sa ia talosagaina ai se faamanuiaga faaleperisitua mai ia Elder Francis M. Lyman, a o avea ai ma peresitene o le Misiona a Europa, ma i lena faamanuiaga sa ia ta’u atu ai ia te ia, ”O le a e ola e faatino galuega o le malumalu, ma o le a e faia se galuega sili atu nai lo se isi lava taimi muamua.” O lenei poloaiga na avea ma se malosiaga e taiala ai lona olaga. ”Sa ou fiafia muamua i galuega faalemalumalu,” sa ia fai mai ai, ”ae o lenei ua ou lagona e tatau ona ou faia se isi mea, o se mea e fesoasoani ai i tagata uma o le Ekalesia.”
Sa tau le mafai e Susa ona faia se mea e sili atu nai lo le mea sa ia faia mo le faamoemoe o talafaasolopito o aiga ma le malumalu. Sa ia tusia tusiga e le mafaitaulia o nusipepa ma mekasini, faiaoga i le tele o vasega, ma malaga atu e ave le savali i le tele o siteki ma uarota. Sa ia asiasi atu i faletusi o gafa i le Iunaite Setete i sasae ma Egelani ma sa tusi atu i tagata e galulue i mea taugafa i le tele o isi atunuu, e saili ai le malamalama ma le tomai sili atu. Sa ia auauna atu i le au faatonu aoao o le Aualofa, lea sa faamanuiaina ai ana taumafaiga i le faia o lesona e uiga i gafa (o le tele lava sa ia tusia foi) na aofia ai i le mataupu aoaoina. Sa ia lolomiina se tusi faasino e 600 itulau i luga o faaiu ma saofaga soo atu i se mekasini fou e tuuto atu i sailiiliga o gafa. Faatasi ai ma nei taumafaiga uma, sa ia maua foi le taimi e auauna atu ai mo le tele o tausaga i le matafaioi o le faisauniga o le malumalu. O le galuega a Susa o se vaega taua tele i le faatuina o talafaasolopito o aiga o se taulaiga mo Au Paia o Aso e Gata Ai.
I nei taumafaiga sa ia galue vavalalata ai ma Elder Iosefa Filitia Samita —o le sa avea ma tusitalafaasolopito fesoasoani o le Ekalesia, le atalii o le Peresitene o le Ekalesia, ma, ina ua mavae le 1910, sa avea o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Sa auauna atu foi Elder Samita o se failautusi o le Sosaiete o Gafa i Iuta, o le faalapotopotoga aloaia o gafa a le Ekalesia. Sa ta’ua e Susa ia Elder Samita ”o le Aposetolo sa galue e fai ma sui o e o loo i le faalepuipui o agaga” ma ”o le failauga malosi” o gafa ma galuega o le malumalu. Sa talanoa faatasi Susa ma Elder Samita i fonotaga tau gafa—sa ia tuuina atu ni aoaoga faatino i auala e faia ai galuega tau gafa, ma sa ia faataatiaina faavae o mataupu faavae autu o le galuega. Faafetai i a la’ua taumafaiga ma taumafaiga a nisi o paaga sa maua i lea lava lagona e tasi, le faitau afe o Au Paia o Aso e Gata Ai na mauaina aoaoga ma faamalosiauga i le faatinoina o galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu.
E ui lava i nei mea na ausia, sa masani ona lagona e Susa o loo ia galue ia ausia se faatinoga e le mafai ona maua. Sa talitonu o ia e toatele naua Au Paia o Aso e Gata Ai o loo faaalia ”se le manatu i ai lautele” i gafa ma galuega faalemalumalu. ”E oo lava i se agelu mai le lagi e le mafai ona faaosofia nisi o nei tamaitai o loo auai i kalapu faaagafesootai ma nei alii faipisinisi faamanuiaina e faataatia ese se vaega o o latou taimi mo galuega faalemalumalu,” na tusi atu ai Susa i se uo.
Ina ua ia asiasi atu ia Peresitene Samita i lena po ia Novema 1918, sa faamanatu atu ia Susa talu ai nei le salalau lautele o le leai o se naunautaiga mo galuega o talafaasolopito o aiga. Na toeitiiti lava a palota sui auai o le fono faatonu aoao o le Aualofa e taofi lesona o gafa. ”Sa ou avea le vaega o le puipuia o le taua o le galuega o gafa e faasaga ia i latou sa si’omiaina a’u,” na ia tusia ai i se tasi tusi. Sa toeitiiti lava a le manuia ana taumafaiga i le faasaoina o gafa o se vaega o le mataupu aoaoina. I le konafesi a le Aualofa ia Oketopa 1918, sa lipoti atu ai e taitai o siteki e faapea, sa faigata tele ia lesona o gafa. Sa latou fautuaina ia ”faafaigofieina” ia lesona ma ”tuu atu le faamamafa i le faaleagaga nai lo vaega faaleaoaoga o lenei suesuega.” Sa faamautinoa atu e Susa ia i latou o le tusi na lolomiina talu ai nei o le Surname Book and Racial History [Tusi o Faaiu ma Talafaasolopito o Ituaiga o Tagata o le a fesoasoani e faafaigofieina ai i tagata ona suesueina lesona. Ae ua leva ona ia tausisia faapea o le tulaga faleagaga ma vaega faatino o gafa e ō faatasi lelei. ”O musumusuga uma e manaomia i le lalolagi o le a le faasaoina ai o tatou tagata maliliu,” sa ia tautino atu ai. ”E tatau foi ona i ai ni a tatou faamatalaga ina ia mafai ai ona tatou faataunuuina lena galuega tautupu.” Sa ia faaauauina lana galuega, ma faia taumafaiga uma e tuuina atu ai faamatalaga ma musumusuga i ona uso a Au Paia.
”O ’Au a E ua Oti”
Ia Novema 1918 sa gasegase ai Peresitene Samita—ua toeaina, vaivai, ma vave ona faasolo lē manuia lona soifua maloloina. Sa ia faaaluina le tele o le tausaga i le fale, ma sa le mafai ona toe galue i le mafai sa iloga ai le tele o lona soifuaga. O ona gasegase e tusa ma le matua o ona tausaga sa faateteleina i le mamafa o le faavauvau. “Ia Ianuari sa maliu faafuasei ai lona atalii pele ulumatua, o Elder Ailama M. Samita, ona ua pa le pitogaau. ”Ua faamanu’alia lo‘u agaga, ua nutimomoia lo’u loto! Le Atua e, fesoasoani mai ia te au! Sa ’alaga ai Peresitene Samita i lena taimi. Ae sa faaauau pea ona oo mai o puapuaga. Ia Fepuari sa oti ai se atalii talavou faaletulafono mai se pa’ū faafuasei. Ma ia Setema, na maliu ai le faletua o Ailama, o Ida i ni nai aso ae faatoa uma ona fanauina se pepe, ma sa tuua ai le fanau toalima ua matuaoti. O le taimi lea, o le Taua Tele (Taua Muamua o le Lalolagi) ua o’o mai lona faaiuina, ma se taunuuga o tagata oti e lei mafaufauina ma le faafanoga i lona ala, ma se faama’i pipisi o le fulu ua salalau i le lalolagi atoa sa maliliu ai le faitau miliona o tagata. Mo Peresitene Samita, o se taimi o le loloto o le tiga patino i le taimi o le tele o le puapuaga i le lalolagi atoa.
O nei faalavelave faalenatura na fausia ai se tulaga vaaia i le konafesi aoao ia Oketopa. Sa iloagofie lava le faaitiitia o le auai, ”ona o le toatele naua o le au Perisitua ua auai atu i le taua.” O le faatupulaia o le faama’i fulu pipisi e foliga mai na taofia ai foi tagata i le fale. I le faasolo vaivai ai o lona malosi, sa faateia ai i le auai o Peresitene Samita ma pulefaamalumalu ai i sauniga e fa o le konafesi. ”Sa ou aafia i le gasologa o ni gasegase matuia tele mo le lima masina talu ai,” na ia saunoa ai i lana saunoaga amata. ”E ui lava ina vaivai teisi i le tino,” sa ia faamautu mai ai, ”ou te malamalama lelei i lo’u tiute.” Ona faaataata mai lea e Peresitene Samita o se savali sa ia tauivi pea e sue upu e faamatala ai. ”O le a ou lē, [ma ou] te le taumafai lava e pa’ia le tele o mea o loo i lo’u mafaufau i le taeao nei,” sa ia faapea mai ai, ”ma o le a ou tolopoina seia aulia se isi taimi i le lumanai, pe a finagalo ai le Alii, lo’u taumafai e faamatala atu nisi o mea o loo i lo’u mafaufau, ma o loo nofo i lo’u loto.”. Sa ia faaauau: ”Ou te le i nofonofo ai na o a’u i nei masina e lima talu ai. Sa ou nofo i le agaga o le tatalo, o le aioiga, o le faatuatua ma le tinou; ma sa ma fesootai e le aunoa ma le Agaga o le Alii.”
O le saunoaga a Peresitene Samita na ta’ua ma le le masalomia o se vaega o mea na tutupu i le aso na muamua atu, 3 Oketopa, 1918, ina ua ia maua se faaaliga vaaia ofoofogia o le asiasiga a le Faaola i le lalolagi o agaga (lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138). I lenei faaaliga, na vaai ai Peresitene Samita i ”au o e ua oti” o faatalitali i le taunuu mai o le Faaola. I le taumanatunatu ai i le ala na mafai ai e Keriso ona faataunuu Lana galuega i e ua maliliu i ”se taimi puupuu i le va o le faasatauroga ma lona toetu mai,” na vaai ai Peresitene Samita sa Ia ”faatulaga ana ’au ma tofia avefeau” mai agaga amiotonu ma ”faaalu lona taimi a o afio o ia mo sina taimi i le lalolagi o agaga, i le aoaoga ma le sauniuniga o agaga faamaoni o perofeta o e na molimau ia te ia i la le tino” e molioo atu le savali o le togiolaina i agaga o i latou o e sa le’i faalogo i ai pe sa le’i taliaina le talalelei i o latou olaga faaletino.
Sa lei faataunuuina le manao o Peresitene Samita e talanoa e uiga i nei mea i le Au Paia. I le sefulu o aso talu ona uma le konafesi aoao, sa ia faalau atu ai le faaaliga vaaia i lona atalii o Iosefa Filitia Samita. E lua vaiaso mulimuli ane, i le aso 31 o Oketopa, sa faitauina ai e Iosefa Filitia Samita le anotusi i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i la latou fonotaga masani a le aufono i le malumalu. Sa ”faamaonia atoatoa e le usoga uma,” sa ia tusifaamaumauina, ma sa latou faia ni fuafuaga e lolomi i le lomiga o Tesema o le Improvement Era. I se vaiaso talu ona uma lena fonotaga taua, sa asiasi atu ai Susa ma Iakopo Gates i le fale o le au Samita.
”O Se Olioli Matagofie ma se Faamafanafanaga”
A o asiasi atu le au Gates i le aiga o Samita, sa aami ane e Peresitene Samita ia Susa e sau i totonu o lona potu. ”Sa ou faamafanafanaina o ia i mea uma na ou mafaia i lona gasegase tuga,” na tusia ai e Susa. Sa ta’u atu e Peresitene Samita ia te ia, “O loo e faia se galuega tele, e sili atu nai lo le mea ua e iloa.” Ina ua mavae ni nai minute, ona auai atu lea o Iakopo ma Iuliana ma isi (e peiseai o tagata o le aiga o Samita), e faatasi ma Peresitene Samita ma Susa, ma sa tuuina atu e Peresitene Samita ia Susa se pepa e faitau. O se tusitusiga o le tala o lana faaaliga vaaia. ”Maeu le faamanuiaina, E, maeu le faamanuiaina o a’u i le mauaina o le avanoa!” Sa tusia e Susa i lana api talaaga i lena po. ”Ina ia faatagaina e faitau se faaaliga a o lei faalauaiteleina, ia iloa o loo maua pea fesootaiga mai le lagi.”
O le faamatalaina e Susa o le faaaliga vaaia na faamamafaina ai vaega sa ia manatu ua sili ona taua: ”O loo faamatala mai i totonu e ia e uiga i lana vaaiga i le Faavavau; o le Faaola ina ua Ia asiasi atu i agaga i le falepuipui—le ala e auauna atu ai Ana auauna ia i latou; sa vaai o ia i le Perofeta ma ona Uso lagolago uma o loo galulue i Fale o falepuipui; Sa auai le Tina o Eva & lana fanau teine tamalii e galulue i le faamoemoe paia lava e tasi!” Mo se taimi umi o avea o ia ma se e taulamua i mataupu tau tamaitai, sa olioli Susa i le ta’ua patino o tamaitai i le faaaliga, ma le agaga faafetai ”i le manatuaina e Eva ma lana fanau teine.” Ma sa olioli o ia i le faamautinoaga a le faaaliga o le galuega mo e ua maliliu. ”E sili atu i lo mea uma,” na ia tusia ai, ”i le tuuina mai o lenei mea i se taimi o loo manaomia ai e la tatou galuega faalemalumalu ma tagata faigaluega & o tatou gafa sea faamalosiauga. E leai ni a’u upu e mafai ona faailoa atu ai lo’u olioli ma le lotofaafetai.” “Mafaufau i le uunaiga e lenei faaaliga o le a tuuina atu i le galuega o le malumalu i le Ekalesia aoao!” sa ia tusi atu ai i se uo.
E lua vaiaso mulimuli ane, i le aso 19 Novema, 1918, na maliu ai Peresitene Iosefa F. Samita. O le faasilasilaga ma le lomiga o lana faaaliga vaaia na faaali mai faatasi ma le tele o saafiafiga na lolomiina i le taimi o lona maliu. I le Relief Society Magazine [Mekasini a le Aualofa], sa lolomi ai e le faatonu o Susa Young Gates se saafiafiga umi ia Peresitene Samita ma ana ava, faatasi ai ma ni tusi e viia ai mai tamaitai taitai eseese iloga i le Ekalesia. Ona ia faaaofia ai lea o le anotusi atoa o le ”Faaaliga o le Togiolaina o E ua Oti,” e pei ona sa valaauina ai, ae e aunoa ma le faailoaina mai o lona aafiaga patino. O i na ia faalauteleina ai ana faamatalaga patino e uiga i le mau faasino ia Eva ma lana fanau teine i le tusiga: ”E le masani ai—o le ta’ua o galuega a tamaitai i le Isi Itu.” Na lagona e Susa e faapea ”o le vaaiga tuusao e uiga i [tamaitai] e soofatasi ma perofeta ma toeaina anamua ma ona po nei, ua faamautu ai le tulaga masani tautupu o le tutusa i le va o itupa lea sa avea pea ma se vaega o lenei Ekalesia.”
Sa ia faaauau: ”O le savali autu a le Faaaliga i lenei nuu o se valaau leotele ma manino mo i latou ia alafa’i mai i le manaomia vave o lo latou vaavaaia o o latou tagata maliliu.” E ui lava i faigata i le faataunuuina o lenei taumafaiga, ae o le faaaliga vaaia a Peresitene Samita ”o se olioli matagofie ma se faamafanafanaga” ia te ia. I le fitu sefulu tausaga na muamua atu, sa tusi atu ai Iosefa Samita i le Au Paia i le mataupu lava lea e tasi, ”Tatou te lē o atu pea ea i lenei savali sili?” O lea la o Susa Young Gates, i le i ai o se malamalamaaga ma se tautinoga faafouina, sa ia faaauau ai pea le valaau: ”Ou te faamoemoe ia tulai mai tagata, aemaise lava uso tamaitai o le Ekalesia, e tauivi e faatino i le atoatoa o a latou taumafaiga i le tali atu ai i lenei faaaliga faalelagi!”