Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘O Le Faaaliga Vaaia’


“‘O Le Faaaliga Vaaia’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Le Faaaliga Vaaia,” Faaaliga i le Talaaga

“O Le Faaaliga Vaaia”

MF&F 76

Fale o Ioane Ioanesone i Hairama, Ohaio

A o malaga atu i sasae i se misiona i le amataga o le tautotogo o le 1832, sa malolo ai Samuelu H. Samita ma Orson Hyde mo se taumafataga o le afiafi i le fale o le tagata faatoa liliu mai o Lincoln Haskins. O Haskins, o le sa nofo i sisifo mamao e oo atu i Niu Ioka, faatoa foi mai lava mai se malaga i Ohaio, lea na ia feiloai ai ia Iosefa Samita. O le fuafuaina o le taimi o le asiasiga a Haskins i le faaiuga o Fepuari i Katelani ma Hairama sa mai le Atua: I ni nai aso na muamua atu, sa oo ai le Perofeta ma Sini Rikitone i se faaaliga vaaia taua.

“Mea Tetele ma Ofoofogia”

Atonu na faalogo Haskins e uiga i lenei faaaliga mai ia Iosefa po o se tasi o nai alii toalaiti o e sa i ai i le taimi na tupu ai i le aso 16 o Fepuari i le fale o Ioane Ioanesone i Hairama. Sa iina Iosefa Samita. ma Sini Rikitone e galulue mo le iloiloga o le Feagaiga Fou. O faaaliga na muamua atu na “manino mai ai o le tele o itu taua, e faatatau i le Faaolataga o tagata, ua aveesea mai le Tusi Paia.” E tusa ai ma le talafaasolopito o Iosefa, sa mafaufau loloto nei alii e toalua i le taua o se fuaitau i le Toetu o loo maua i le Ioane 5:29 ina ua “pai atu le Alii i mata o o ma’ua malamalamaaga” sa la molimauina ai le faaaliga vaaia.

“E leai se leo po o se taga [sa] faia e se tasi ae na o Iosefa ma Sini,” na manatua ai e Philo Dibble, o se tasi o i latou na i ai. “Sa ou vaai i le mamalu ma lagonaina le mana, ae sa ou lei vaai i le faaaliga.” Sa faalogologo Dibble ma le toatele o isi pe a ma le toa 12 a o faamatala leotele e Iosefa Samita ma Sini Rikitone mea sa la’ua vaaia.

“O Le Faaaliga Vaaia,” e pei ona iloa ai, sa i ai se faamatalaga auiliili o le mea o loo faatalitali mai ai tagata i le mavae ai o le oti. Sa otooto mai ai tikeri eseese o le mamalu ua vaevaeina i malo e tolu o ni tofi mo le toatele o fanau a le Atua; sa faaalia mai ai e faapea e auina atu se tagata i le faasalaga e faavavau o le taunuuga lea o na o ni nai tagata toaitiiti; ma faamalamalama atu e faapea o le a maua e e amiotonu le atoatoaga o le Tama: “O le mea lea e pei ona tusia o i latou o Atua, o atalii lava o le Atua, o le mea lea o mea uma e a latou ia.”

Sa faasoa atu e Haskins lona olioli i lenei faaaliga lautele i ana malo faaaloalogia i le taimi e latou te asiasi atu ai i lona fale. “Sa ia ta’u mai ia i matou e faapea sa ia vaai ia Iosefa & Sini & e faapea ua la maua se faaaliga vaaia & ua la vaai i le silisili & o mea ofoofogia,” sa tusia ai e Samuelu Samita i lana api talaaga.

I ni nai aso talu ona uma le la asiasiga ma Haskins, sa i faifeautalai “le avanoa e faitau ai” i se tala tusitusia e uiga i “le Faaaliga Vaaia” ina ua la feiloai ma Setu ma Ioelu Johnson, o ni tagata se toalua o le Ekalesia sa la aveina faatasi ma i laua se kopi tusilima faapelepele sa la faia a o i ai i Katelani. O nei fefaasoaiga ua faaalia ai le fiafia lea na taulimaina ai e nisi o uluai tagata liliu mai “le Faaaliga Vaaia.” Ae sa lei i ai i tagata uma lo latou naunautaiga.

Uigalautele

O le vaaiga i le olaga pe a mavae le olaga nei na faataatia mai i “le Faaaliga Vaaia” e matua eseese lava ma talitonuga o le toatele o Kerisiano i lena taimi. O le toatele na talitonu i se talitonuga mautu tautapuaiga o le lagi-ma-seoli o le ola atali o le a oo mai: o i latou o e usiusitai i le talalelei a Iesu Keriso o le a faasaoina, ae o e amioleaga o le a tuuina atu i le faasalaga e faavavau. Peitai, sa i ai se aofaiga faatuputupulaia o e sa lagonaina o lenei vaaiga sa le ogatusa ma isi aoaoga faatusi paia e uiga i le alofa mutimutivale, faamasinotonu, ma le mana o le Atua e laveai ai.

Mo se faataitaiga, sa faaletonu le manatu o se talavou e igoa ia Kalepo Rich o se Ekalesia Faalefaalapotopotoga ina ua aoao atu e lana faifeau e faapea, o Keriso o le a na o ni nai “ipu o faailoga o lana Misiona i le lalolagi, ae o lona fili o le a le mafaitaulia le faitau miliona.” Sa fefe Rich e faapea o lona lava ia tulaga faaleagaga e faapea “e tele atu ona avanoa e malo ai i le lotto nai lo se sao atu i le lagi.” Na iu lava ina ia teena aoaoga faavae a lana faifeau ma taliaina le mea ua lauiloa o le Uigalautele. I le faamatalaina faigofie, o latou e i ai le uigalautele e talitonu e faapea o le Atua o le a ia lē faasalaina e faavavau tagata agasala, ae o le a i’u ina faaolaina tagata uma lava i le malo o le Atua. Sa i le tamā o Iosefa Samita ma lona tamāmatua o Asaeli Samita manatu faale-Uigalautele.

O le toatele o Kerisiano na lagonaina ua fai si maotua tele o le faaleuigalautele, e faapea o ona aoaoga lautele o le faaolataga e aveesea ai faatosinaga uma e tausi poloaiga a le Atua ma o le a taitai atu ai i se olaga le mama, ma le le faatuaoia. E toatele uluai tagata liliu mai i le Ekalesia na malilie i ai ma atonu na lagonaina le faamautuina i o latou manatu e ala i ni fuaitau patino o le Tusi a Mamona. Peitai, o le faaaliga vaaia a Iosefa Samita e uiga i le olaga a sau na foliga atu i nisi o nei tagata liliu mai e fautuaina aoaoga faaleuigalautele. O le mea lea, i le avea ai ma tagata e pei o Lincoln Haskins ma Ioelu ma Setu Ioanesone na amata ona aveina atu le upu “o le Faaaliga Vaaia” i paranesi o le Ekalesia i nofoaga eseese, na fatuina ai se faaoso o le fiafia ma le naunau.

E Toatele na Tautevateva Ai

O nisi o le au maimoa matau mai fafo sa tauemu i le aoaoga faavae fou na faaalia mai. Sa tali atu se tasi o nusipepa Kerisiano i “le Faaaliga Vaaia” i le ala faifai faapea sa saili Iosefa Samita e “faamaasiasia le faauigalautele i le tautino atu … o le faaolataga o tagata uma.” Ae o le tele o le popole i le Perofeta o le tali mai lea a nisi o tagata o le Ekalesia.

“Sa o se tofotofoga tele i le toatele,” o le manatu lea a Polika Iaga. “Ua liliuese nisi ona o le Atua … sa i ai se nofoaga o le faaolataga, i ona po e tatau ai, mo tagata uma.” Sa faigata ia Iaga lava ia ona taliaina lea manatu: “O a’u agaifanua e faapena, ina ua oo mai le Faaaliga i le taimi muamua ia te au, sa matua faafeagai lava ma feteenai ma mea na aotauina ai a’u muamua. Sa ou faapea ifo, Faatalitali teisi. Ou te lei teenaina; ae sa le mafai ona ou malamalama i ai.” Sa ta’u atu foi e lona uso o Iosefa Iaga, “Sa le mafai ona ou talitonu muamua i ai. Aisea o le a laveai ai e le Alii tagata uma.”

Atonu i se tali vave e aunoa ma se suesue ma se mafaufau ma le faaeteete i le mea sa foliga mai o ni faaiteite o le Uigalautele, sa le amanaia ai e nisi o tagata o le ekalesia o popofou na latou le manatu ai i le matagofie maaleale o “le Faaaliga Vaaia.” O le aloese mai vaaiga loloto o le Uigalautele ma le vaaiga masani o le lagi ma seoli, na fautua mai ai faapea o mafatiaga o e le usiusitai o le a iu lava ina muta ae faapea o loo umia ma fofola atu foi e le Alii le folafolaga o taui e lei mafaufauina mo i latou o e “totoa i le molimau ia Iesu.”

O le toatele o i latou na faigata ona taliaina le faaaliga vaaia sa na ona manaomia sina taimi e mafaufau loloto i ai po o le faamalamalamaga onosai a se faifeautalai po o se taitai faaleagaga. Sa manatua e Iosefa Iaga, “Ina ua uma ona ou tatalo e uiga i ai ma faamalamalama mai e Iosefa na mafai ona ou vaai i ai e le o se mea leaga a o se manatu lelei e o faatasi ma le mana o le Atua.” Sa ia Polika Iaga le tatau ona “mafaufau ma tatalo, ia faitau ma mafaufau, seia oo ina ia iloaina ma malamalama atoatoa i ai mo [ia lava].”

Ia Me po o Iuni 1832, sa fetaiai ai le faifeautalai o Ioane Murdock ma le tetee i manatu o loo i “le Faaaliga Vaaia” a o i ai i Orange, Ohaio (latalata i Kalevalani): “Faatoa maua e le usoga le Faaaliga ua ta’ua o le faaaliga vaaia & o loo tautevateva i ai.” Sa faatino e Murdock le vaega o le faufautua faaleagaga: “Sa ou valaauina i latou e faatasi mai & faamautuina i latou i le upumoni.”

Mulimuli ane, sa fetaiai Murdock ma se uso faifeautalai o Orson Pratt ma se Uso Landon i Geneseo, Niu Ioka, o le sa “fai mai o le faaaliga e mai le Tiapolo.” Na uunaia foi e Landon lana paranesi e teena foi le faaaliga fou. Sa faaalu e faifeautalai ni nai aso faatasi ma le paranesi. “Na taitai e Uso Orson le faamalamalamaina o le faaaliga vaaia & isi faaaliga ma ou sosoo atu ai & faapea ma Uso Laimani,” na tusia ai e Murdock. E lei umi ae “faailoa atu e Landon o mea sa latou aoao atu ua moni ia.”

Na auina atu e Iosefa Samita se tusi i le paranesi i Keneseo e apoapoai atu ai i latou ina ia faatuatua i le faaaliga. Sa ia lapatai atu, “O le mea e i ai finauga, ma le le talitonu i mea paia ua faailoa atu i le au paia e ala i faaaliga, o lena fefinauai, maaa, lotoleaga, ma le le mafaitaulia o mea leaga o le a mautinoa lava le oo mai.”

“Tumau i le Filemu”

Sa aoao mai e le perofeta mai lenei aafiaga le maaleale o molimau a le toatele o tagata fou liliu mai ma fautuaina faifeautalai e faia se faiga e aoao atu ai mataupu faavae o le talalelei ia muamua le suāsusu i mea aano (tagai i le 1 Korinito 3:2). A o lei malaga ese atu Aposetolo e Toasefululua i Egelani, sa uunaia i latou e Iosefa Samita ina ia “tumau i le filemu e uiga i le faapotopotoina, le faaaliga vaaia, ma le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga seia oo i le taimi ua faavaeina atoatoa ai le galuega.” Peitai, sa faamaonia le faigata mo nisi o tagata o le ekalesia ona taofiofia lo latou naunautaiga mo le faaaliga fou.

Sa faaleoina atu e Heber C. Kimball, le fautuaga lava lea e tasi a Iosefa Samita, na uunaia ona uso a faifeautalai e tausisia mataupu faavae tomua o le talalelei. Na fesoasoani Kimball e faaliliu se faifeau, o Timoteo Mataio, i Bedford, Egelani, ma faatuina se taimi faatulagaina mo lona papatisoga. Ae o le isi toeaina, o John Goodson, “i le lē tusa ai ma le fautuaga a [Kimball] ma faatonuga lelei, ma aunoa ma se fefautuaa’i ai ma se tasi, na ia faitau atu ai ia Mr. Mataio, o le faaaliga vaaia … o le mea lea na mafua ai ona tautevateva o ia.” Sa lei mafai e Mataio ona tausia lona taimi atofaina ma sa lei auai lava i le Ekalesia.

“Na Sau mai le Atua”

E ui ina sa tauivi ni nai tagata o le Ekalesia i popofou e talia “le Faaaliga Vaaia,” e toatele na taliaina e aunoa ma se faalavelaveina. O Viliamu W. Phelps, o le lomitusi a le Ekalesia i Misuri, na lolomiina i le mekasini e umia e le Ekalesia o le The Evening and the Morning Star ia Iulai 1832, na faaigoaina “o le talafou aupito maoae ua lomia mo le tagata.”

O Uilifoti Uitilafi, o le na auai i le Ekalesia i le 1833, na manatuaina, “Ina ua ou faitauina le faaaliga vaaia … sa faamalamalamaina ai lo’u mafaufau ma tuuina mai ia te a’u le olioli tele. Sa foliga mai ia te a’u o le Atua o le sa faaalia mai lena aoaoga faavae i tagata e poto, sa’o ma faamaoni----ua i ai ia te ia uiga silisili uma ma le mafaufau lelei ma le atamai. Sa ou lagona sa Ia ioeina uma le alofa, alofa tunoa, amiotonu ma le faamasinoga tonu, ma sa ou lagonaina ai ia faasili atu lo’u alofa i le Alii nai lo se isi lava taimi muamua i lo’u olaga.”

Atonu o nisi o i latou o e sa taliaina “le Faaaliga Vaaia” sa naunau ona o o latou talitonuga ua tuanai. O nisi, e pei o le tamā o Iosefa Samita, atonu na i ai ni faalagolagoga o Uigalautele. Ae e ui o lenei faaaliga fou e i ai ni nai mea e talitutusa ai ma mafaufauga ma tusitusiga a le au Uigalautele, sa aluese mai ai ma faalauteleina nei manatu i ni auala fou ma musuia. Na faaiu le talafaasolopito a Iosefa Samita, “E leai se mea e sili atu ona faafiafia loto i le Au Paia … nai lo le malamalama ua faate’ia mai i luga o le lalolagi, e ala i le faaaliga vaaia na faailoa atu i luga. … O le matagofie o manatu; o le mama a’ia’i o le gagana; o le tele o avanoa o le faatinoga; o le umi faifai pea mo le faamaeaina, ina ia mafai e suli o le faaolataga, ona ta’uta’u atu le Alii ma tootuli tulivae; O taui mo le faamaoni & faasalaga mo agasala, ua matua sili atu i lo le mafaufau vaapiapi o tagata, ma ua faamalosia ai tagata faamaoni taitoatasi e alalaga; Na sau mai le Atua.”

  1. Orson Hyde tusi faasoloaso, 21 Mat., 1832, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  2. A o i ai i Ohaio, sa papatisoina Haskins ma avea ma mataupu o se faaaliga na poloaiina ai o ia e “alu atu ma folafola atu la’u talalelei” (tagai i le “Revelation, 27 February 1832,” i le Revelation Book 2, 10, josephsmithpapers.org).

  3. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 183, 185, josephsmithpapers.org.

  4. Philo Dibble, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, vol. 27, nu. 10 (15 Me, 1892), 303–4. O lenei tala o le tala mulimuli o le tolu lea na tuuina mai e Dibble e uiga “i le Faaaliga Vaaia,” ma e ese mai i ana lomiga na muamua atu. I se tasi tala na muamua atu, sa ia fai mai ai e lei taunuu mai o ia seia uma le faaaliga (tagai i le “Record of Sunday Meetings,” 7 Ian., 1877, i minute aoao o le Uarota a Payson, 137, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki).

  5. “Vision, 16 February 1832 [D&C 76],” i le Revelation Book 2, 6, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:58.

  6. Samuelu H. Samita tusi faasoloaso, 21 Mat., 1832, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  7. Samuelu H. Samita tusi faasoloaso, 27 Mat., 1832.

  8. O le Ta’uta’u Atu FaaleWestminster o le Faatuatua, lea sa avea ma faavae o talitonuga faavae o le toatele o tagata Amerika anamua, ua ta’ua ai e faapea, o le maea ai o le faamasinoga “o le a o atu e amiotonu i le ola e faavavau, ma maua lena atoatoaga o le olioli ma le faafouina, lea o le a sau mai luma o le Alii; ae o e amioleaga, o e e lē iloa le Atua, ma lē usiusitai i le talalelei a Iesu Keriso, o le a lafo i mafatiaga e faavavau, ma faasalaina i le faafanoga e faavavau.”

  9. Nathan O. Hatch, The Democratization of American Christianity (Malutaga Fou: Yale University Press, 1989), 172. Mo nisi faamatalaga i le Uigalautele, tagai i le Milton V. Backman, American Religions and the Rise of Mormonism (Aai o Sate Leki: Deseret Book Company, 1970), 216–23.

  10. Tagai i le Casey Paul Griffiths, “Universalism and the Revelations of Joseph Smith,” i le Andrew H. Hedges, J. Spencer Fluhman, ma Alonzo L. Gaskell, faatonu., The Doctrine and Covenants, Revelations in Context (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2008), 168–87.

  11. Mo se faataitaiga, i le Tusi a Mamona, o se tagata e igoa ia Neoa ua tausalaina ona o le aoao atu “o le a faaolaina tagata uma i le aso gataaga” (Alema 1:4).

  12. “Changes of Mormonism,” Evangelical Magazine and Gospel Advocate, vol. 3, nu. 11 (17 Mat., 1832); faamamafa i uluai lomiga.

  13. Polika Iaga, i le Journal of Discourses, 26 vols. (Lonetona: Latter-Day Saints’ Book Depot, 1854–86), 16:42.

  14. Polika Iaga, i le Journal of Discourses, 6:281.

  15. Iosefa Iaga, “Discourse,” Deseret News (18 Mat., 1857), 11.

  16. “Vision, 16 February 1832 [D&C 76],” i le Revelation Book 2, 7.

  17. Iosefa Iaga, “Discourse,” 11.

  18. Polika Iaga, i le Journal of Discourses, 6:281.

  19. “John Murdock journal and autobiography, circa 1830–1867,” 18, Potutusi o Talafaasolopito a le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  20. “John Murdock journal and autobiography, circa 1830–1867,” 27–28.

  21. Iosefa Samita, “Letter to Church Leaders in Geneseo, New York, 23 November 1833,” 1–2, josephsmithpapers.org.

  22. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 762, josephsmithpapers.org.

  23. Orson F. Whitney, “Life of Heber C. Kimball,” Juvenile Instructor, 1888, 162. Sa tusi atu Kimball ia Uiliata Risati, “Ua tapunia loto o tagata i Bedford, e ala i le talaiina atu e Elder Goodson o mea na sa poloaiina ai o ia e tuu e aua le ta’u atua” (72).

  24. “Items for the Public,” The Evening and the Morning Star, vol. 1, nu. 2 (Iulai 1832), 25; “the Vision” lava ia o loo lomia i itulau 27–30.

  25. Uilifoti Uitilafi i le Journal of Discourses, 5:84

  26. O Alesana Campbell, o se taitai o le Au Soo o Keriso (o se faapotopotoga sa toatele uluai tagata liliu mai o Ohaio sa faatasi atu i ai muamua), sa faamalamalama maia se teori o “Three Kingdoms” i ni nai tausaga na muamua atu i le Christian Baptist, vol. 6, nu. 1 (4 Aok., 1828), 97–99. O manatu o Campbell na tuuina atu ai na o se faatusa itiiti i manatu o loo i le “le Faaaliga Vaaia” ae atonu na fiafia i ai nisi o e na mulimuli atu ia Campbell muamua (tagai i le Mareko Laimani Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Settings of Joseph Smith’s Ohio Revelations [Aai o Sate Leki: Greg Kofford Books, 2009], 322–28). Atonu na tosinaina campbell i tusitusiga a le mystic Suetena, Emanuelu Swedenborg (tagai i le J. B. Haws, “Joseph Smith, Emanuel Swedenborg, and Section 76: Importance of the Bible in Latter-day Revelation,” i le Hedges, Fluhman, ma Gaskill, The Doctrine and Covenants, Revelations in Context, 142–67).

  27. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 192.