Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Sao a Matini Harisi


“O Sao a Matini Harisi,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Sao a Matini Harisi,” Faaaliga i le Talaaga

O Sao a Matini Harisi

MF&F 3, 5, 10, 17, 19

Matini Harisi

E oo atu i le 1827, ua fausia e Matini Harisi se olaga toafimalie mo ia lava i Palamaira, Niu Ioka. I le aluga o le 14 tausaga talu ai, sa ia maua ai le 320 eka o fanua faifaatoaga, sa maua ai ni tupe mama e ala i ana galuega malosi ma i ai o ni manatu e alualu ai i luma faaneionapo, ma fausia se fale matagofie mai laupapa ili. Sa faaipoipo o ia ia Lusi Harisi i le 1808, ma e toalima le la fanau, o le toatolu o i latou na ola ma avea ma tagata matutua. O le taleni ma le manuia o Matini sa iloaina e ona tuaoi, o e sa mafaufau ia te ia “o se faifaatoaga filiga, galue malosi, sa atamai i ana fuafuaga faapisinisi, faasoasoa ana mausa, ma … o se tagata manuia i le lalolagi.

I le taimi lea i le 45 o ona tausaga ma le fiafia i taunuuga o fua o ana galuega ma le faaaloalogia e ana uo, sa mafaufau foi Matini e faafaigaluega se tasi e tausia lana faatoaga mo ni nai masina ina ia mafai ona ia alu malaga. Ae ina ua amata ona ia mafaufau i lenei malaga, sa ia maua ai se asiasiga mai ia Lusi Maka Samita, o le sa faasoa mai ia te ia ni tala fou faaosofia loto.

Na iloa e Matini Harisi le tele o le tala: Sa asiasi atu se agelu ia Iosefa Samita ma faaali atu ia te ia le i ai o se talafaamaumau i luga o papatusi metale anamua sa tanumia i se mauga e lata ane i lona fale. Mo le tolu tausaga, sa vaavaai ma faatalitali Iosefa.

O lenei ua sau Lusi Samita e ta’u atu ia Matini ua loa ona maua e lana tama, papatusi mai le agelu ma sa faamoemoe e vaai ua faaliliuina. Sa le’i i ai Iosefa ma lona aiga i se tulaga e mafai ai ona totogi e lolomi ai le faaliliuga, ae o Matini Harisi sa mafai. Sa fesili atu Lusi Maka Samita ia Matini pe mafai ona sau e asiasi ia Iosefa. Sa malie i ai o ia, ma sa finau mai lona faletua, o Lusi Harisi, o le a sau foi o ia.

Sa manatu Iosefa Samita o Matini Harisi o se uo. Sa ia ta’utino atu muamua ia Matini e faatatau i ana asiasiga faaagelu ma le i ai o papatusi. Na manino lava le toe manatu atu faaleuo o Matini ia te ia; sa ia faafaigaluegaina Iosefa Samita o se tagata faigaluega i le aso i lana faatoaga ma iloa ai o ia o se tagata faatuatuaina.

Ae atonu na i ai ni masalosaloga e le faalauaiteleina ia Matini. Mulimuli ane sa ia faamatalaina i se faifaatalanoaga e faapea, ina ua faatoa faalogo o ia i le tala o papatusi, sa ia manatu o Iosefa ma ana uo e eli-tupe sa na ona latou maua lava o se ulo tuai o le tipoti apamemea. Ae, o Matini o se tagata lotu. Sa manatu foi nisi o ia o se tagata sili ona le manino ona manatu, ma ta’ua o ia i igoa lē faaaloalo, o se tagata “e mausa faatupu faaaliga.” Atonu o lona mafaufau tatala i le i ai o aafiaga sili atu nai lo le faalenatura i le olaga o aso taitasi lea na mafai ai e ia ona mafaufau i faamatalaga a Iosefa. Sa vave lava ona tausia e Lusi Harisi lana folafolaga e asiasi ia Iosefa, e oo lava i le ofoina atu e fesoasoani e faatupe ai e ia lava le faaliliuga o papatusi. Peitai, sa le manatu Matini e asiasi atu ma fesoasoani ia Iosefa, atonu sa manaomia sina taimi e mafaufau i ai.

I le taimi o le tautoulu ma le popofou o le taumalulu, sa faia ai e tuaoi finauvale ni taumafaiga e gaoi ia papatusi mai ia Iosefa. I lenei tulaga matautia, sa tonu ai ia te ia e siitia atu ma lona toalua, o Ema, i le fale o ona matua i Haramoni, Penesilevania. Po o le a lava le mafuaaga o le faatuai muamua o Matini, sa ia faia se faaiuga e tatau ona ia fesoasoani ia Iosefa. Sa ia feiloai ia te ia i se faleinu i Palamaira, ma avatu ia te ia le $50 siliva, ma fai atu, “Ou te tuuina atu [lenei] mea ia te oe e fai ai le galuega a le Alii.” Ina ua tauanau e Iosefa e faapea o se nonogatupe, sa toe faamautu atu e Matini lona manao e saofaga i taumafaiga a Iosefa i le faaliliuina o le Tusi a Mamona.

O le taimi lea, na amata ai e Lusi Harisi ona masalosalo i le tala a Iosefa, atonu ona o lona finafinau pea i le tausia o papatusi o loo natia mai le vaaiga. O lenei masalosalo na taitai atu ai o ia e inoino i le faateleina o le fiafia ma le aafia ai o Matini ia Iosefa. O le sootaga a Matini ma lona faletua ua tulaga faaletonu, ma o lona lagolagoina o Iosefa Samita i ana taumafaiga e faaliliu le Tusi a Mamona na mafua ai ona faatautofē lo la va.

“E Lē Mafai Ona Ou Faitauina se Tusi ua Faamauina”

I se taimi puupuu talu ona taunuu le au Samita i Haramoni, sa asiasi atu ia i la’ua Matini ma faailoa atu lona manao e fesoasoani ia Iosefa. Sa ia fuafua e malaga atu i sasae i le Aai o Niu Ioka faatasi ai ma se faaliliuga o nisi o togitogiga i luga o papatusi e faaali atu ai i tagata atamamai. Atonu na manao o ia i se faamautinoaga faaopoopo faapea e moni a’ia’i ia papatusi, pe atonu foi sa ia te ia se mafaufau o le a fesoasoani se molimau ia i la’ua e nono mai ai se tupe e lolomi ai le faaliliuga. I lea mea, sa ia finau ai pea na uunaia o ia e le Alii e alu i lea malaga.

“O le taimi lea, sa lei tele se silafia o Iosefa po o Matini e uiga i le gagana sa i ai i papatusi. Sa laua iloa na o mea lava sa ta’u atu e le agelu o Moronae ia Iosefa: o se talafaamaumau o Amerika anamua. O le mea lea, nai lo le sailia o se sikola e i ai se poto i le gagana Aikupito (sa iloa mulimuli ane e Iosefa e faapea o le gagana sa i ai i papatusi sa faaigoaina o le “Faa-Aikupito toefaatulaga”), sa asiasia e Matini ni sikola e fiafia i mea o aso anamua, aemaise o mea faaanamua a Amerika.

Sa ia malaga ese atu ia Fepuari 1828, ma a o malaga atu i le Aai o Niu Ioka, sa ia malolo i Albany e asiasi ia Luteru Bradish—o se tagata sa nofo i Palamaira ma o se uo faaleaiga sa malaga i le tele o taimi i Sasae Sautesisifo, Sasae tutotonu, ma le Penisula o Arapi, ma Aikupito. Sa sailia e Matini lona manatu po o ai e talanoa i ai e faatatau i le faaliliuga ona faaauau lea o lana malaga i Niu Ioka e asiasi ia Samuelu L. Mitchill, o se tagata o gagana ma se tasi o sikola taulamua i le aganuu a Amerika anamua. Ina ua uma ona iloiloina ia togitogiga, sa manino lava le auina atu e Mitchill o Matini ia Salesa Anthon, o se polofesa talavou o le kalama ma gagana i le Kolisi o Kolomupia. Sa aoina e Anthon ia lauga ma tala o tagatanuu Amerika [Initia Amerika] mo le lolomiina ma sa naunau e iloilo le pepa o faamatalaga na avatu ia te ia e Matini.

“Sa ta’ua e Matini faapea na tautino atu lava e Anthon le moni a’ia’i o mataitusi seia oo ina ia iloa le ala na maua mai ai e Iosefa Samita. Sa fautuaina e Anthon Matini e avatu papatusi ia te ia. Sa musu Matini, ma sa tali atu Anthon, i le toefaaupu ai o se fuaiupu o i le Isaia, “E le mafai ona ou faitauina se tusi ua faamauina.” E ui ina sa faafitia e Anthon mulimuli ane ia auiliiliga o le tala a Matini i le la feiloaiga, ua tatou iloa le mea lenei: Na aluese mai Matini mai ana asiasiga i sikola i sasae ua faatalitonuina atili nai lo se isi lava taimi sa valaauina Iosefa Samita e le Atua ma o papatusi ma mataitusi e mai anamua. Na manatu faatasi o ia ma Iosefa i le asiasiga ia Anthon o se faataunuuina o le valoaga a Isaia (o loo taua foi i le Tusi a Mamona lava ia) o le tusi “ua avatua i le ua iloa faitau, ua faapea atu, Sei faitau mai ia lenei tusi; a ua fai mai o ia, Ou te le mafai, aua ua faamaufaailogaina”

“Ia Taofi Gutu o Vale”

I le taimi o le tautotogo ma le amataga o le taumafanafana o le 1828, sa tusia ai e Matini (mea na saunoa mai ai Iosefa) a o faalau mai e le tagatavaai talavou le faaliliuga. E ui atonu na foliga faavavega le faagasologa ia te ia, ae sa ia puipui ia te ia lava e faasaga i le taufaasese. Sa ia suia i se tasi taimi le maa vaai a Iosefa i se isi maa e vaai ai pe mata o le a matauina e Iosefa le eseesega. Ina ua le mafai e Iosefa ona faaauau le faaliliuga, sa ta’uta’u atu e Matini lana mea na fai ma toe faafoi le maa vaai. Ina ua fesili atu Iosefa ia te ia pe aisea na ia faia ai, sa faamalamalama atu e Matini sa ia manao e “faaleaoga faamatalaga a le au vale, o e na ta’u atu ia te ia sa aoaoina e le Perofeta na fuaiupu ma ua na o le toe faia lava.”

E ui ina sa talitonu ma le faamaoni lava Matini sa faaliliuina e Iosefa se talafaamaumau anamua e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, ae sa suia ma le le fiafia tele lona toalua. Sa popole Lusi Harisi, ma le malamalama lelei, e ono faia e Matini se tulaga lamatia tele tautupe e fesoasoani ai e lolomi le tusi, o le a tauemuina e ana uo le auai o lana tane i mea sa latou manatu i ai o se fuafuaga taufaasese, ma faapea e lei manatu lava Matini i ona lagona mai ana fuafuaga. Sa tuia foi o ia i le ala na teena ai e Iosefa ana taumafaiga uma ia vaai i papatusi, ma sa fai soo atu pea lava pea ia Matini e faaali atu ia te ia nisi o faamaoniga o le tomai o Iosefa e faaliliu.

Ina ia faafilemuina le le fiafia o Lusi, sa fai atu Matini ia Iosefa e “fesili atu i le Alii e ala i le Urima ma le Tumema” pe mafai ona ia “aveina tusitusiga ma faaali latou” i lona toalua ma isi. Sa manao Iosefa e faamalieina Matini ona sa faaali atu e Matini ia te ia le agaga o le faauo “ina ua foliga mai e leai se uo i le lalolagi e fesoasoani atu pe malamalama.”

Sa fesili atu Iosefa mo lana uo. “O le tali,” na fai atu ai Iosefa, “e le tatau. Ae peitai na le faamalieina o ia [Matini] i lena tali, ma sa naunau ai ina ia ou toe fesili foi. Na ou toe faia foi, ma o le tali lava e tasi pei o le taimi muamua. Ae peitai, na lē faamalieina lava ae tauanau lava ia ou toe fesili tasi atu lava. Ina ua mavae le tele o le talosaga soo mai o Matini, sa ou toe fesili atu ai i le Alii ma sa tuuina mai le faatagaga i ni tuutuuga patino.” Sa tatau ia Matini ona faaali atu itulau na faaliliuina tau o lona faletua, matua, uso, ma le tuafafine faaletulafono.

O le fiafia tele, na toe foi atu ai Matini Harisi i le fale ma itulau o tusitusiga ma faaali atu i lona toalua. Peitai, na te lei taulimaina tusitusiga taua ma le faaeteetega sa poloaiina ai o ia, ma e lei umi ae leiloloa. O le auala tonu lava na tupu ai e lē o mailoa ma se mautinoa. O se tasi o tala feaveai fai soo o le aveesea lea e Lusi o itulau mai le ofisa o Matini ma susunuina, e ui ina sa ia [Lusi] teena sea faatinoga mo le leiloloa ai. O nisi, e aofia ai Iosefa Samita, sa masalomia se taupulepule i le vaega a Lusi Harisi pe atonu foi ma isi.

Sa faia e Matini taumafaiga uma e sue ai tusitusiga, ma faamata’uina ai le manatu o le ta’uta’u atu ia Iosefa o le mea na tupu. Sa ia “saeia moega ma aluga” [mo le sueina o tusitusiga] ae sa lei manuia. Ina ua sau Iosefa i le fale o ona matua ina ua mavae ni nai vaiaso, sa naunau mo se talafou, sa savali atu lemu Matini ma le musua i le tolu maila i le fale o le au Samita i Manaseta. A o latalata mai o ia, sa ia savali “telegese atu agai i le fale, sa taula’i atu ona mata ma le manatunatu loloto i le eleele. Ina ua sau o ia i le faitotoa, na te lei tatalaina ae sa ia oso i luga o le pa ma saofai ai mo sina taimi ma lona pulou i luga o ona mata.

Na iu lava ina ulu atu o ia, ma sa tau leai se manao mo le taumafataga o le afiafi sa latou saunia mo ia, sa vave ona ia “oomi ona lima i autafa o lona ulu ma alaga atu i se leo o le mafatia loloto, ’Oi! Ua leiloa ia te a’u lo‘u agaga!’” Sa malamalama vave Iosefa i le mea na tupu. Sa ia poloaiina ia toe foi mai Matini ma toe vaavaai mo tusitusiga, ae sa finau atu Matini o le a le aoga nisi sailiiliga.

I le vaivai ma le lotovaivai, sa toe foi atu ai Iosefa i Haramoni ma, ma savali puupuu mai lona fale, sa tatalo mo le alofa mutimutivale. Na faaali mai le agelu ma toe tuuina atu ia Iosefa le Urima ma le Tumema, po o faamatalaupu, lea na muai maua e Iosefa faatasi ma papatusi ae na aveesea ma ia ona o lona “faasoesa i le Alii i le ole atu ia mafai e Matini Harisi ona ave tusitusiga.” I le faaaogaina o le Urima ma le Tumema, na maua ai e Iosefa uluai faaaliga o ana faaaliga lea o loo i ai pea le tusiga.

Ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3, o le faaaliga na aoaiina ai Iosefa: “Ua faafia ona e solia o poloaiga ma tulafono a le Atua ma o atu pea i tuliloaga a Tagata ona faauta, e le tatau ona sili atu lou mata’u i tagata nai lo le Atua.” Peitai, sa tuuina atu e le faaaliga se faamoemoe i a Iosefa: “Ia manatua e alofa mutimutivale le Atua. o lea, salamo i lena mea na e faia ua lē tusa ai ma le poloaiga na Ou tuu atu ia te oe, ma ua filifilia pea oe, ma ua toe valaaulia oe e faia le galuega.”

“O Le a Ou Tuu Atu ia te Ia se Vaaiga”

Mo le tele o masina, sa nofo ai pea Matini Harisi i lona fale i Palamaira, ma sa faanoanoa i le leiloloa o tusitusiga. Sa le fiafia foi o ia i le iloaina sa saili lona toalua ma isi e tauleagaina Iosefa Samita ma vaai atu ia te ia e avea o se tagata taufaasese o sē sa na o le mana’o ia maua tupe a Matini. O le faananau atu mo le faaleleiga ma le tuuina atu o talafou e uiga i nei taumafaiga faapopoleina, sa ia asiasi atu ai ia Iosefa Samita i Haramoni ia Mati 1829.

Mo le toomaga o Matini, sa maua e Iosefa le faamagaloga ma sa sauni e toe amata le faaliliuga. Sa toe fesili atu Matini ia Iosefa mo se avanoa e vaai ai i papatusi. Sa manao o ia i se molimau mausali e faapea “o loo ia Iosefa mea ia sa ia molimau mai ai o loo ia te ia,” atonu e aveesea ai ona masalosaloga faifai pea ma fesoasoani ia te ia e faatauanau ia Lusi. Na maua e Iosefa se faaaliga mo Matini, o loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5. I lea faaaliga, na faaali mai ai e le Alii o molimau e toatolu o le a valaauina e vaai i ai ma tuuina atu molimau e uiga i papatusi. Ona oo lea ia Matini Harisi le fiafia, sa folafola atu ai e le Alii ia te ia e faapea “afai e alu atu ia & punou ifo i o’u luma & faamaualaloina o ia lava i le tatalo malosi & le faatuatua ma le faamaoni o lona loto ona ou tuu atu lea ia te ia e vaai i mea ua ia manao e vaai i ai.” O loo ta’u mai foi i le faaaliga e faapea o le moni o le tusi o le a faamautuina i lana savali nai lo papatusi, ma e toatele o le a le talitonu e tusa lava pe “faaali atu ia te i latou mea uma.” e Iosefa Samita.

Na toe faaauau Iosefa i le galuega faaliliu i le Aso 5 o Aperila, 1829, ina ua faatoa taunuu Oliva Kaotui ma tauave le matafaioi o le tusiupu. Sa faaauau e Iosefa ma Oliva mai le mea na tuua ai muamua e Iosefa ma Matini, e latalata i le amataga o le tusi a Mosaea. Ae ia Me, a o la latalata atu i le faaiuga o le Tusi a Mamona e pei ona tatou mauaina ai nei, sa la taumanatunatu pe tatau ona la toe faaliliuina le vaega na leiloa. Ina ia talanoaina lenei fesili, na tuuina mai ai e Alii ia Iosefa Samita se isi faaaliga, lea ua i ai nei i Mataupu Faavae ma Feagaiga 10. Na faamautu mai e le faaaliga popolega o Iosefa i se taupulepule: “Faauta, ua tuu e Satani i o latou loto e suia upu na e faatonuina ia tusia.” Ae peitai, sa faamautinoa atu e le Alii ia Iosefa sa i ai Sana vaifofo ua leva ona saunia. Sa poloaiina Iosefa e aua nei toe faaliliuina le vaega na leiloa ae ia suia i ai se faaliliuga o “papatusi a Nifae,” lea na aofia ai se vaitaimi talitutusa. O le mea lea, o le a taofia ai e le Alii fuafuaga a e taupulepule ma faataunuu tatalo a tausi talafaamaumau anamua a sa Nifae, o e na mananao i nei tusitusiga e “o’o mai i lenei nuu.”

“Ua Vaaia E O’u Mata”

A o lata ina maea le faaliliuga, sa augani atu Matini, faatasi ma Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera, ia Iosefa mo le avanoa e avea ai ma molimau folafolaina a le Alii o papatusi. Sa toe fesili iosefa ma maua mai ai le faaaliga ua i ai nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17, ma folafola atu i alii taitasi o le a latou molimauina papatusi pe afai latou te “faalagolago i la’u upu” ma le “faamoemoe atoa o le loto.”

Sa le masalomia le sili ona olioli o Matini Harisi o le a faatagaina o ia e vaai i papatusi, ae ia Iuni 1829, ina ua taumafai nei alii e toatolu e tatalo ma maua mai se vaaiga o papatusi mai le agelu, sa latou lei manuia muamua. Sa fefe Matini “o lona i ai moni iina o le pogai lea o lo matou le mauaina o le mea sa matou moomoo i ai.” Sa tuumuli ese o ia mai le mea sa latou tatalo ai, ma e lei leva ae faaali mai le agelu ma faaali atu ia Uitimera ma Kaotui ia papatusi. Sa saili e Iosefa ia Matini ma maua atu ai o ia ua mamao ese. Sa ia tatalo na o ia lava, ma sa faatasi atu Iosefa ia te ia. E lei umi ae ia mauaina le faaaliga ua leva ona ia sailia. Ina ua uma ona molimauina papatusi, sa ia alaga atu, “Ua lava ma totoe, lava ma totoe na vaaia e o’u mata i o’u mata, na vaaia e o’u mata.”

“Aua Ne’i E Magumagu I Au Lava Meatotino”

I le faamalosia ai i lenei aafiaga faavavega ma le faamautuina o le faatuatua, na toe tautino atu ai Matini e tuuina atu le lagolago tautupe mo le lomiga o le Tusi a Mamona. Na talanoa atu Iosefa Samita i nisi o lomitusi i Palamaira ma Rochester, Niu Ioka. Sa faamoemoe o ia e faatalitonu Egbert B. Grandin o Palamaira e lolomi le tusi, ma sa faia e Matini feutagaiga ma Grandin mo se tau. O le tau a Grandin e $3,000 mo le lolomiga tele e le masani ai o kopi e 5,000, ae na te le faatauina le ituaiga o maitaitusi ta pe amata le galuega seia “folafola atu e Iosefa po o Matini e faamautinoa le totogi mo le lolomiga.” O le a tatau ia Matini ona folafola atu i le aotelega ana meatotino uma sa i ai sana aia tatau faaletulafono.

O le faia o lenei faaiuga (e ofoina atu ana meatotino) o se suega lea o le loloto o le faatuatuaga e Matini Harisi o Iosefa Samita ma lona faatuatua i le Tusi a Mamona. O le sailia o le taitaiga, sa ia talanoa ai ma Iosefa, o le sa mauaina se isi faaaliga. Ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, o le faaaliga na apoapoaia ai Matini, “Aua ne’i e magumagu i au lava meatotino, ae ia foai fua atu i le lolomiina o le tusi a Mamona.” I le aso 25 o Aokuso, 1829, sa ia mokesiina atu ai lana meatotino ia Grandin e totogi ai le lomiga. Sa maofa ona tuaoi e faapea o la latou uo atamai o le a “lafoaia le faafaileleina o se tasi o faatoaga sili ona lelei i le pitonuu” e faamautinoa ai le totogiina o le lomiga.

I le taimi muamua, sa faamoemoe Matini e toe maua mai lana faatoaga ua mokesi e ala i le faatauina atu o kopi o le Tusi a Mamona. Ia Ianuari, sa sainia ai e Iosefa Samita se maliega ma Matini, e tuuina atu ai ia te ia le “avanoa tutusa” e faatau atu ai kopi o le Tusi a Mamona seia oo ina ia toe maua atoa le tau o le lolomiga. Sa amata ona ia faatauina atu le tusi i le taimi lava na maua ai ia Mati 1830. Ae paga lea, sa lei tulaga lelei le faatauga e pei ona sa ia faamoemoe i ai.

Na lipotia le iloa atu e Iosefa Samita o se Matini Harisi faanoanoa i le faaiuga o Mati 1830 e latalata i Palamaira. E tusa ai ma le saunoaga a Iosefa Knight, sa tauaveina e Matini ni kopi o le Tusi a Mamona. Sa ia fai mai, “E le mafai ona faatauatua tusi ona e leai se tasi e manao i ai,” ma fai atu ia Iosefa, “Ou te Manao i se Poloaiga.” O le tali a Iosefa na faasino ai Matini i le faaaliga talu ai: “Faataunuu le poloaiga ua tuuina atu ia te oe.” “Ae e tatau ona i ai sa’u poloaiga,” na toe fai atu ai Matini.

Na te lei mauaina se isi poloaiga. Peitai, i le usitaia ai o le faaaliga na muamua atu, na iu ina lava meatotino a Matini na faatau atu e totogi ai le aitalafu. O le faia o lena mea, na ia faamautu ai lona tulaga o le lagolago aupito taua tautupe o le Tusi a Mamona ma faapea foi le Ekalesia i ona popofou. E leai se tasi o uo laiti ifo ma matitiva a Iosefa na mafai ona tuuina mai lenei saofaga taua.

  1. Ua faailoa mai e le tusitala o lenei tusiga o Mataio McBride ia Michael Hubbard MacKay o le au o Pepa a Iosefa Samita, o le ana sailiiliga na faailoa mai ai lenei mea e uiga i le tala a Matini Harisi.

  2. Tagai i le Ronald W. Walker, “Martin Harris: Mormonism’s Early Convert,” Dialogue: A Journal of Mormon Thought, vol. 19, nu. 4 (Taumalulu o le 1986), 30–33.

  3. Susan Easton Black and Larry C. Porter, “For the Sum of Three Thousand Dollars,” Journal of Book of Mormon Studies, vol. 14, nu. 2 (2005), 7.

  4. Walker, “Martin Harris: Mormonism’s Early Convert,” 34.

  5. Lisi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 6, itulau 6. josephsmithpapers.org.

  6. Tagai i le Lisi Maka Saamita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 6 ma le 7, josephsmithpapers.org.

  7. Isaia 29:11; tagai foi i le Michael Hubbard MacKay ma Gerrit J. Dirkmaat, From Darkness unto Light: Joseph Smith’s Translation and Publication of the Book of Mormon (Provo: BYU Religious Studies Center, 2015), 52.

  8. Edward Stevenson, “One of the Three Witnesses: Incidents in the Life of Martin Harris,” i le Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 44, nu. 6 (6 Fep., 1882), 87.

  9. Iosefa Samita, “History, circa 1841, fair copy,” 14, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga.

  10. Lusi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 6, itulau 10–11.

  11. Iosefa Samita, “History, circa 1841, fair copy,” 14.

  12. Lusi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 7, itulau 5-6; faalaugatasia faailoga.

  13. Lusi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 7, itulau 5-6; faalaugatasia faailoga.

  14. Iosefa Samita, “History, circa 1841, fair copy,” 14.

  15. Iosefa Samita, “History, circa 1841, fair copy,” 15–16.

  16. “Revelation, March 1829 [D&C 5],” 1–2, josephsmithpapers.org.

  17. “Revelation, Spring 1829 [D&C 10],” i le Book of Commandments, 22, 25, josephsmithpapers.org.

  18. “Revelation, June 1829–E [D&C 17],” i le Faaaliga Tusi 2, 119, josephsmithpapers.org.

  19. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 24–25, josephsmithpapers.org.

  20. John Gilbert, e pei ona ta’ua i le “Interview with the Printer of the Bible,” New York Herald, 25 Iuni, 1893.

  21. “Revelation, circa Summer 1829 [D&C 19],” i le Book of Commandments, 41, josephsmithpapers.org.

  22. Stephen S. Harding, Tusi ia Thomas Gregg, Fepuari 1882, i le Thomas Gregg, The Prophet of Palmyra (Niu Ioka: John Alden, 1890), 37.

  23. “Agreement with Martin Harris, 16 January 1830,” 1, josephsmithpapers.org.

  24. Joseph Knight manatuaga, leai se aso, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  25. Michael Hubbard MacKay, Gerrit J. Dirkmaat, Grant Underwood, Robert J. Woodford, ma William G. Hartley, faatonu. Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 o le faasologa o Pepa o Faamatalaga o le O Pepa a Iosefa Samita, faasa’oina e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, Richard Lyman Bushman, ma Matthew J. Grow (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2013), 86, tusiga 333.