“O Le Tusi a Ioane Uitimera,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Le Tusi a Ioane Uitimera,” Faaaliga i le Talaaga
O Le Tusi a Ioane Uitimera
Na soifua mai Ioane Uitimera i Penesilevania i le 1802. Mulimuli ane sa siitia atu lona aiga i Niu Ioka, ma iu ai ina faamautu ”faatasi ma isi aiga Siamani e latalata i Faiete,” o se taulaga e le toatele i lona taulaga pe tusa ma le 30 maila i sautesasae o Palamaira. E ala i le faigauo a lona aiga ma Oliva Kaotui, na iloa ai e Ioane Uitimera e uiga ia Iosefa Samita ma lana faaliliuga o loo faagasolo o se faamaumauga faatusi paia anamua, o le Tusi a Mamona.
Sa amata ona fiafia tele le au Uitimera i le galuega a Iosefa, ma ia Iuni 1829 na faia ai ni fuafuaga mo le perofeta talavou ma lana tusiupu o Oliva Kaotui e nonofo i le fale o Uitimera a o la faamaeaina le faaliliuga. Sa malaga atu le uso o Ioane o Tavita i Haramoni, Penesilevania, e fesoasoani e siitia atu Iosefa ma Oliva i le fale o Uitimera i Faiete, Niu Ioka. Sa ofoina atu foi e Tavita ”le fesoasoani a se tasi o ona uso,” o Ioane, o se tusiupu. Sa talia ma nofo ai Iosefa faatasi ma le au Uitimera ”seia uma le faaliliuga.” E pei ona folafola mai, sa fesoasoani Ioane ”i le tele lava i tusiga i le taimi na totoe o le galuega.”
E lei leva ona taunuu Iosefa i Faiete, ae papatisoina Ioane Uitimera e 26 tausaga le matua i Seneca Lake. Sa avea o ia ma se tasi o Molimau e Toavalu, o ē na vaai i papatusi o le Tusi a Mamona, ma sa ia tautino mai mulimuli ane, ”Sa ou taulimaina na papatusi; sa i ai ni togitogiga lelei i itu uma e lua.
Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le fale o Uitimera i le aso 6 Aperila, 1830, sa faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita, ”Ia i ai se Talafaamaumau e tausia i totonu o outou.” Ina ia usitaia lenei poloaiga, sa tofia ai Oliva Kaotui e avea ma uluai tusitalafaasolopito o le Ekalesia.
O faaaliga a Iosefa na fatuina ai se vaega taua o faamaumauga faaletalafaasolopito. Na tusia e Ioane Uitimera e faapea i popofou o le Ekalesia, ”sa matua faamanuiaina e le Alii ona soo, ma sa ia tuuina mai le tele o Faaaliga, lea sa i ai aoaoga faavae, faatonuga, ma valoaga.” Ia Iulai 1830, o le Perofeta ua ”amata ona faatulaga ma kopi ia faaaliga na ia mauaina e oo mai i lena taimi,” faatasi ma Uitimera i le avea ai ma tusiupu.
O Ioane Uitimera o se Tusitalafaasolopito ma Tusitalafaamaumau
I le tautoulu o le 1830, sa amatalia ai e Oliva Kaotui se misiona i sa Lamana. I le suitulaga ia te ia, na tofia ai Ioane Uitimera ”i le leo o Toeaina e tausia faamaumauga a le Ekalesia,” na tusia ai e Uitimera. ”Sa fai mai Iosefa Samita le Itiiti ia te a’u e tatau foi ona e tausia le talafaasolopito o le Ekalesia.”
Sa to’alelei Uitimera i le tusiupu ai i faaaliga a Iosefa Samita ae sa le mautu o ia e talia le matafaioi e le masani ai o le tusitalafaasolopito. Sa ia tau atu ia Iosefa, ”E sili ia te au lo’u le avea ma tusitalafaasolopito mo le Ekalesia,” ae sa ia malie e talia le tofiga pe afai e finagalo i ai le Alii—i lena tulaga na faaauau ai uitimera, ”Ou te manao ia ona faaali mai e ala ia Iosefa le Tagatavaai.”
I le faaaliga na oo mai ai (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 47), na tusia i le aso 8 o Mati, 1831, sa faamautu mai ai e le Alii tofiga e alalua o Uitimera e ”tusia & tausia se talafaasolopito e faia so’o & fesoasoani i la’u auauna o Iosefa i le Faamaumauina o mea uma o le a tuu atu ia te ia.” I le tali atu i le le mautonu o Uitimera e uiga i ona tomai tusitusi, na folafola mai ai e le Alii, ”O le a tuuina atu ia te oe e ala [i le] fesoasoani e tusi ai nei mea.” O le tolu masina mulimuli ane, na amata ai e Uitimera lona talafaasolopito, ”O Le Tusi a Ioane Uitimera.”
I ni nai masina talu ona mavae lena, sa faia ai e taitai o le Ekalesia ni laasaga e lolomi ai faaaliga a Iosefa Samita, o se tusipese, se nusipepa a le Ekalesia, ma isi galuega. O se faaaliga ia Novema 1831 (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 69) na faatonuina ai Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera e ave ia tusitusiga o faaaliga i Initipene, Misuri, e lolomi ma faasalalau ai i le mea na faatuina ai e W. W. Phelps se masini lomitusi. Na toe faatonuina atili e le faaaliga e faapea o faifeautalai o e o loo ”i le salafa o le Lalolagi e tatau ona auina atu a latou tala i le Laueleele o Siona” ma faateleina tiute o Uitimera o se tusitalafaasolopito o le Ekalesia, ma fai atu ia te ia e ”malaga i le tele o taimi mai lea nofoaga i lea nofoaga & mai lea Ekalesia i lea Ekalesia ina ia faigofie ai mo ia ona ia maua le malamalama o le Talaiga & o loo faamalamalama mai ai le tusiaina, kopiina & filifilia & le mauaina o mea uma o le a avea mo le lelei o le Ekalesia & mo tupulaga faia’e ia o le a tutupu a’e i le Laueleele o Siona.”
Ia Iulai 1832, sa uunaia e Iosefa Samita ia Uitimera ina ia ”manatua le poloaiga ia te ia ia tausia se talafaasolopito o le ekalesia & le faapotopotoina.” Mulimuli ane i lena tausaga, sa maua ai e le Perofeta se isi faaaliga lea na faalauteleina ai le poloaiga, tiute faasolopito a Ioane Uitimera: ”O le tiute o le failautusi a le alii o lē ua ia tofia e tausia se talafaasolopito ma se faamaumauga aoao o le ekalesia o mea uma e tutupu i Siona … ma faapea foi [le] ituaiga o olaga ma le faatuatua ma galuega faapea foi ma tagata liliuese uma.”
Sa faapea ona tausia ai e Uitimera lana talafaamaumau o le Ekalesia talavou mo le umi o lona avea ai ma tagata o le Ekalesia, lea na faaiuina i le 1838. E tusa ai ma se vaega e tasi o tusitalafaasolopito, o le talafaasolopito na fatuina e Ioane Uitimera na fatuina ai ”le tele o popolega taua o le popofou o le ekalesia, e aofia ai faafitauli tau meatotino, aoaiga faale-ekalesia,” o le Ierusalema Fou, ”o le taulimaina o tagata faatuaupua, ma le faavaeina o se faatulagaga faaleautaitai perisitua. … O le galuega a Uitimera e faapitoa lava le taua mo faaaliga, olega, ma tusi e fausia ai se vaega tele o lana talafaasolopito.”
O Le a le Mea na O’o I Ai Ioane Uitimera ma Lana Talafaasolopito?
I le 1834, na tofia ai e Iosefa Samita se au peresitene mo le Ekalesia i Misuri, faatasi ai ma Ioane Uitimera ma W. W. Phelps e auauna atu o ni fesoasoani ia Tavita Uitimera. Sa tuuaia mulimuli ane Ioane Uitimera ma Phelps i mea sese tautupe e fesootai ma o la tulaga iina ma sa mulimuli ane tapē igoa mai le Ekalesia ia Mati 1838.
Na tusia e Uitimera i lana talafaasolopito: ”O nisi o gaoioiga faaletino, e lei faamaonia ai le faamalieina o itu uma ua faamutaina ai foi i le tutulieseina o tagata [e toatele], o e o loo i ai ma W. W. Phelps ma au lava.
”O lea ou te faaiu ai le talafaasolopito o le ekalesia a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma le faamoemoe ina ia mafai ona faamagaloina au mai o’u sese, ma ia soloiesea a’u agasala ma i le aso gataaga ia faaolaina i le malo o le Atua e ui i lo’u tulaga o i ai nei.”
Na taunuu Iosefa Samita i Sisifo Mamao i ni nai aso talu ona tapē igoa. Sa o’o atu se failautusi na faatoa tofia ia Uitimera ina ia maua mai lana talafaasolopito, ae sa musu Uitimera e tuuina atu le pepa o faamatalaga. Sa ia tuua Sisifo Mamao mo se taimi le tumau i le taimi o feteenaiga i Misuri i le 1838–39, ae sa toe foi mai o ia i se taimi puupuu mulimuli ane ma nofo ai iina mo aso na totoe o lona soifua.
Ina ua mavae le maliu o Ioane Uitimera i le 1878, sa pasi atu lona talafaasolopito i lona uso o Tavita, ma i le 1903 na maua ai e le Ekalesia Toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai le talafaasolopito mai se e tupuga mai ia Tavita Uitimera. Mulimuli ane, i le 1974, na mauaina ai e le Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai se kopi o atamataninii o tusitusiga i se fesuiaiga o anomea faaletalafaasolopito ma le Ekalesia RLDS [TAAG]. I le 2012, na lolomiina ai le talafaasolopito o Ioane Uitimera o se vaega o le galuega faatino o Pepa a Iosefa Samita.