Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Mercy Thompson ma le Faaaliga i le Faaipoipoga


“O Mercy Thompson ma le Faaaliga i le Faaipoipoga,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Mercy Thompson ma le Faaaliga i le Faaipoipoga,” Faaaliga i le Talaaga

O Mercy Thompson ma le Faaaliga i le Faaipoipoga

MF&F 132

Mercy Fielding Thompson

Sa i ai Robert Thompson i le soifua maloloina ma o se tagata talavou i le taimi na maliu ai o ia e le’i mafaufauina i le tautoulu o le 1841, o se tagata na aafia i fiva o le malaria lea na maua ai le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai i faataufusi na lilofia i namu i luga o auvai o le Vaitafe o le Misisipi. O le failautusi patino a Iosefa Samita ma o se tasi o faatonu o le nusipepa a le Ekalesia, o le Times and Seasons, sa foliga mai e ono i ai se lumanai manuia o faamoemoe mo Thompson. I se tasi aso sa soifua maloloina o ia. I le sefulu aso mulimuli ane, na maliu ai o ia, i le tolusefulu o ona tausaga, ua tuua nei na o lona toalua ma lona afafine e tolu tausaga le matua.

O Thompson e le o se tagata faigata ona alofa i ai. Sa manatua o ia e uo o se “tane faapelepele, o se matua agamalu ma se uo moni ma faamaoni.” O lona faletua, o Mercy, sa faamemelo i lona lototoa i le faaiuga o lona ola. “Sa ia taulimaina ona mafatiaga ma le Onosai tele, sa le’i muimui o ia.” I le gasologa o ona taimi mulimuli, sa fai mai ai Mercy, ma molimau ai “e lei mulimuli o ia i Tala o le Vavau ua fatua ma le poto, ma faapea sa faatulaiina mai o ia mai le faatafuna ma faia ia nofo o ia faatasi ma Aloalii.”

O le vave maliu o se tagata o le aiga ua o se mea masani tele i le talafaasolopito atoa o le tagata. E masani lava o se fafine o lona maliu i taimi o le fanauina o fanau, na tuua ai tamaiti laiti e aunoa ma le pa’i mālū atu o le lima o lo latou tina. E lei mafai seia oo i le seneturi lona 20 ona mafai ai e le toatele o aiga i ni vaega o le lalolagi ua taatele ai masini ua gaosia i le poto o tagata ona faamoemoe e le aveesea se pepe po o se tamaitiiti laitiiti i se faalavelave po o se faama’i. Mai lava i le amataga o taimi, ua avea le oti o se faamanatu lē leoa uma o le maaleale o le olaga ma lo tatou faanaunauga mo lona faaauauina e leai se mutaaga.

I le i ai o lenei aganuu o le oti, o se faaaliga na maua e Iosefa Samita na folafola mai ai e faapea o a tatou sootaga sili ona faapelepele e mafai ona faaauauina i le olaga a sau. O tina ma tamā, avā ma tane, o matua ma fanau e mafai ona toe faatasi le tasi ma le isi, o o tatou sootaga ma faauooga e tumau e oo atu i le faavavau. O faaupuga ofoofogia o nei folafolaga o loo maua i lenei faaaliga, ua ta’ua i aso nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132.

O Le Lagi ma le Lalolagi

E lua ni manatu taua masani o le lagi i le aluga o le 2,000 tausaga o le talafaasolopito Kerisiano. O le manatu masani e aofia ai agelu e le faaipoipo nofofua o loo tapuai ma vivii atu i le Atua i le tuufaatasiga atoatoa. O lenei vaaiga e aumaia ai se eseesega manino i le va o lenei lalolagi ma le isi lalolagi pe a mavae le oti ma faatauaina sili le atamai i le olaga a sau. O le taulaiga o le mafaufau loloto lea i le Atua ma Lona silisiliese, ae le o sootaga faaletagata. O fesootaiga faalelalolagi e faaletino ma ua faamoemoe e faamutaina i le oti.

O le isi manatu taua e faamamafaina ai le i ai o uo ma aiga i le olaga a sau. E faaauau pea le tapuai i le Atua, ae o le sosaiete o e pele e avea ma mea e tatau ai i le fiafia e faavavau. E i ai le fesootaiga o le lalolagi faitino ma le lalolagi e faavavau, ma o le olaga masani e avea o se vaega o le galuega paia a le Atua. O le manatu i se lagi e aofia ai le fiafia faaagafesootai i le va o tagata na tuputupu ae le lauiloa i le gasologa o le seneturi lona 19. Sa faailoaina e le tusitala Amerika o Elizabeth Stuart Phelps le faatosinaga sili o lenei vaaiga mo se augatupulaga o o latou aiga na maumau i le Taua a le Malo o le I.S. “Faamata e faapei o Ia,” o le tala lea a Phelps na fesili atu ai le Gates Ajar , “e faatagaina se sootaga o ni agaga se toalua e tuputupu a’e faatasi iinei, ina ia tiga le tuueseesega o se aso, ona vavaeeseina faamalosi lea o i la’ua mo le faavavau atoa?”

O le faaaliga a Iosefa Samita e uiga i le faaipoipoga, na faamaumauina ia Iulai 1843, e leai se taumafaiga e mamanu le olaga pe a mavae le oti olaga faalelagona faaVictoria e pei ona faia e Au Phelps. Na faamautu mai e le faaaliga e faapea o sootaga faaletagata o le a faaauau pea, ae na o tuutuuga e mafai ai. O tautinoga uma faaagafesootai ua faamoemoe e faamutaina i le oti sei vagana ua faia ma se vaaiga o le faavavau ma faatinoina e se tasi ua i ai le pule o le perisitua e faamau ai i le lalolagi e faapena foi i le lagi. O faaipoipoga e faaauau pe a mavae lo tatou oti, o loo faapea mai le vaega 132, e ulu atu i ai “mo le olaga nei ma le faavavau atoa,” ma ua “faamauina e le Agaga Paia o le folafolaga, e ia … o lē ua Ou tofia i le lalolagi e umia lenei mana.” O i latou e le ulu atu i na feagaiga, a o lei toetutu mai e ua maliliu, ua avea ma “agelu i le lagi,” ua tofia e tumau “eseese ma nonofo taitoatasi.”

Mercy ma Ropati

O Mercy Rachel Fielding sa soifua mai i le 1807 i ni Metotisi toaaga o ni faifaatoaga mautotogi i se tamai nuu maotua e 60 maila i matu o Lonetona. I le luasefulufa o ona tausaga, sa malaga atu ai o ia i Ioka (lea ua avea nei ma Toronto), Kanata, faatasi ai ma lona tuagane matua o Iosefa. E lei leva ae auai atu lo latou tuafafine o Maria, ma amata ona auai atu le au Filitia e toatolu i fonotaga a se vaega o le au Metotisi saili o e sa talitonu o lotu uma latou te iloa ua leiloa lo latou ala. Ina ua taunuu atu le faifeautalai o Pale P. Palate i Ioka i le tautotogo o le 1836, sa maua e le au Filitia le tali i lo latou faafitauli. Sa papatisoina Mercy, Maria, ma Iosefa i se faataufusi i le lotoifale, ma sa latou siitia atu i le laumua o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, i le tautotogo na sosoo ai.

I Kanata, na feiloai ai Mercy ma Robert Blashel Thompson, o lē o lona ala na talitutusa ma lana ala i le tele o auala. Sa soifua mai i le 1811 i Yorkshire, Egelani, sa auai o ia o se alii talavou o se vaega o tagata tetee na ta’ua o le Sosaiete Metotisi Anamua, o e na sailia se toe faafoi mai o meaalofa faaleagaga. Sa siitia atu o ia i Kanata i le 1834, faalogo i le savali a Pale P. Palate, ma sa papatisoina i le masina lava lea e tasi e pei o le au Filitia. O Robert Thompson ma Mercy Filitia o ni tagata se toalua sa iai se sootaga masani faalenatura e faaleagaga, e lei leva ona taunuu i Katelani, ae faaipoipo i la’ua ia Iuni 1837.

Ina ua uma le faaipoipoga, sa amata ona nofo le uso o Mercy o Maria ma tausoga o Iosefa ma Ailama Samita ma o lea auala na sili atu ai ona masani lelei ma le nei au uso, o e sa vave ona tuputupu ae lona alofa i ai. Sa loloto lona tigaalofa ia Ailama ina ua maliu lona faletua o Jerusha, i le tautoulu o le 1837 ina ua mavae se fanauga faigata lea na tuua ai le la fanau e toalima e i lalo ifo o le 10 tausaga le matutua e aunoa ma se tina. Sa fesili Iosefa i le Alii po o le a le mea e tatau ona fai e Ailama. O le tali e tatau loa ona ia faaipoipo atu ia Maria Filitia. O le faatuatuaina o musumusuga a Iosefa, na faaipoipo ai Maria ia Ailama i le vaeluaga o le Po o le Kerisimasi i le 1837.

Mulimuli ane, o le soifuaga o Mercy ma Ropati na felatai ma Maria ma Ailama. Sa taitai e Ailama le au Thompson i le savaliga e afe maila mai Ohaio i Misuri, lea na toe siitia atu i ai le Au Paia i le 1838. Mulimuli ane, ina ua faafalepuipuiina Ailama ma Iosefa i le Falepuipui o Liperate, sa asiasi atu Mercy ma Maria i pagota i se po malulu o Fepuari, ma aumai ai ma i laua le atalii pepe fou o Ailama, o Iosefa F., le perofeta i le lumanai. I lona fanauina talu ai nei o ia lava, sa tausi ai faafailele e Mercy ia Iosefa F. i lena taimi ina ua ma’i tele Maria e faia lena mea. Sa tausia e Mercy ma Ropati le fanau a Maria ma Ailama i le taimi o le faafalepuipuiina o Ailama, ma i Navu, na fausia e nei aiga e lua fale e soo fale le tasi ma le isi.

Na tuputupu ae sili atu le vavalalata o le au Samita ma le au Thompsons ina ua mavae le maliu o Ropati. I se tasi po i le tautotogo o le 1843, sa moe ai Mercy i le fale o Maria, i le tausiga faaleuso o lona uso a o toesea ai Ailama mai Navu i pisinisi. Sa miti ai Mercy o loo tu o ia i se togalaau faatasi ma Ropati. Sa ia faalogo i se tasi o toe faaleoina a la’ua tautoga o le faaipoipoga, e ui ina sa le mafai ona ia iloaina po o ai le leo. Ona sa masani o ia i auala eseese e fetalai ai le Atua, sa malamalama ai Mercy o le miti o se savali mai le Atua. “Sa ou ala ae i le Taeao ua matua loloto so’u aafiaga i lenei Miti lea sa le mafai ona ou faaliliuina.”

Mulimuli ane i lena lava po, sa toe foi ai Ailama i le fale ma lipoti mai sa i ai “se miti ofoofogia” a o toesea o ia mai le fale. Sa ia vaai i lona faletua ua maliu o Jerusa ma le toalua o le la fanau o e na maliliu faafuasei. Sa lei malamalama sili atu Ailama i le uiga o lana miti nai lo Mercy i lana ia miti. Ae sa maoa’e le taimi o le o’o mai o ia miti. Ina ua taunuu atu o ia i le fale, sa maua e Ailama se savali mai lona uso o Iosefa o fai atu ia te ia e sau i lona fale. “I lona ofo tele,” na lipoti atu ai Mercy, na iloa ai e Ailama ua maua e Iosefa se faaaliga e ta’u mai ai o “faaipoipoga sa maua mo na o le olaga nei e mo na o le olaga nei lava e leai se umi atu seia vagana ai se konekarate fou ua faia mo le Faavavau Atoa.” O lenei faaaliga na tusia mulimuli ane ma avea ma tusiga paia o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132.

Ua maliu Ropati Thompson, ma sa faapena foi Jerusha Samita. E mafai faapefea ona faia se konekarate fou o le faaipoipoga pe a na o le toatasi le toalua o soifua? O le tali a Iosefa Samita e faapea, e mafai e se tagata o loo soifua ona tu e fai ma sui mo le tagata ua maliu. Talu mai le tautoulu o le 1840, sa faatino ai e le Au Paia ia papatisoga sui mo tuaa ua maliliu o e na maliliu a o lei faalogo e uiga i le talalelei toefuataiina. Ua faatatau foi i le taimi nei le mataupu faavae lava lea e tasi i le faaipoipoga. O le tane ma le ava e mafai ona “faamauina” i le tasi ma le isi, fusifusia i le lagi e pei ona fusifusia ai i laua i le lalolagi. O se faaipoipoga lea na faamutaina i le olaga nei—“seia oo ina tatalaina i le oti”—e mafai ona toe faatinoina “mo le olaga nei ma le faavavau atoa,” ua faamauina e le pule o le perisitua. I lea auala, e mafai ai ona tumau le faaipoipoga i le faavavau.

O lea vaaiga na matua loloto ai le fiafia o Mercy. Sa leai se fesili faapea, afai e tuuina atu ia te ia le avanoa, o le a ia filifili e mafuta i le faavavau faatasi ma Ropati. Sa ia misia o ia ma manao ia latalata atu ia te ia. O Ropati o le ituaiga tagata na musuia o ia e avea ma tagata sa sili ona ia manao e avea ai, o se soo o le Alii o Iesu Keriso. “I le agamalu, lotomaualalo, ma le amiosa’o e leai nisi ua sili atu pe afai e i ai nisi e tau faapea ai e tutusa ma ia” sa ia fai mai ai e uiga ia Ropati.

I se taeao o se Aso Gafua i le faaiuga o Me 1843, sa feiloai ai Mercy Thompson ma lona uso o Maria, faatasi ai ma Ailama ma Iosefa Samita, i se potu i le fogafale lona lua o le fale o Iosefa. Sa faaipoipoina ai e Iosefa ia Mercy ma Ropati mo le olaga nei ma le faavavau, faatasi ai ma Ailama o loo tu mo Ropati. Ina ua maea lenei sauniga, sa faaipoipo ai e Iosefa ia Ailama ma Maria mo le olaga nei ma le faavavau. Sa leai se mea e muta mai ai le olioli o Mercy. “Atonu e manatu nisi e mafai ona ou lotoleaga i le Masiofo o Victoria i nisi o ona mamalu,” o lana tala lea. “E le mafai ona tonu lena, a o i ai lo’u igoa i le pito i luga o le lisi i lenei Tisipenisione o fafine ua faamauina i se Tane ua Maliu e ala i Faaaliga paia.”

Faaipoipoga Faaautaunonofo

O le faamauga o Mercy Thompson i lona toalua ua maliu na ofoina atu ai le faamafanafanaga loloto i le lotolotoi o le tuuatoatasi ma le le mautonu. Ae o folafolaga e faatatau i le faavavau, i ni taimi e le o mautinoa e toe faatasia ai le au Thompsons. Seia oo i lena taimi, sa i ai pea Mercy i le soifua ai i se olaga ma le tausia o se tamaitiiti. O ai o le a tuuina atu le tausiga mo i la’ua? I le nofoaga ma le taimi o Mercy, sa itiiti ni galuega na avanoa mo tamaitai. Ina ua mavae le maliu o Ropati, sa ia faia mea na faia e fafine ua oti a latou tane mo le tele o seneturi: sa ia aumaia tagata e nonofo mautotogi i potu o lona fale. “Faatasi ai ma le filiga ma le faamanuiaga a le Alii,” sa ia toe faamatalaina ai, “sa faamalieina o ma manaoga.”

Ae, “o se olaga tuuatoatasi,” ma “i le leai o se soa o se Tane faapena na mafua ai ona ou faanoanoa tele ona sa afaina lo’u Ola Maloloina.” I le talitonuga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo faatumulia le lalolagi i fesootaiga faalelagi, ma o agelu o loo i ai le tiute o le faamafanafanaina o avega a e faavauvau. I le gasologa o lena taumafanafana, sa asiasi mai ai se agelu ia Iosefa Samita. O Ropati Thompson, o lana failautusi muamua. Sa “faaali atu o ia ia [Iosefa] i ni nai taimi e ta’u atu ia te ia e lei manao o ia ou te ola i se olaga tuuatoatasi,” sa toe faamatala ai e Mercy. Sa fautuaina mai e le agelu se vaifofo sa faateia ai (mo le tuuatoatasi o Mercy): O Ailama o le a “faamau atu i ai a’u mo na o le olaga nei,” na toe manatua ai e Mercy. I se isi faaupuga, sa talosagaina e Ropati Thompson ia Ailama e faaipoipo ia Mercy o se ava faaautaunonofo mo lenei olaga, “mo na’o le olaga nei.” O le taimi lea, o le a tumau pea ona faamauina Mercy ma Ropati i le faavavau.

Pe tusa o le taimi lava lea na faaali mai ai Ropati Thompson, sa tuuina atu ai e Iosefa Samita le vaega 132 ia tusia, ma faalau atu le faaaliga i lana failautusi o Viliamu Clayton i le ofisa laitiiti i le pito i tua o le faleoloa piliki mumu a Iosefa. O vaega o le faaaliga na leva ona iloa muamua e Iosefa, atonu i le amataga o le 1831 a o ia galue ai i lana toe iloiloga musuia o le Feagaiga Tuai. Aisea, na ole atu Iosefa i le Atua i le tatalo, pe na Ia tauamiotonuina Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma isi i le “faia o ava ma palake e tele”? Sa lei vave ona manino mai le tali ona o le aganuu a Iosefa lava ia ma lona tausiga e teenaina ai le faaipoipoga faaautaunonofo. Sa tali faigofie ma tuusao mai le faaaliga: Sa “poloaiina” e le Atua le faaipoipoga faaautaunonofo, ma ona o peteriaka o le tusi paia “sa latou le faia ni isi lava mea nai lo mea na poloaiina ai i latou, ua latou ulu atu ai i lo latou faaeaga.”

O le vaega 132 na taliina ai se fesili ua leva ona finauina i totonu o le aganuu i Sisifo. I le tasi itu o i latou ia na finau mai faapea na faamaonia e le Atua faaipoipoga faaautaunonofo i tagata anamua. St. Sa manatu Augustine o le faaipoipoga faaautaunonofo o le Feagaiga Tuai o se “faamanatuga” lea e faatusa i le aso o le a noatia ai ekalesia i atunuu uma ia Keriso. Na ioe Matini Luteru: O Aperaamo o se tagata ola mama o le o lana faaipoipoga ia Akara na faataunuuina ai folafolaga paia a le Atua i le peteriaka. Sa manatu Luteru faapea e ono mafai e le Atua ona faatagaina faaipoipoga faaautaunonofo i ona po nei i lalo o tulaga faatapulaaina. “Ua le toe poloaiina,” na ia matauina ai, “ae e le faasaina foi.”

I le isi itu o le felafolafoaiga, o i latou ia sa finau mai ua se ese peteriaka o le Feagaiga Tuai i le faatinoina o faaipoipoga faaautaunonofo. Na talitonu Ioane Calvin, o se tagata lotu o le seneturi lona sefuluono o le vaitau lava e tasi sa soifua ai Luteru, sa talitonu o le faaipoipoga faaautaunonofo na faapiopio ai le “faatulagaga o le foafoaga” lea na faavaeina i le faaipoipoga e tasi a Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena. Sa i ai ia Calvin se faatosinaga loloto mo isi i le popofou o uiga faalelotu o Amerika. E lei malilie uma Tagata Amerika ua sese peteriaka o le tusi paia, ae o paaga a Iosefa Samita sa mulimuli ma le lofituina ia Galvin i le talitonuga e faapea, o faaipoipoga faaautaunonofo i ona po nei e sese i soo se tulaga lava.

Sa taliina e le vaega 132 o lenei felafolafoaiga, ma faamaonia ai faatinoga a peteriaka i le siufofoga o le Atua lava ia. O le faaipoipoga faaautaunonofo, na faapea mai ai le faaaliga, na fesoasoani e faataunuu ai le folafolaga na faia e le Atua ia Aperaamo o ana fanau o le a “faaauau pea le tele e pei o fetu.” E ui i lea, sa malosi sili atu le faaaliga nai lo le na’o se faamaoniga o peteriaka o tusi paia. I le avea ai ma fanau a Aperaamo, sa poloaiina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai mo se taimi e faia faaipoipoga faaautaunonofo. “O lea, ia outou o atu ai, ma fai galuega a Aperaamo.”

Sa musu Iosefa Samita e ulu atu i faaipoipoga faaautaunonofo i le taimi muamua, i le malamalama atoatoa ai i sauaga o le a aumaia ai i le Ekalesia. Ona pau lea o le ituaiga faaipoipoga i lea taimi na taliaina faaletulafono i le Iunaite Setete, ma o le tetee sa mautinoa lava le loloto. Sa tatau ia Iosefa lava ia ona faatalitonuina i le natura talafeagai o faaipoipoga faaautaunonofo. E faatolu ona faaali mai se agelu ia te ia, ma uunaia o ia e faatino loa e pei ona faatonuina ai. Na iu lava ina o’o Iosefa i faaipoipoga faaautaunonofo ma faailoa atu le mataupu faavae i isi tagata o le ekalesia i Navu i le amataga o le 1841. O le tusia o le faaaliga na faigofie ai ia te ia ona faasalalau atu le savali o lenei poloaiga fou, lea sa folasia mai ma le faaeteete ma i na o nai tagata i taimi taitasi.

O Mercy ma Ailama

O le faaipoipoga e faavavau na sili mamao atu ona manaia ia Mercy na lo le faaipoipoga faaautaunonofo. Ona o le ala na aoaoina mai ai o ia ma ona uiga patino sa ia tetee ai i le faaipoipo atu i se alii ua uma ona faaipoipo. O le faamoemoega o le nofo ai i le fale e tasi faatasi ma lona uso ma lana uo mamae, o Maria, sa leai se mea na te faia e faaitiitia ai lona lagona lē lelei. Na auina atu e Iosefa ia Maria e amata ona faatalatalanoa le mataupu o faaipoipoga faaautaunonofo ma Mercy, ma le manatu o le a sili atu ona taliaina e Mercy mai ia Maria. O le mea moni, sa leai se eseesega tusa pe o ai lava e talanoa atu ia te ia e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo. “O lenei mataupu ina ua faatoa ta’u mai ia te a’u,” sa toe ta’ua ai e Mercy, “sa matua loloto lo’u teenaina, o a’u tu masani uma sa i ai muamua ma lagona faalenatura uma o lo’u Loto sa tete’e atu i ai.”

Sa soso’o ma le talanoa atu i ai o Ailama. Sa loto malamalama o ia i lagona o Mercy, e pei ona sa ia tetee ai muamua i faaipoipoga faaautaunonofo. Sa saili Iosefa e iloilo lagona o lona uso, ma lē faasoa atua lenei aoaoga sili ona faigata ma feteenai seia oo ina mafai e Ailama ona taliaina e mai le Atua. Sa iu ina liua Ailama i le mataupu faavae ina ua ia iloaina sa faaipoipo o ia i ni tamaitai se toalua i le lalolagi o e sa le mafai ona ia onosaia e nofoese mai ai i le faavavau. O le aso lava foi lea na faamauina ai o ia ia Maria mo le olaga nei ma le faavavau, sa fai ai Maria ma sui a o faamauina o ia ia Jerusha, o lea na faamauina ai Ailama i ana ava mo le faavavau.

Sa le’i talosagaina Mercy e avea ma ava a Ailama Samita mo le faavavau. O le savali mai ia Ropati Thompson e faapea e tatau ia Ailama ona faaipoipo atu ia Mercy mo le taimi nei; pe, i upu a Mercy, seia oo i le taimi “o le a tuuina atu ai au i le taeao o le aso o le toetutu i lo’u toalua o Ropari Blashel Thompson.” e Ailama O le faaipoipoga ma Ailama sa pei o se tu masani o le feagaiga tuai o le faaipoipoga a le ava ua maliu lana tane ua faaipoipo atu i le tane a lona uso ua maliu, lea ua poloaiina ai le tamaloa e faaipoipo i le ava a lona uso ua maliu. O lenei tuufaatasiga o le tu masani o faaipoipoga a peteriaka anamua ma le faaali mai o agelu na talafeagai ma tagata talitonu i toefuataiga faatusi paia e pei o Ailama Samita. Sa ia ta’u ia Mercy e faapea ina ua ia faatoa iloa le talosaga a Ropati Thompson, “sa oo ifo le Agaga Paia i ona luga [Ailama] mai le Tumuai o lona Ulu e oo atu i Alofivae o ona Vae.”

O tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e na liua atu i le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo i Navu e masani ona lipotia mai aafiaga faaleagaga e faamautu ai la latou faaiuga. Sa latou vaai i se malamalama, lagonaina le filemu, po o le, i se tasi tulaga, na vaai ai i se agelu. E lei tuua e Mercy Thompson se faamaumauga o ia aafiaga. Sa ia fai mai mulimuli ane sa talitonu o ia i le mataupu faavae “ona e mafai ona ou faitauina mo au lava i le Tusi Paia ma vaai sa faia i na aso, ma sa faamaonia e le Alii ma faatagaina.”

Ae o le mauaina o le faamaoniga faatusi paia lava ia sa le lava lea mo Mercy. Na iu lava ina talanoa atu Iosefa lava ia ia te ia, ma o lana molimau lea na liua atu ai o ia. Sa faaali atu Ropati Thompson ia te ia e silia ma le faatasi, sa ia faamatala atu ai, o le taimi mulimuli “faatasi ai ma se mana faapena na gatete ai o ia.” Sa lei naunau Iosefa e faataunuuina le talosaga i le amataga. Ina ua faatoa uma ona ia tatalo i le Alii ma iloa ai e tatau ona ia “faia e pei ona manaomia e la’u auauna” na ia faatoa ta’u atu ai ia Ailama e uiga i le faaaliga.

I le avea ai ma se tagata talitonu i meaalofa faaleagaga, sa faatuatuaina ai e Mercy Thompson sa faia e lana tane ua maliu se fesootaiga. Ma, i le mavae ai o le ono tausaga o le matauina vavalalata o Iosefa Samita, sa ia talitonu ai e faapea o ia o sē sā “atamai tele e le sese ai ma lelei tele e le ono agaleaga ai.” O le talosaga e faaipoipo atu ia Ailama, sa ia faaiuina ai, “o le siufofoga o le Alii o loo fetalai mai e ala i fofoga o le perofeta o Iosefa Samita.”

Sa manatu mamafa Iosefa Samita i tetee a fafine e pei o Mercy Thompson i faaipoipoga faaautaunonofo. E leai se tasi, tamaitai po o se alii, na faigofie ona taliaina le faaipoipoga faaautaunonofo i le taimi muamua na faalogo ai. Sa le’i faamalosia e Iosefa ia fafine e talia faaipoipoga faaautaunonofo e ala i le faamalosia o lana lava faatonuga e sili atu nai lo lona manaomia o alii e taliaina. Sa uunaia tamaitai ma alii ina ia manatunatu loloto ma tatalo ma taunuu i la latou lava faaiuga. Sa talosaga atu Mercy mo le kopi o le tusiga o le faaaliga o loo tusia i luga o se pepa tele ma teuina i lona fale mo aso e fa pe lima, ma suesue i anotusi i lona mafaufau. I le mavae ai o le tele o le tatalo ma le mafaufau loloto na ia tuuina atu ai lona maliega. I le aso 11 Aokuso, 1843, sa faaipoipo ai e Iosefa Samita ia Ailama ma Mercy i le fale o Maria ma Ailama i le tulimanu o auala o Vai ma Bain i Navu. I le fautuaga a Iosefa, na fausia ai e Ailama se potu faaopoopo i le fale, ma sa siitia atu i ai Mercy.

Taimi Nei ma le Faavavau

I le taimi puupuu na la faatasi ai, sa avea galuega faatino a Ailama ma galuega faatino a Mercy, ma avea galuega faatino a Mercy ma galuega faatino a Ailama. Sa fesoasoani Mercy e tusi upu musuia na sau mai le fofoga o Ailama a o ia ia faamanuiaina tagata o le Ekalesia i lana matafaioi o le Peteriaka i le Ekalesia. O le galuega faatino maoae sa popole i ai tagata o le Malumalu o Navu. I se isi taimi, ina ua uma ona saili atu i le Alii ma le naunautai ia iloa le mea e mafai ona ia faia e faatelevave ai le faamaeaina o le malumalu, sa faalogoina e Mercy nei upu i lona mafaufau: “Taumafai e aumai Tuafafine e lesitala se sene se tasi i le Vaiaso mo le faamoemoega o le faatauina o tioata ma fao.” Sa ia fai mai sa “fiafia tele” Ailama i upu na o’o mai i le mafaufau o Mercy ma faia mea uma na te mafaia e tulei ai i luma e ala i le uunaia o le au maimoa lautele e lesitala e pei ona talosagaina ai e Mercy. Faatasi ai ma le fesoasoani a Ailama, na la aoina ai ma Maria le silia ma le $1,000—o se tupe tele lea i na aso—mo le faamoemoe e faamaea ai le malumalu.

Sa faaipoipo Mercy ma Ailama i le na o le 10 masina ae maliu Ailama i Karefasi i le pulufana a se tagata faatupufaalavelave. Ua maliu se isi tane a Mercy e lei taitai lona soifua. Sa ia faavauvau i le maliu o Ailama, o lē sa ia faamatalaina o se “Tane agaalofa, o se Tama alofa, o se Uo faamaoni, ma se Tagata agalelei na saunia mea uma.” Ae o lona sootaga ia Maria o le a avea pea ma se punavai o le malosiaga. O Mercy ma lana tama teine, o Mary Jane, lea ua ono nei tausaga le matua, ua tuua e vaai le fale faatasi ma Maria ma lana fanau e toalua ia Ailama, faatasi ai ma le fanau e toalima a Ailama ma Jerusha, lea na avea ai Maria ma tina fai.

I le 1846, na malaga faatasi ai Mercy ma Maria, faatasi ai ma lo la tuagane o Iosefa Filitia, i se malaga fou. Sa latou auai faatasi ma le faitau afe o o latou uso a puapuagatia i se savaliga e 1,400-maila i se Siona fou lea sa i tua atu o tuaoi o le Iunaite Setete i lena taimi. Sa latou taunuu i le Vanu o Sate Leki i le tausaga na sosoo ai. Na maliu Maria i le niumonia i le 1852. Sa nofo Mercy mo le isi fasefulu tausaga e sosoo ai i le Aai o Sate Leki, faamaoni e oo i le iuga, auauna atu i le Ekalesia i soo se mea na te mafaia ma fesoasoani ai e avea ma tina o le fanau a Maria ma Ailama ua tuua.

O le fesootaiga a Mercy ia Ailama o le a avea pea ma se punavai o le lotofaafetai loloto. Ae sa ia nofo ai ma se vaaiga mo se faatasiga ma Ropati, lana tane “pele” na ia faaipoipo i ai i lona talavou. Se’ia o’o i lona maliu i le 1893, sa ia tauaveina ai le igoa o Mercy R. Thompson, le igoa na ia tauaveina ina ua ia faaipoipo atu ia Ropati. Na folafola mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 ia te ia, o ia ma Ropati o le a i ai se aso pe a faamaoni o le “a la maua ai nofoalii, malo, itumalo, ma mana.” O le a la olioli i “se faaauauga o fanau e faavavau ma faavavau lava.” Sa talitonu o ia i nei folafolaga ma ola ai i lona olaga ina ia mafai ona ia vaaia lo latou faataunuuina.

  1. “Maliu o Col. Robert B. Thompson,” Times and Seasons, 1 Sete., 1841, 519.

  2. Mercy Fielding Thompson, Robert B. Thompson talafaamaumau saunia e Mercy R. Thompson, 1854 Novema, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki. O le gagana a Thompson e sau mai le Salamo 113:7–8.

  3. Colleen McDannell ma Bernhard Lang, Lagi: O Se Talafaasolopito i (New Haven, CT: Yale Nota Bene, 2001).

  4. Jan Swango Emerson ma Hugh Feiss, faatonu, Imagining Heaven in the Middle Ages (Niu Ioka: Garland, 2000); Jeffrey Burton Russell, A History of Heaven: The Singing of Silence (Princeton, NJ: Princeton University Press, 1997). Sa faatusatusa e Shakespeare le faaipoipoga i meaai—o le faaipoipoga o se mea e tatau ona olioli ai a o i ai pea, seia iu lava ina pala. Tagai i le Lisa Hopkins, The Shakespearean Marriage: Merry Wives and Heavy Husbands (Lonetona: Macmillan, 1998), 70–71.

  5. Elisapeta Stuart Phelps, The Gates Ajar, Lomiga 4. (Lonetona: Sampson, Low, Son, & Marston, 1870), 54. Faatatau i Ie lauiloa tele o Phelps, tagai i le McDannell ma Lang, Heaven, 265–66. O manatu talitutusa o loo maua i solo a Emily Dickinson. Tagai i le Barton Levi St. Armand, “Paradise Deferred: The Image of Heaven in the Work of Emily Dickinson and Elizabeth Stuart Phelps,” American Quarterly, vol. 29 (Tautotogo 1977), 55–78.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7, 15–18. E le gata i lea, o le faaaliga sa i ai manatu sili atu i talaatu o tuaoi o manatu masani faaagafesootai o le olaga (faatatau i lenei autu) a sau e ala i le foafoaina o le ola—“o se faaauauga o fanau” (MF&F 132:19)—o se vaega o le fuafuaga a le Atua mo tagata soifua i le olaga a sau.

  7. Leonard J. Arrington, Susan Arrington Madsen, ma Emily Madsen Jones, Mothers of the Prophets, lomiga toeiloilo. (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2009), 88–95; Parley P. Pratt, The Autobiography of Parley Parker Pratt (Niu Ioka: Russell Brothers, 1874), 146–54.

  8. Thompson, Robert B. Thompson talafaamaumau saunia e Mercy R. Thompson

  9. Arrington, Madsen, ma Jones, Mothers of the Prophets, 96–98; Jeffrey S. O’Driscoll, Hyrum Smith: A Life of Integrity (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2003), 163–64.

  10. Jennifer Reeder, “’The Blessing of the Lord Has Attended Me’: Mercy Rachel Fielding Thompson (1807–1893),” i le Richard E. Turley Jr. ma Brittany A. Chapman, faatonu, Women of Faith in the Latter Days: Volume One, 1775–1820 (Aai o Sate Leki:: Deseret Book, 2013), 424–25. Sa nofoia e le au Samita le Vaega 3 o le poloka 149, o le au Thompsons le vaega 1 o le poloka lava e tasi, o tuafale o ia fanua sa soso’o tuaoi.

  11. Mercy Rachel Fielding Thompson, Manatunatuga, i le Carol Cornwall Madsen, faatonu, In Their Own Words: Women and the Story of Nauvoo (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1994), 194–95.

  12. O nei tamaiti o Maria Samita (1829–32) ma Ailama Samita (1834–41).

  13. Thompson, Manatunatuga, 195; ua faaonaponei le sipelaga.

  14. O le faaaliga e uiga i le faaipoipoga sa muai lolomiina o se lomiga faaopoopo i le lomiga o le Deseret News i le aso 14 Setema, 1852. Na avea ma vaega 132 o le lolomiga o le 1876 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  15. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:46.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7. Ua leva ona manatu le au Kerisiano i le Mataio 22:23–30 e tauamiotonu ai le iuga o faaipoipoga i le oti. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17 na toefaaliliu ai le fuaitau lea, Mataio 22:23–30 o lona uiga o nisi o faaipoipoga o le a muta a o isi e tumau.

  17. Mercy Fielding Thompson, Autobiographical sketch, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; ua faaopoopo i ai faailoga.

  18. Thompson, Manatunatuga, 195. E i ai isi ulugalii na faaipoipo mo le faavavau i le taimi lava lea e tasi: O Polika Iaga ma lona faletua o Maria Ana Angell; O Polika Iaga ma lona faletua ua maliu, o Miriama Works (ma Maria Ann Angell o loo fai ma sui); ma Uiliata Risati ma lona faletua, o Jennetta Richards. Iosefa Samita Apitalaaga, 29 Me, 1843, Iosefa Samita Tuufaatasiga, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; Lyndon W. Cook, Nauvoo Marriages, Proxy Sealings, 1843–1846 (Provo, UT: Grandin Book, 2004), 5.

  19. Thompson, Manatunatuga, 195; ua faaonaponei le sipelaga.

  20. Thompson, atatosi o le talaaga. Sa ave e le au Thompsons potu o le la fale e mautotogi ai tagata na faia lava a o lei maliu Ropati. Sa faaauau pea e Mercy lea faiga.

  21. Tusi a Mercy Fielding Thompson ia Iosefa Samita III, 5 Sete., 1883, Pepa a Iosefa F. Samita 1854–1918, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  22. Brian C. Hales, Joseph Smith’s Polygamy, 3 vols. (Aai o Sate Leki: Greg Kofford Books, 2013), 1:103–4. Na lipotia mulimuli ane e Clayton e faapea na poloai Iosefa Samita ia tusia i lalo faaaliga, i le fautuaga a Ailama Samita, ina ia mafai ona faatauanauina le faletua o Iosefa o Ema Samita e tatau ona ia tuu lona tetee i faaipoipoga faaautaunonofo. Sa taliaina e Ema le autaunonofo mo se taimi ae sa tetee i le mataupu faavae i le aso 12 Iulai, 1843, ina ua tusia i lalo le faaaliga. Faamatalaga a William Clayton, 16 Fep., 1874, i le Andrew Jenson, “Plural Marriage,” Historical Record, Me 1887, 225–26.

  23. Danel W. Bachman, “New Light on an Old Hypothesis: The Ohio Origins of the Revelation on Eternal Marriage,” Journal of Mormon History, vol. 5 (1978), 19–32.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1, 37.

  25. Augustine, “The Excellence of Marriage” [ca. 401], trans. Ray Kearney, i le The Works of Saint Augustine: Marriage and Virginity, faasa’oina. John E. Rotelle, vol. 9 (Hyde Park, NY: New City Press, 1999), 49, 51.

  26. Matini Luteru, “Genesis: Chapter Sixteen,” i le Luther’s Works, 54 vols., faasa’oina. Jaroslav Pelikan, trans. George Schick (St. Louis: Concordia Publishing House, 1961), 3:45–46.

  27. Matini Luteru, “The Estate of Marriage” [1522], i le Luther’s Works, faasaoina. ma faaliliuina e. Walther I. Brandt (Philadelphia: Muhlenberg Press, 1962), 45:24. Sa fautuaina e Luteru e faapea e faatino e le tupu Peretania o Henry VIII le faaipoipoga faaautaunonofo a o lei tatalaina lana faaipoipoga ma Katerina o Aragon. Luther to Robert Barnes, Sept. 3, 1531, in Luther’s Works, ed. and trans. Gottfried G. Krodel (Philadelphia: Fortress Press, 1975), 50:33.

  28. John Witte Jr. ma Robert M. Kingdon, Sex, Marriage, and Family in John Calvin’s Geneva: Volume 1: Courtship, Engagement, and Marriage (Grand Rapids, MI: William B. Eerdmans, 2005), 223; John L. Thompson, “The Immoralities of the Patriarchs in the History of Exegesis: A Reappraisal of Calvin’s Position,” Calvin Theological Journal, vol. 26 (1991), 9–46.

  29. Ioe, o le tetee o Calvin, na o gatusa ma le tetee e matua atu a le Ekalesia Katoliko, lea na faasaina ai le faia o autaunonofo i le amataga o le seneturi lona fa ma e oo atu i le faaiuga o Vaitausaga Tutotonu na tusia ai le faasaina i le tulafono ma aloaia ai (John Witte, From Sacrament to Contract: Marriage, Religion, and Law in the Western Tradition [Louisville, KY: Westminster University Press, 2012], 61, 99–100). E toatele tagata Amerika na vaai i amioga a peteriaka i se vaaiga e talafeagai e tusa ai ma le taimi ma le nofoaga o lea vaitaimi ae ua le talafeagai ma le taimi o le i ai o le atamai ma le malamalama sili atu. E tusa ai ma le i ai o tagata e tetee atu i i autaunonofo ma le taimi o le iloiloga mai malamalama faafilosofia ma le Atamai, tagai i le Nancy F. Cott, Public Vows: A History of Marriage and the Nation (Cambridge, MA: Harvard University Press, 2000), 18–23.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:30, 37. Mo faamatalaga faaopoopo e uiga i lenei autu, tagai i le Belinda Marden Pratt, Defense of Polygamy, by a Lady of Utah, i se tusi i lona uso i New Hampshire (1854), 7–8.

  31. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:32.

  32. Brian C. Hales, “Encouraging Joseph Smith to Practice Plural Marriage: The Accounts of the Angel with a Drawn Sword,” Mormon Historical Studies, vol. 11, nu. 2 (Tautoulu 2010), 55–71.

  33. E oo atu i le taimi na ulufale atu ai le Au Paia i le Vanu o Sate Leki, e le itiiti ifo ma le 196 alii ma tamaitai e 521 ua amata ona faia faaipoipoga faaautaunonofo. Tagai i le Hales, Joseph Smith’s Polygamy, 1:3, 2:165.

  34. Thompson, atatosi o le Talaaga.

  35. Cook, Nauvoo Marriages, Proxy Sealings, 3. O le liua o Ailama Samita i faaipoipoga faaautaunonofo ua ta’ua na tupu a le o le 1842, o le 1843. Lauga a Polika Iaga, 8 Oke., 1866, Lipoti o lauga a le Ofisa o le Tusitalafaasolopito, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; Andrew F. Ehat, A Holy Order: Joseph Smith, the Temple, and the 1844 Mormon Succession Question (Lomia e le na tusia, 1990), 28–32; Ruth Vose Sayers, Affidavit, 1 Me, 1869, Joseph F. Smith Affidavit Books, 5:9, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  36. Mercy Thompson, Testimony, Church of Christ in Missouri v. Ekalesia toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 70 F. 179 (Unite Lona 8 o le Faamasinoga. 1895), i le molimau a se molimau ua faatauto a le Iunaite Setete 1892, lomiga, 247, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  37. Teuteronome 25:5–10.

  38. Thompson ia Samita, 5 Sete., 1883.

  39. Thompson, Molimau, 239.

  40. Thompson ia Samita, 5 Sete, 1883; tagai foi i le Thompson, Testimony, 263.

  41. O se tasi o meaalofa faaleagaga o le “talitonu i le” molimau a le isi. Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:14.

  42. Thompson, atatosi o le Talaaga. Mo le vaega o nei matauga, tagai i le Mercy Fielding Thompson, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, 1 Iulai, 1892, 398–400.

  43. Thompson, Testimony, 248.

  44. Mo faataitaiga, tagai i “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  45. I se talanoaga faalilolilo, mo se faataitaiga, sa masani ona amatalia ai e Iosefa Samita ni talosaga mo faaipoipoga faaautaunonofo e ala i le tautala i le tagata toatasi (“Ua poloaiina au”) ona aoao atu lea ma faamalamalama i tamaitai faaipoipo faaolioli nai lo le faalagolago atoa atu i se faalauiloa atu o le pule. Tagai, mo se faataitaiga, Lucy Walker Kimball Smith, “A Brief Biographical Sketch of the Life and Labors of Lucy Walker Kimball Smith,” Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; Emily Dow Partridge Young, Tusi faasoloaso ma manatunatuga, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki. Mo faataitaiga o tamaitai o e na teenaina ia talosaga a Iosefa Samita ma e ui i lea sa tumau pea i le Ekalesia e aunoa ma ni taunuuga le lelei, tagai i le Hales, Joseph Smith’s Polygamy, 1:274–75; 2:31, 120; Patricia H. Stoker, “’The Lord Has Been My Guide’: Cordelia Calista Morley Cox (1823–1915),” i le Richard E. Turley Jr. ma Brittany A. Chapman, faatonu, Women of Faith in the Latter Days: Voluma 2, 1821–1845 (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2012), 53–54.

  46. Thompson, Testimony, 250–51. I le faaosofia faalefaitaulaga o faaipoipoga faaautaunonofo mo tamaitai, tagai i le Kathleen Flake, “The Emotional and Priestly Logic of Plural Marriage” (2009), The Arrington Lecture, nu. 15.

  47. Thompson, atatosi o le Talaaga.

  48. “Notice,” Times and Seasons, 15 Mat., 1845, 847. Atonu sa telē atu le fuainumera i le taimi na faapaiaina ai le Malumalu o Navu ia Tesema 1845.

  49. Thompson, atatosi o Talaaga Otooto; ua faaopoopo i ai faailoga.

  50. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19.