Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Le Avefeau ma le Manifeso


“O Le Avefeau ma le Manifeso,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Le Avefeau ma le Manifeso,” Faaaliga i le Talaaga

O Le Avefeau ma le Manifeso

Folafolaga Aloaia 1

atatosi o Siaosi Q. Cannon.

I se tasi taeao mālū o le tautoulu, o le Aso Gafua, ono o Oketopa 1890,e fitu afe Au Paia o Aso e Gata Ai sa nonofo filemu i luga o nofoa uumi laupapa i totonu o le tapeneko faalaumiumi telē i le Lotoa o le Malumalu. O le mea na tupu o le konafesi aoao faaleafatausaga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa potopoto mai tagata e faalogologo i aoaoga mai tagata o e sa latou faaaloalogia o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

I lena taimi, sa lei vave logoina failauga o le konafesi i le taimi e latou te lauga ai. Sa faia e le Peresitene o le Ekalesia ni tofiga i lena taimi a o ia lagonaina le faagaeetia. E leai se tasi na muai saunia se lauga. O nisi o failauga na o mai i le konafesi ma se otootoga puupuu na tuu i totonu o a latou tusitusiga paia, ae o le toatele o isi na o mai ma le leai o ni faamatalaga, ma faalagolago i le Agaga Paia e faatumu o latou mafaufau pe a latou faalogo o ta’ua e le perofeta o latou igoa.

A o faatalitali tagata i le lauga muamua o le sauniga, sa faliu atu Peresitene Uilifoti Uitilafi i lona itu taumatau, tilotilo atu i le alii sa nofo i ona autafa, ma fai atu ia te ia e tu ma lauga atu i le aofia. O lena alii o Peresitene Siaosi Q. Cannon, Fesoasoani Muamua ia Peresitene Uitilafi i le Au Peresitene Sili. O le talosaga na faateia ai Peresitene Cannon, aua sa manatu o ia o le a taitaia e Peresitene Uitilafi lenei taimi faasolopito. I ni nai minute na muamua atu, sa faitau ai e Orson F. Whitney, o se epikopo o le Aai o Sate Leki, le Manifeso, le pepa o faamatalaga iloga (ua iloa nei o le Folafolaga Aloaia 1) lea na tautino mai ai e Peresitene Uitilafi lona faamoemoega e usitaia tulafono e faasa ai faaipoipoga faaautaunonofo. Sa faamatuu atu e Peresitene Uitilafi le pepa o faamatalaga i le aufaasalalau i le lua vaiaso na muamua atu, e aunoa ma se manatu faaalia. Sa sioa atu Peresitene Cannon i le toatele o tagata mafaufau loloto ma le naunautai, ma le mea e tasi i o latou mafaufau.

“Sa ou lagonaina le aua le taliaina,” na tusia ai e Peresitene Cannon, e uiga i le talosaga e lauga ai. “Ou te manatu e lei valaauina lava au e fai se mea na foliga mai e sili atu ona faigata nai lo lenei.”

Sa faatinoina e le Au Paia faaipoipoga faaautaunonofo mo le afa seneturi. Sa mafatia tamaitai ma alii i le faaiuga e ulu atu i se mataupu faavae sa le tusa ai ma o latou tulaga tausiga faalelotu ma manaoga. Sa latou puapuagatia i le faaesea faaletagata lava ia ma i le tuufaatasia, ma le faafalepuipuiina mo le mataupu faavae. Ae sa latou taliaina foi faaipoipoga faaautaunonofo o se poloaiga a le Atua i le Ekalesia. Sa latou talitonu o lea faiga na faamamaina ai o latou agaga ma faailoaina ai lo latou tulaga ese i le vaaiga a le lalolagi. O le a se mea o le a faailogaina ai i latou i le taimi nei? Na mautinoa lava le silafia e Peresitene Cannon o suiga lautele i le ala na faailogaina ai latou o le a le faigofie ona faia. O faigata o le o ese ai mai faaipoipoga faaautaunonofo o le a talitutusa ma luitau o le ulu atu i ai.

Ina ua uma ona faitau e Epikopo Whitney le pepa o faamatalaga, sa palota le konafesi ma le siilima e lagolagoina o se “pule tatau ma mautu” i luga o le Ekalesia. O le toatele na palota i le faamautinoaga, ae o nisi sa taofia o latou lima i luga o o latou vae, e le’i saunia e talia le Manifeso o le finagalo o le Atua. Mai le tulaga, o taitai o le Ekalesia o loo vaavaai atu i le aofia na vaai i tane ma ava o fetagisi, popole ma le le mautonu, ma le le iloa po o le a le uiga o le Manifeso mo i latou i le agai atu i le lumanai.

Sa sii i luga e Peresitene Cannon lona lima e lagolago ai le Manifeso faatasi ai ma le toatele o isi i le potopotoga o tagata. Ae o le mamafa o le tuufaatasia o se aofia ua vaeluaina i le mea sa ia ta’ua o lenei “mataupu e matua maaleale lava” sa foliga mai e toetoe lava a tele naua e onosaia. E mafai ona ono i ai ni taunuuga faitau afe o le savali. A o tu o ia ma savali atu i le pulelaa, sa lofituina o ia i mafaufauga. “Sa leai se mea i lo’u mafaufau na foliga manino mai ia te a’u e fai atu e uiga i lenei mataupu,” na ia tusia ai e uiga i lena taimi. “Sa ou tulai ane e aunoa ma se mea i lo’u mafaufau.”

O Le Fesoasoani

Sa le mafai e Siaosi Quayle Cannon ona mafaufau i upu e fai mai. O lona natura o le faauo, ma agafesootai, sa aofia ai o ia i upu i lona olaga atoa. A o talavou o ia i Navu, sa galue ai o se tagata e aoaoina i galuega faale fale lomitusi o le nusipepa a le Ekalesia. Sa o’o ina ia faatuina se tasi o fale lomitusi sili ona iloga i le lotoifale o Iuta ma faaalu ai le gasologa tele o lona olaga matua i le tusiaina o tusiga faalefaatonu i nusipepa ma mekasini a le Ekalesia sa ia lomia.

O le iloaina uma ai o meaalofa a Cannon ma lona tulaga malosi, sa valaauina ai o ia e Peresitene Polika Iaga i le au aposetolo i le 1860 ma mulimuli ane ai i le Au Peresitene Sili o se fesoasoani. Sa o’o ina auauna atu Peresitene Cannon o se fesoasoani i Peresitene e toafa o le Ekalesia i le aluga o le toeitiiti tolusefulu tausaga.

Sa iloga Siaosi Q. Cannon i lona soifuaga atoa mo lona atamai mamana. Sa iloa ai o ia e ona uso a Aposetolo o se alii e le mafaatusalia i tulaga faaleautaitai a le Ekalesia. E masani lava o ia le Aposetolo na talosagaina e tuuina atu se lauga pe tusia le tusi maaleale. Sa faaigoa o ia e le au faasalalau i le itu i sasae o le Iunaite Setete “o le Mormon Richelieu” aua sa manatu o ia o se tagata atamai i tua atu o gaoioiga uma a le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ae o le tulaga tauleleia mo le atamai na mamafatu ai foi ia Siaosi Q. Cannon. Sa faalavelave ia te ia i le faapea o ia le puna o manatu na te lei faia ma gaoioiga na te lei amatalia. Sa ia teena le vaaia o ia o le tagata sa i tua atu o ia manatu ma gaoioiga. Sa ia iloa lelei o lana matafaioi o se faufautua. E le o ia o le Peresitene o le Ekalesia, e le o le tagata na umia ki o le perisitua na taitaia le Ekalesia. Sa ia tuuina atu ma le lotomaualalo i le pulega tusa lava pe le mafai e isi ona iloa mai.

O Le Taua

O le taua a le malo e faasaga i le faatinoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o faaipoipoga faaautaunonofo o se tasi lea o tofotofoga maoae o le soifuaga o Siaosi Q. Cannon. I le mavae ai o le valu tausaga o avea ma sui e toatasi a le Teritori o Iuta i le Maota o Sui o le Iunaite Setete, sa faate’aese ai Cannon mai le Konekeresi i lo latou manatu ai o loo ia solia le tulafono a le malo e faasaina ai autaunonofo.

Na ulu atu Cannon i le faaipoipoga faaautaunonofo i le amataga o lona tolusefulu o ona tausaga, i le talitonu ai o se faatinoga o loo finagalo le Atua mo ia ia ola ai. O le aofai o lona auaiga, na i’u i ai o ni ava se toalima ma le fanau e toa 43. Sa ia faananau atu i nei tagata o le aiga. Sa faanoanoa o ia ona, i le va o le 1885 ma le 1888, sa tele ina alu ese atu o ia mai ia i latou, ma agai atu mai lea nofoaga i lea nofoaga, e masani lava i le suia o se vaaiga mo ia, ma taumafai e aloese mai leoleo a le malo o e sa saili e pue faapagotaina o ia mo le solia o le tulafono o faaipoipoga faalemalo. Sa ia faafaileleina le mea sili na te mafaia e ala i le tusiaina o tusi uumi patino a tagata o le aiga, ma e ala i le faia o fonotaga faaleaiga i soo se taimi e mafai ai ona ia taloina. Na iu lava ina ia tuuina atu ia lava i le puleaga ma auina atu i le lima masina i le falepuipui o Iuta i le va o Setema 1888 ma Fepuari 1889.

Ua leva ona uunaia e taitai o le malo ia taitai o le Ekalesia e tuuina atu se faamatalaga e faamuta ai faaipoipoga faaautaunonofo. Sa teena e Peresitene Cannon lena taitaiga. O le lauga aupito sili o lona olaga galue, na toe ta’ua mulimuli ane e ana paaga, sa faia i totonu o le Konekeresi a le Iunaite Setete, lea sa ia tu ai i luma o ana paaga ma puipuia faaipoipoga faaautaunonofo e faavae i le mataupu faavae faalelotu o le lotofuatiaifo. O lona naunautaiga o le puipuia lea o le faiga e ui lava i mea faafeagai uma. “O a’u, lava e toatasi, ou te lei vaai manino i lo’u ala” e tuuina atu soo se faamatalaga e faamutaina ai faaipoipoga faaautaunonofo, sa ia faapea mai ai i se taimi na faasalaveiina ai le Ekalesia e sauaga. “Na ia Peresitene Uitilafi foi na lava lagona e tasi. O le a tatau ona matou faalagolago atu i le Alii, e pei ona matou faia i taimi uma, e fesoasoani mai ia i matou.”

O se tamalii lotomaualalo, faatauvaa, agamalu, faatasi ai ma sina aoaoga itiiti a Peresitene Cannon, na taunuu atu ai Peresitene Uitilafi i le faaiuga e faapea, ua leva ona tatau ona faia se suiga a o lei faia e Cannon. I le tautoulu o le 1889, sa sau ai se peresitene o le siteki ia Peresitene Uitilafi ma fesili atu pe e tatau ona ia sainia se pepa faataga mo se alii e ulu atu i le faaipoipoga faaautaunonofo, i le manatu ai i le tulafono ua taofia ai lea faiga. Sa faateia Peresitene Cannon o lē sa i le potu, i le faalogo atu i le tali a Peresitene Uitilafi. “E le tatau mo so’o se ituaiga o nei faaipoipoga e faia i lenei teritori [Iuta] i le taimi lenei,” na fautua atu ai Peresitene Uitilafi.

Na saunoa Peresitene Uitilafi e ala i le talafaatusa: ina ua taofia e le au faasaua le Au Paia mai le fausiaina o se malumalu i le Itumalo o Siakisone, sa taliaina e le Alii le taulaga a le Au Paia ma taofia le poloaiga sa mua’i tuuina mai. Sa ia fai mai ua tutusa nei lena ma le faaipoipoga faaautaunonofo. Ina ua uma ona faia lenei faamalamalamaga, sa liliu atu Peresitene Uitilafi i lona fesoasoani mo se faamatalaga. I le faaeteete ma le faautauta pea, sa faatuai ai Peresitene Cannon e amata atu i se taitaiga fou. E oo mai i lea taimi, sa tetee ma le maelega le Ekalesia i tulafono a le malo e faasa ai faaipoipoga faaautaunonofo. Sa tusia ai e Cannon i lana api talaaga, o le taimi muamua lava lea na ia faalogo ai i se Peresitene o le Ekalesia o faailoa manino mai e ia lava e uiga i le mataupu o le tapuia’iga o faaipoipoga faaautaunonofo. “Ou te lei faia se tali,” na tusia ai e Cannon, “e lei saunia e auai atu ma le atoatoa i ana faamatalaga.”

O Le Manifeso

I le taeao o le aso 23 o Setema, 1890, sa auai atu ai Peresitene Cannon e pei ona masani ai i le ofisa o le Au Peresitene Sili i le Maota o Gardo, o se fale tele o le mamanu o le vaitau faa-Vitoria i le itu i saute o le Maota o le Ofagapi i le Aai o Sate Leki. “Sa ou vaaia Peresitene Uitilafi ua sili ona faaosofia faalelagona faatatau i laasaga na uia e o tatou fili e upuleagaina i tatou i luma o le atunuu ma faia ni faamatalaga sese e faatatau i a tatou aoaoga ma faatinoga.” O le Komisi i Iuta, na tuuina atu ai e le vaega toalaiti o e na tofia e le malo le vaavaaia le faatinoina o tulafono e faasagatau i autaunonofo i Iuta, na tuuina atu se lipoti e faapea, sa faaauau pea e taitai o le Ekalesia ona aoao atu autaunonofo ma faatagaina faaipoipoga faaautaunonofo i Iuta. Sa lagona e Cannon e tatau i le Ekalesia ona tuuina atu se faafitiga. Sa i le mafaufau o Peresitene Uitilafi se mea na sili atu le malosi.

Na maua e Peresitene Uitilafi le failautusi a le Au Peresitene Sili, o Siaosi Gibbs, ma na savavali toalua atu ai i totonu o se potu e sosoo ma le ofisa o le Au Peresitene Sili, lea na faalau atu ai e le Peresitene o le Ekalesia ona manatu a o tusia ai i lalo e Gibbs. Ina ua ulufafo mai Peresitene Uitilafi mai le potu, sa “susulu ona foliga i le fiafia ma sa foliga fiafia ma faamalieina o ia.” Sa ia talosagaina ia faitau atu le tusiga ia Peresitene Cannon, lea sa faia. “E ui e le o saunia mo le lomiga,” sa lagona e Cannon “sa i ai ni manatu ma sa lelei tele. Sa ou fai atu ia te ia, sa ou lagona o le a lelei.

I le talosaga a Peresitene Uitilafi, o uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o e sa lei malaga i tofiga sa valaauina e o mai i Sate Leki i le taimi lava lena e faalogologo i le faitauina o le pepa o faamatalaga. E toatolu Aposetolo, faatasi ai ma Siaosi Q. Cannon ma Iosefa F. Smith o le Au Peresitene Sili, sa fono i lena aoauli e fautua mai ni suiga. Ona aofia ai lea o nei suiga, ma sa auina atu le pepa o faamatalaga i le aufaasalalau mo le vave lolomiina. .

I lana talafaamaumau o le aso, na faaaofia ai e Cannon le uluai tusiga a Uitilafi faatasi ai ma ana suiga na ia fautuaina atu. Sa ia faia lenei mea, sa ia fai mai ai, e faasa’o ai faamaumauga mo tupulaga i le lumanai: “Sa masani ona aumaia ia te a’u le faamalo mo tala e fai atu ma le faia o mea ou te lei fai atu ai pe faia foi.” Sa manao o ia ia silafia faapea o le Peresitene o le Ekalesia, ae le o lona fesoasoani, na taitaia le Manifeso. “O lenei mataupu atoa sa i ai lea i le talosaga a Peresitene Uitilafi lava ia,” o le faamalamalama mai lea a Cannon. “Sa ia saunoa sa faaali manino mai e le Alii ia te ia o lona tiute lea, ma sa lagona manino atoatoa lelei i lona mafaufau o le mea sa’o lea.”

O Le Lauga

Sa mautinoa e Siaosi Q. Cannon se mea se tasi a o ia tu i le pulelaa o le Tapeneko e lauga atu i le faapotopotoga o le konafesi i lena aso o Oketopa i le 1890. “Sa ou lagonaina po o le a lava le fetalaiga e tatau ona faalau mai e le Agaga o le Alii.”

A o faasaga atu Peresitene Cannon i le aofia, sa faafuasei ona ia iloaina o lona mafaufau sa tuugaogaoina ua faatumulia vave i upu o tusitusiga paia. O le fuaitau mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124 lea na sii mai e Peresitene Uitilafi i lana fonotaga ma le peresitene o le siteki i le tausaga na muamua atu. Na amata e Cannon lana tautalaga i le faitau mai le fuaiupu 49: “A Ou tuuina atu se poloaiga i soo se tasi o atalii o tagata, e fai se galuega i loʼu igoa, ma o atu ia atalii o tagata ma lo latou malosi atoa ma mea uma ua ia te i latou e fai lena galuega, ma lē tuua lo latou filiga, ae o mai o latou fili ia i latou ma taofi i latou mai le faia o lena galuega, faauta, ona tatau ai lea ia te aʼu ona lē toe manaomia lena galuega mai i lima o ia atalii o tagata, ae talia a latou taulaga.”

Na foliga mai na iloa e Siaosi Q. Cannon o le faamautinoaga na oo mai e ala i le iloaina sa faavae le Manifeso i se faatulagaga faatusi paia. Sa lagona e le Peresitene o le Ekalesia le musuia e faaaoga le afioga a le Alii na tuuina mai i se matalalaga e tasi, i le isi, e pei lava ona sa faia e perofeta mai le amataga. “O luga o lenei faavae”—Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:49—na fai mai ai Cannon, “ua lagona ai e Peresitene Uitilafi lona tauamiotonuina i le tuuina atu o lenei manifeso.”

Sa amata ona matala le laulaufaiva o Cannon, ma mo le afa itula na sosoo ai, sa tumau le taulaiga a le faapotopotoga ia te ia. “Sa ou maua le saolotoga tele ma sa faigofie ona ou tautala, ma sa aveesea uma le fefe,” na ia tusia mulimuli ane i lana api talaaga.

Sa ia tautino atu i le amataga o lana lauga i le Tapeneko e faapea, sa avea o ia ma se puipuiga sili o faaipoipoga faaautaunonofo. “I nofoaga faitele ma faalilolilo sa ou faamautuina ai lo’u talitonuga i ai. Sa ou puipuia i soo se mea ma i lalo o tulaga uma.” Ioe, o lenei talitonuga, sa mauaa i le talitonuga e faapea na finagalo le Atua ia te ia e faia faaipoipoga faaautaunonofo. “Sa ou mafaufau o le poloaiga sa manaomia ona tausia ma taua tele ia te au,” na ia fai atu ai, o lana talanoa o loo faatatau ia te ia.

E lei avea foi ma manaoga patino o Cannon le tuuina atu o le Manifeso. “E mafai ona ou faapea ifo mo au lava ia, ua tele taimi sa ou manatu ai e tuuina atu se mea” lea e faamutaina ai lea faiga. “Ae e leai se taimi na foliga mai ai ua faailoa mai e le Agaga e tatau ona faia lenei mea. Sa matou faatalitali mo le Alii e faagaoioia le mataupu.”

Ae o le agaga na siomia le Manifeso sa ese. Sa manatu lelei Cannon o le taimi lea ua gaoioi ai le Alii. Ia Peresitene Uitilafi ua “tonu i lona mafaufau o le a ia tusia se mea, ma sa ia te ia le agaga o le tusi. Sa tatalo o ia e uiga i ai ma sa ia aioi atu pea lava pea i le Atua e faaali atu ia te ia le mea e fai.” Sa i ai le lagolago atoatoa o Cannon i le pepa o faamatalaga. “Ou te iloa e sa’o, e ui sa le tusa ai ma lo’u manatu po o lagona faaletagata i le tele o itu.”

Sa ia ta’u atu i lana aofia sa ia matauina ni manatu se lua o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Manifeso. O se tasi o tali na sau mai ia i latou o e “ua matua faanoanoa lava ona o le manaomia o lenei faatinoga ua tatou faia nei.” O le isi tali o se tulaga maualuga o le tauamiotonuina o i latou lava e faapea: “Ou te lei ta’u atua ea ia te outou? Ou te lei ta’u atu ea ia te outou o le a oo mai i lenei tulaga?” O lenei vaega mulimuli na faitioina taitai o le Ekalesia ona o le umi e le’o faia i ai se mea. Pe ana faapea e galulue vave taitai, sa latou finau mai ai, semanu e faasaoina tagata o le Ekalesia mai le tele o tausaga o puapuaga ma le lototiga.

Na fai mai Cannon o lana lava vaaiga e ese mai lenei vaega lona lua. “Ou te talitonu sa tatau ona tatou molimau atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le lagi ma le lalolagi, o se mataupu faavae moni lava lenei e pele ia i tatou—pele sili atu, e mafai ona faapea, i nisi itu, nai lo le ola lava ia. Semanu e le mafai ona tatou faia lenei mea pe ana tatou tuu atu i le taimi na fautuaina mai e i latou o loo o’u tautala faatatau atu i ai ina ua latou fautua mai.” E leai se tasi e mafai ona fesiligia le naunau o le Au Paia e lagolago mataupu faavae sa pele ia i latou. O mafatiaga “e le ono ta’ua” o alii, tamaitai, ma fanau sa tuuina atu ia i latou i le lagi.

Faaiuga

Ina ua uma ona nofo i lalo Peresitene Cannon, sa toe faateia foi e Peresitene Uitilafi lona fesoasoani—e ala i lona tu atu e tuuina atu lana lava lauga. “Ua folasia atu e Uso Siaosi Q. Cannon i outou luma lo matou tulaga,” na saunoa ai Peresitene Uitilafi, ma faamautuina upu a lona fesoasoani, ma faia e pei o ana lava ia. Ou te fai atu ia Isaraelu, “O le a lē faatagaina lava e le Alii a’u po o se isi lava tagata e tulai o se Peresitene o lenei Ekalesia e taitaieseina outou. Ua lē i ai lena mea i le polokalama.”

Na manatu Cannon o le mafuta tele ai o le Agaga Paia i le konafesi na tuuina mai ai se faamaoniga faapea o le Manifeso na faamaonia e le Atua. “Sa sasaa mai ma le mamana le Agaga o le Alii, ma ou te manatu atonu na tofu uma le Au Paia faamaoni ma se molimau mai le Alii sa i ai o Ia i lenei gaoioiga, ma sa faia i Lana faamaoniga.”

“E le mafai ona ou faamatala atu o’u mafaufauga e faatatau i la tatou faatinoga,” sa tusia ai lea e Cannon i lana tusiga i lana api talaaga mo lena aso. “Ae peitai, ou te iloa e sa’o. Ua manino mai ia te au o lenei laasaga na faia e Peresitene Uitilafi o se laasaga sa’o.” O Peresitene Uitilafi o le avefeau o faaaliga, ma o le matafaioi a Cannon o se fesoasoani o le lagolagoina ma le puipuia o faaaliga a le Atua, e pei lava ona ia faia i lona olaga atoa. “E i ai sa’u molimau mai le Alii,” na fai atu ai Cannon, “o a tatou osigataulaga e faatatau i lenei mea ma lo tatou mausali e oo mai i le taimi nei i le teenaina o taumafaiga uma e faia faamalosi tatou e taofi le faiga ua taliaina e le Alii, ma ua Ia fetalai mai ia i tatou, ’Ua lava lea,’ ma ua matou tuua le mataupu i Ona aao.”

  1. Siaosi Q. Cannon api talaaga, 5 Oke., 1890, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  2. Marriner Wood Merrill api talaaga, 6 Oke., 1890, Potutusi o Talafaasolopito a le Ekalesia, Aai o Sate Leki. O Heber J. Grant, o le sa i luga o le tulaga i lena aso, sa matauina le tele o “tagata o fetagisi” i le aofia ina ua valaauina le palota, ae pe o ni loimata o le olioli po o le faanoanoa, na te lei fai mai ai (tagai i le Heber J. Grant api talaaga, 6 Oke., 1890, Potutusi o Talafaasolopito a le Ekalesia, Aai o Sate Leki).

  3. Siaosi Q. Cannon api talaaga, 6 Oke., 1890.

  4. I talanoaga a Cannon, tagai i le Davis Bitton, George Q. Cannon: A Biography (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1999), 33–34. Sa liliu mai le aiga o Cannon i le Ekalesia e ala i le tausoga a lona matua o Ioane Teila, o le Peresitene o le Ekalesia i le lumanai. Sa avea Teila ma faatonu o le nusipepa a le Ekalesia i Navu, ma sa aoaoina e Cannon le pisinisi lomitusi e ala i le galue ai i lalo o Teila.

  5. O nei nusipepa ma mekasini na aofia ai le Deseret News, le Western Standard, le Millennial Star, ma le Juvenile Instructor.

  6. Afa I. Street, “The Mormon Richelieu,” Ainslee’s Magazine, vol. 4 (1899), 699–706.

  7. Sa fanauina e ava a Cannon le fanau e toa 33. Sa ia vaetamaina isi tamaiti e toalua. Sa ia faamauina ia te ia lava nisi tamaiti faaopoopo e toavalu, o le fanau a Caroline Iaga ma Mark Croxall, ina ua tetea Iaga ma Croxall. Mulimuli ane ai na faaipoipo atu Cannon ia Caroline Iaga. I ava ma fanau a Cannon, tagai i le Bitton, George Q. Cannon, 373–85, 463–64.

  8. Tagai i le Bitton, George Q. Cannon, 373–90. O aufono faaleaiga o loo ta’ua i le api talaaga atoa a Cannon. Mo se faataitaiga se tasi, tagai i le Siaosi Q. Cannon api talaaga, 17 Mat., 1891.

  9. Bitton, George Q. Cannon, 291–96.

  10. Api Talaaga Talafaasolopito, 13 Ape., 1901, 3, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; Siaosi Q. Cannon api talaaga, 24 Nov., 1889. O le lauga e foliga mai o lana lauga faamavae lea i le Maota o Sui. Mo se aotelega, tagai i le Bitton, George Q. Cannon, 254–57.

  11. Siaosi Q. Cannon, Api Talaaga, 15 Mat., 1894

  12. Sa faamatalaina e Cannon i se tasi taimi ia Peresitene Uitilafi “o se tagata lotomaualalo, manino, agamalu, e pei ona saoloto mai manatu uma o le pule e pei o soo se tagata ua ou iloaina” (Siaosi Q. Cannon api talaaga, 3 Mat., 1889).

  13. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 9 Sete., 1889

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:49.

  15. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 9 Sete., 1889.

  16. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 23 Sete., 1890.

  17. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 23 Sete., 1890.

  18. Elder Franklin D. Richards, e pei ona sii mai Heber J. Grant api talaaga, 30 Sete., 1890.

  19. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 23 Sete., 1890.

  20. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 24 Sete, 1890.

  21. Sa fautuaina e Cannon ni suiga se iva, ae fautuaina mai e isi sui o le Toasefululua ni suiga se lua. Atonu o le suiga aupito sili ona taua a Cannon o le fautuaina atu lea o upu “ma faaaoga la’u faatosinaga i tagata o le Ekalesia lea ou te pulefaamalumalu ai ina ia latou faia foi faapea” ia faaopoopo i le parakalafa lona fa (tagai i le Siaosi Q. Cannon api talaaga, 24 Sete., 1890).

  22. Siaosi Q. Cannon, api talaaga, 24 Sete, 1890. Mo nisi faamatalaga i tulaga o le siomiaga o le mauaina o le Manifeso, tagai i le “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, topics.churchofjesuschrist.org.

  23. Siaosi Q. Cannon api talalaga, 6 Oke., 1890.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:49. O le lauga a Cannon sa toe fatuina i le President Woodruff’s Manifesto: Proceedings at the Semi-Annual General Conference of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Monday Forenoon, October 6, 1890 (Aai o Sate Leki: 1890).

  25. Manifeso a Peresitene Uitilafi, 3.

  26. Siaosi Q. Cannon api talalaga, 6 Oke., 1890.

  27. Manifeso a Peresitene Uitilafi, 3. I isi nofoaga, na fai mai ai Cannon e faapea “e le talitonu tagata o Iuta o faaipoipoga fautaunonofo e tatau ona i ai pe mafai foi ona taatele. I Iuta lava ia e le mafai, aua e toatele atu alii i tamaitai” (Bitton, George Q. Cannon, 256–57).

  28. Manifeso a Peresitene Uitilafi, 6.

  29. Manifeso a Peresitene Uitilafi, 6.

  30. Manifeso a Peresitene Uitilafi,4–5.

  31. Manifeso a Peresitene Uitilafi,4–5.

  32. Manifeso a Peresitene Uitilafi, 9–10.

  33. Siaosi Q. Cannon api talalaga, 6 Oke., 1890. “Ou te faafetai ona o le tele naua o faaaliga o le faamaoniga ma le alofagia e le Alii na faaali mai ia te i matou, aua a na le o le tulaga lea, semanu e i ai ni tagata masalosalo, o e atonu na lagonaina le aveesea mai e le Alii o Lona Agaga ona o la tatou faatinoga. E pei ona i ai, na molimau uma lava latou te lei auai lava i se Konafesi e sili atu ona lelei” (Siaosi Q. Cannon api talaaga, 6 Oke., 1890).

  34. Siaosi Q. Cannon api talalaga, 6 Oke., 1890.