“‘Musuia’ e Saili se Faaaliga,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“‘Musuia’ e Saili se Faaaliga,” Faaaliga i le Talaaga
“Musuia” e Saili se Faaaliga
“Sa ou i le fale i lenei aso atoa ma sa ou fiafia faatasi ma lo’u aiga, o le aso Kerisimasi lea, ma na o le pau lea o le taimi ua maua ai le avanoa i le faamalieina mo se taimi umi lava,” sa faamaumauina ai e le api talaaga a Iosefa Samita mo le aso 25 o Tesema, 1835. O le aso na sosoo ai, o se Aso Toonai, sa nonofo ifo ai Iosefa i lalo ma ni nai soa ma “amata ona suesueina le Gagana Eperu” a e tu’itu’i mai le faitotoa. Sa tu ai iina lana uo o Laimani Sherman. Sa uunaia a’u e l agaga e ta’u atu ia te oe o’u lagona ma manaoga,” sa ta’u atu ai e Laimani ia Iosefa, “ma sa folafola mai e tatau ona i ai sa’u faaaliga e faailoa mai ai o’u tiute”e O le taunuuga o lenei talosaga o le faaaliga lea ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108—o se faamatalaga puupuu ae mamana o le faamautinoaga patino faaleagaga lea e tuu ai foi Laimani Sherman i le totonugalemu o mea tetele e tutupu.
“Ia Tuu Atu i Lou Agaga ia Mapu”
I lena aso o le taumalulu i le 1835, sa 31 tausaga o Laimani Sherman, ma o le tausaga lona fa o lona papatisoga ua lata mai. I le amataga o le tautoulu o le 1831, sa tusi atu ai i le aiga ni uso se toalua o lona faletua, o Delcena, o e na tuua le fale e faigaluega, e faailoa atu ua papatisoina i la’ua i le ekalesia fou “Mamona”. “O lenei tala fou na oo mai ia i matou toetoe lava o se mea matautia ma se faamaasiasia,” na toe ta’ua ai e le tuagane o Delcena o Peniamina. E lei leva ona taunuu le tusi muamua, ae auina atu e le au uso o Johnson na toesea se afifi o loo i ai le Tusi a Mamona ma “se faamalamalamaga umi” o o la’ua talitonuga fou. Ina ua uma ona maua nei anomea, sa tusia e Peniamina, “O lo’u tina, uso Setu, tuafafine Nancy, ma Laimani R. Sherman, faatasi ai ma nisi o tuaoi, o e tuuto uma atu i tapuaiga, ua potopoto faatasi faalilolilo e faitau le Tusi a Mamona ma le tusi na ave atu faatasi, pe atonu foi e faitioina ai le manatu sese lea na pauu atu i ai o’u uso.”
O lenei uluai masalosalo ua mou ese atu ona “o la latou faitauga na vave ona taitai atu ai i le maofa i le faigofie ma le mama a’ia’i o mea sa latou faitauina, ma i le agaga na o mai faatasi ai, ma molimau atu i lona moni.” Sa papatisoina Laimani ma Delcena Sherman ma nisi o tagata o le aiga o Ioanesone ia Ianuari 1832. Sa liua foi tagata o le aiga o Sherman. Sa siitia atu le au Shermans i Katelani i le ogatotonu o le 1833, lea na latou masani ai ia Iosefa Samita ma le toatele o le Au Paia. O lo la atalii o Albey sa pe tutusa o la tausaga ma Iosefa Samita III, ma o nei tama o ni uo.
Ae e ui ina sa alofa Sherman i le Au Paia ma sa i ai sona faatuatua e le maluelue i le talalelei toefuataiina, ae sa i ai lava ona masalosaloga e uiga i le tulaga lelei o lona lava avea ai ma soo. Ua tuuina mai e le faaaliga ia i tatou se vaaiga o le faagasologa na ta’ua e Sherman ua “musuia” e saili atu i le Perofeta. Na fetalai mai le Alii e faapea o Sherman “ua usiusitai i lou leo i lou sau i luga nei,” e faamautu ai sa ia mauaina uunaiga mai le Agaga e saili atu i lenei avanoa. O le fautuaga a le Alii ia “aua le toe tetee i lo’u leo” ua ta’u mai ai sa maua e Sherman na uunaiga i le tele o taimi ae sa musu e faatino ia uunaiga ao oo ia te ia aafiaga o se sailiga faaleagaga loloto ma ootia ia iloa ai lona tulaga i luma o le Atua. I le tali atu i lena sailiga, na faamautinoa atu ai e le faaaliga ia te ia ua faamagaloina ana agasala ma ta’u atu ma le agalelei ia te ia, “Ia tuu atu i lou agaga ia mapu e faatatau i lou tulaga faaleagaga.”
“Ona Manatua Lea o Oe”
Na taliina foi e le faaaliga le talosaga a Sherman o le a “faailoa mai [e le Alii] lona tiute.” Ua avea nei o ia ma se taitai i le faatulagaga tuputupua’e o le perisitua o le Ekalesia. I le amataga o le 1835, sa auai o ia i se fonotaga “a i latou o e sa malaga atu i Siona” ma le Tolauapiga a Siona i le taumafanafana talu ai. I lenei fonotaga, sa faasilasila atu ai e Iosefa Samita e faapea “o le Finagalo o le Atua” o i latou o e ua o atu i Siona “e tatau ona faauuina i le galuega ma o atu e teuina le togaolive mo le taimi mulimuli,” ma o Uluai Aposetolo e toasefululua o lenei tisipenisione na valaauina. E lua vaiaso mulimuli ane, na faatulagaina ai le korama muamua a Fitugafulu “e o atu i le lalolagi atoa, po o fea lava e valaauina i ai i latou e Aposetolo e toasefululua.” Sa faauuina Laimani Sherman o se tasi o peresitene e toafitu o Fitugafulu. I lana faamanuiaga o le faauuga, sa folafola atu ai ia Sherman, “O le a le maluelue lou faatuatua ma o le a laveaiina oe mai puapuaga tetele. … O oe o se ipu filifilia a le Alii.”
Ae latou te lei o atu “i le lalolagi atoa,” o Fitugafulu, e aofia ai Laimani Sherman, sa tatau ona avea ma tagata auai tutotonu i mea na tutupu o siomia ai le faapaiaga o le malumalu i le tautotogo o le 1836. O le faaaliga ia Laimani Sherman na fautuaina ai o ia, ia “Faatalitali ma le onosai seia talo le faapotopotoga paia o aʼu auauna, ona manatua lea o oe faatasi ma aʼu toeaina muamua, ma maua le aiā e ala i le faauuga faatasi ma le vaega e totoe o aʼu toeaina o e ua Ou filifilia.” Na faataunuuina nei folafolaga a o auai Sherman i fonotaga ma sauniga eseese e tau atu i le faapotopotoga paia i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani ma le liligi mai faaleagaga ma le “faaeega o le mana” na faaee mai i luga o le Au Paia i lena taimi.
“Faamalosi Atu i Ou Uso”
O le auaunaga a Laimani Sherman i le Au Paia i Katelani ua faaalia ai sa ia tauaveina le fautuaga a le faaaliga e “faamalosi atu [i ona] uso” ma le faamaoni. Sa matauina e Uilifoti Uitilafi, i lena taimi, o se Fitugafulu talavou o le sa misia le faapaiaga o le Malumalu o Katelani ma le liligi mai faaleagaga na aumaia faatasi ai, le taitaiga faaleagaga a Sherman. I se tasi sauniga faamanatuga iloga i le malumalu, sa tusia ai e Uitilafi “Sa pese ai Elder Sherman i le meaalofa o gagana & folafola atu & mea ofoofogia a o faaofuina e le mana & agaga o le Atua.” I le taimi o le taumalulu o le 1836–37, sa feiloai ai Fitugafulu i afiafi o Aso Lua uma i le potu i sisifo o le fogafale pito i luga o le malumalu; i se tasi o ia taimi, na faauuina ai e Sherman ni alii se toasefululua i le korama lona tolu a Fitugafulu. O se faatumutumuga o lenei vaitau o se potopotoga paia lona lua sa faia i le vaiaso muamua o Aperila e faamanatu ai le tausaga o le faapaiaga o le malumalu ma faaee atu ai sauniga i luga o i latou e lei auai i le tausaga ua mavae.
A o tuufaatasia malosiaga o finauga tetele i totonu ma tetee mai fafo e faasaga i le Ekalesia, sa tumau pea le faamaoni o Laimani Sherman ma lona aiga ia Iosefa Samita, ma fesoasoani ai e faamalolosia le Au Paia i taimi faigata. Sa tofia Sherman i le aufono maualuga i Katelani ia Oketopa 1837. Sa siitia atu o ia i Sisifo Mamao, Misuri, lea na tofia ai o ia i le tautoulu o le 1838 i le Aufono Maualuga i Sisifo Mamao. E oo atu i le taimi lea, ua i ai i le falepuipui Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia, ma ua i ai le Au Paia i le faagasologa vave o se solaaga mai le au faatupu faalavelave i Misuri. E tusa ai ma le tala a Peniamina Ioanesone, sa malaga Sherman e asiasi i le Perofeta i le falepuipui, ma o se taunuuga o lenei malaga sa ia maua ai i le “ma’i” ma sa ma’i tigaina o ia. O le taimi lea, i le aso 16 o Ianuari, 1839, na tusi atu ai le Au Peresitene Sili ia Polika Iaga ma Heber C. Kimball, o Aposetolo sinia, na atofaina Laimani Sherman e faatumu se tasi o avanoa i le Korama a le Toasefululua. Sa tusi atu Kimball sa la asiasi atu ma Iaga ia Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate i le aso 8 o Fepuari, 1839. Fai mai a ia, ina ua la o ese mai Sisifo Mamao, “sa fai si faama’ima’i o Laimani Sherman. I ni nai aso talu ona mavae lo ma toe foi mai sa maliu ai o ia. Ma te lei faailoa atu ia te ia lona tofiga.”
Sa o se mutaaga filemu ma faafuasei i le galuega faaletino a se tagata faamaoni. O le maliu o Sherman na oo mai ai faigata mo lona faletua, o Delcena, ma le la fanau laiti e toaono, o e na malaga atu i Ilinoi totoe lava ma le leai o se mea ma mulimuli ane i Iuta. E pei lava o le toatele o uluai Au Paia, sa tuuto atu e Laimani Sherman lona ola i le galuega o le faatuina o Siona ma mulimuli ma le naunautai i le Perofeta o Iosefa Samita e ui lava i le mativa, tetee, ma le le mautonu. “O ia o se tamalii o le amiosa’o maoae, o se failauga mamana,” na manatua ai e lona uso faaletulafono o Peniamina Ioanesone. Sa soifua o ia ma maliu a o auai atoatoa i le faataunuuina o le poloaiga a le Alii e “faamalosia ou uso i au talanoaga uma, i au tatalo uma, i au apoapoaiga uma, ma i au mea uma e fai.”