“‘O Se Epikopo i le Ekalesia’” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Se Epikopo i le Ekalesia,” Faaaliga i le Talaaga
“O Se Epikopo i le Ekalesia”
I le tautoulu o le 1830, e toafa alii talavou i le taufaaiuiuga o lo latou talavou po o le amataga o le luasefulu tausaga na tutu atu ai i le faitotoa o le faleoloa pulou o Eteuati Paterika i Painesville, Ohaio. A o faalogologo Paterika i le tala tulagaese a alii e uiga i se toefuataiga o le pule ma se faaaliga o tusitusiga paia fou, sa ia faaigoa i latou o ni tagata leaga ma sa auina ese atu i latou. Ae ina ua latou tuua, sa auina atu e Paterika se tasi o ana tagata faigaluega ina ia faatau mai se kopi o le tusi na latou tauaveina, le Tusi a Mamona.
Sa sailia e Paterika ma lona faletua o Litia, se ekalesia sa aoao atu ai le talalelei o le Feagaiga Fou i lona manino ma tuuina mai ai se faamaoniga o le pule paia e taitai ai le ekalesia. I le aoaoina ai i le savali a faifeautalai, sa iloa ai e Litia le upumoni sa ia iloa mai le Tusi Paia i a latou aoaoga ma sa papatisoina ai. Sa tumau pea le le talitonu o Eteuati Paterika, ae ina ua mavae ona malaga atu i Niu Ioka e feiloai ma le Perofeta o Iosefa, sa papatisoina foi o ia.
Pe tusa o le taimi lava lea, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na folafola atu ai e le Alii ia Eteuati Paterika, “o le a e maua lo’u agaga, o le Agaga Paia, o le faamafanafana lava lea, lea o le a aoaoina oe i mea filemu o le Malo.” Faatasi ai ma lenei faamautinoaga, sa valaauina ai e le Alii ia Paterika “e talai atu la’u Talalelei ma le leo e pei o se Pu.” Na tuua e Paterika e faasoa atu lona faatuatuaga fou i ona matua ma ona tei i Masatusa. E ui lava o tagata o lona aiga mo se vaega tele sa sili ona le taliaina lana savali, ae sa faataunuuina e Paterika lana poloaiga e talai atu le talalelei ia i latou.
I le aso 4 Fepuari, 1831, ina ua toe foi mai Paterika i Ohaio, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 41) na valaauina ai Eteuati Paterika e avea ma epikopo muamua i le Ekalesia lea ua 10 masina le matua. O le tofi o le epikopo o se tasi o tofi muamua o le perisitua na toefuatai mai i lenei tisipenisione, ma, e pei foi o isi tofi, o se malamalamaaga i tiute o se epikopo na oo mai i lea fuaiupu ma lea fuaiupu. E le pei o epikopo i aso nei, sa faatonuina Paterika e le gata ina “faauuina o se epikopo i le Ekalesia” ae ia “tuu ana oloa & ma faaaoga lona taimi atoa i galuega a le Ekalesia.”
Faatasi ai ma le leai o se tusitaulima ma le leai o ni faataitaiga o ona po nei e mulimuli ai, atonu na mafaufau Paterika po o le a tonu lava “galuega a le Ekalesia” e tatau ona ia faatinoina. O le mea e lelei ai, i ni nai aso mulimuli ane, na maua ai e Iosefa se faaaliga (ua ta’ua “o le Tulafono” saunia e uluai tagata o le Ekalesia) o loo i ai nisi faamatalaga e uiga i tiute o Paterika o se epikopo.
I lenei faaaliga (lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42), na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapaia a latou meatotino uma ia te Ia e ala i le epikopo ma ona fesoasoani “i se feagaiga ma se Pepa Faamaonia e le mafai ona solia.” Ma, o lē e ana le faapaiaga o le a maua se mea-tausi mai le epikopo “e tusa ma le tele ua tatau ai mo ia lava ma le aiga.” Sa tuuina atu i le epikopo le tiutetauave e tausisia soo se fanua o totoe i se faleteuoloa e “avatu i ē ua matitiva ma ē ua lē tagolima,” e faatau mai ai fanua, ma fausia ai Siona.
Sa feagai Paterika ma se tasi o ana galuega autu muamua o se epikopo i le taunuu atu i Ohaio o le Au Paia o e na poloaiina e sosola ese mai Niu Ioka. Sa molia Paterika i le faamautuina o i latou i luga o laueleele mo o latou tofi. O Limani Copley o se tagata po po fou o le Ekalesia na ofo atu e nofoia e le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, lona fanua e 759-eka i Tomasone, Ohaio, pe tusa ma le 20 maila mai Katelani, ma sa manaomia ai e Paterika se faaaliga e sili ona patino e uiga i le ala e faatulaga ai le Au Paia o Kolesavile i fanua a Copley. I le tali atu i ai, na tuuina mai ai e le Alii ia faatonuga ia Paterika e ala ia Iosefa Samita. O nei faatonuga o loo i ai nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51. Na aoao atu e le Alii ia Paterika e faapea, a o ia vaevaeina le laueleele mo le Au Paia i Kolasavile, e tatau ona ia “tofi atu i lenei Nu’u a latou vaega, ia tutusa uma tagata taitoatasi e tusa ai ma lona aiga, e tusa ai ma ona manaoga & ma mea ua tatau ai mo ia.” E ui ina sa umia pea e Paterika meatotino i Painesville ma sa lē manaomia se fanua, ae sa ta’u atu ia te ia i le faaaliga e faapea, o le taui mo le ositaulagaina o lana galuega tumau o se gaosi pulou ina ia auauna atu ai o se epikopo, e tatau ona ia utuvai mai sapalai i le faleteuoloa e tausi ai lona aiga.
O le ola ai i le tulafono o le faapaiaga e tatau ona mafaufau i ai o se avanoa. Ae e lei vaai i ai tagata uma i lena ala. E lei leva ae toe aveese e Copley lana ofo ma tutuliese le Au Paia o Kolesavile mai lona fanua, ma tuua ai i latou e tuufesili o fea e liliu i ai. I le aso 10 Iuni, i se faaaliga (ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 54) na taulimaina ai o latou popolega i se auala e ofo ai: sa valaauina i latou e o atu tumau i Misuri, e silia ma le 800 maila le mamao.
Pe tusa o le taimi lava lea, sa sauni ai foi Iosefa Samita, Eteuati Paterika, ma isi e o ese atu i se malaga i Misuri, le nofoaga faamoemoeina o le aai o Siona i le lumanai. Na tuua e Paterika, ma le manatu o le a ia toe foi mai i ni nai masina. Ae ina ua taunuu atu toeaina i Initipene, Misuri, o se taulaga tuaoi i le itu i sisifo mamao o le setete, sa maua ai e Iosefa Samita se faaaliga (lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57) o loo tautino mai ai o Initipene o le a avea ma totonugalemu o Siona o aso e gata ai. Sa i ai foi i le faaaliga se mea e maofa ai: “O se mea poto le tatau ona faatau o le laueleele e le au paia & ma fasi fanua uma foi o taooto i le itu i sisifo e oo lava i le [laina tuaoi i sisifo o Misuri,] Ma fasi fanua uma foi e tuaoi i tafatafa ane o fanua lauvao.” Sa toe faatonuina e le Alii, “Ma ia tuu atu i laʼu auauna o Eteuati Paterika ia tulai i le tofi na Ou tofia i ai o ia, ma vaevae atu i le au paia o latou tofi, e pei lava ona Ou poloaiina.” Ona valaauina lea e le Alii ni nai tagata e nonofo ai pea i Misuri ma fausia Siona. E ese mai i ana fuafuaga, o Paterika o se tasi o i latou o e tatau ona “faamautuina i le Laueleele o Siona, i le vave e mafai ai, faatasi ma o latou aiga, e fai mea na e pei lava ona Ou tautala atu ai.”
I se tusi na tusia ia Litia i nai aso na mulimuli ane ai, lea na ia faasoa atu ai se tala fou e faapea o ia o le a le toe foi atu i Ohaio i lena taumafanafana ae sa talosagaina lona toalua ma o la afafine e toalima e faatasi atu ma ia i eleele o Misuri. E le gata i lea, nai lo le mafai ona ia toe foi i Ohaio e fesoasoani e aumai lona aiga i lena tautoulu, sa ia tusi atu, ‘A le o Uso Gilbert o a’u e tatau ona i ai iinei i faatauga ia Tes. & [ma le] le iloaina e mafai ona ia toe foi mai i lena taimi ua ou mafaufau ai e sili ona fautuaina e nofo iinei mo le taimi nei e le o se mea sa ou faamoemoe e fai.” Sa ia lapatai atu foi e faapea, o le taimi lava e faatasi atu ai o ia ia te ia i Misuri, ” E tatau ona tatou mafatia & ai mo sina taimi i le tele o mea o le a tatou le mauaina iinei ia ua e, & ma ou te lei masani ai mo le tele o tausaga.” I le mulimuli ai i le taitaiga na tuuina atu e fefautuaai ai i le va o i latou lava ma le Alii, sa ia faia ai ni fautuaga e uiga i le ala e mafai ai e ia ma teineiti ona faatunuuina le malaga, ona fautua atu lea ia te ia e faaauau e pei ona ia manatu e sili ona lelei. Sa usitai ma le loto i ai Litia i le faaaliga e siitia ese, ma teuina lona fale ma faapotopoto lana fanau teine e toalima e malaga atu i sisifo i se nofoaga na te lei vaai muamua i ai.
I Misuri, i le faatalitali atu i le taunuu mai o le Au Paia o Kolasavile ma le toatele o isi e mulimuli mai ai, sa mulimuli ai Paterika i le faatonuga a le Alii e saunia “e [vaevae] i le au paia lo latou tofi,” na amata ona faatau mai fanua i totonu o le lua vaiaso talu lona taunuu atu i Misuri. A o faamautu e Paterika le Au Paia i lo latou laueleele iina, sa mulimuli o ia i faatonuga na tuuina atu ia te ia ia Me e faapea “pe a ia tuu atu i se tagata lana vaega, ia tuu atu ia te ia se pepa tusitusia e faamau ai ia te ia lana vaega.”
I le tali atu i lenei faaaliga, sa lolomi ai e Paterika ni pepa faamaonia o faapaiaga lea e lua ona vaega. I le vaega muamua, sa ia faamaumauina ma le faaeteete ia meatotino ma oloa na “faataatia i luma o le Epikopo” e se Tagata o le Au Paia po o se aiga. O le taui, sa tusifaamaumauina ma le faaeteete e Paterika i le vaega lona lua o le pepa faamaonia le meatotino po o oloa sa i ai i tagata taitoatasi o le ekalesia le tausimea—e masani lava ona tutusa ma mea sa latou faapaiaina. Ona tofia ai lea o tagata taitoatasi “o se Tausimea i ana lava meatotino, po o mea ua ia maua [i le faapaiaga].”
Sa avea Paterika ma sui o le Alii mo le toatele o le Au Paia o e sa filifili e ola i le tulafono o le faapaiaga ma talia le valaaulia a le Alii e faatino mataupu faavae o le tausimea, faitalia, ma le tali atu mo ia lava. Ae peitai, sa lei mananao tagata uma e ola i le tulafono. O nisi na latou faatauina fanua na o i latou lava. O nisi, e pei ona sa faia e Copley ma se isi alii e igoa ia Bates, sa foai atu ni meatotino po o ni tupe ona toe suia lea o o la mafaufau ma toe poloaiina ia toe faafoi atu. Sa valaauina Paterika e fesoasoani e siitia ma faamalosiau ia i latou o e na le mautonu e usitaia le tulafono o le faapaiga faapea foi ma le Au Paia na taliaina. Ina ua uma ona maua mai le tulafono o le faapaiaga, sa tusia e Ioane Uitimera: “Sa asiasi atu le Epikopo Eteuati Paterika i le ekalesia i ona paranesi, sa i ai ni isi sa le taliaina le Tulafono.”
Mai faigata o le taulimaina o le Au Paia e le atoatoa, sa manatua mulimuli ane e le afafine o Paterika o Emily Dow Paterika, “Pe a ou toe tepa i tua ma manatua le tiutetauave sili na i ai i luga o lo’u tama o le Epikopo muamua—o lona mativa ma le mafatia, ma faigata na manaomia ona ia onosaia, o tuuaiga a uso pepelo, o le saili masei o e matitiva, ma sauaga a o matou fili—ou te le tau masalosalo i le vave ona maliu o ia.” O le faamanuiaga faapeteriaka o Paterika lava ia na lapataia ai o ia, “Ia e tu i lou tofi seia e vaivai ma e manao e faamalolo mai ai oe ina ia mafai ona e malolo mo se vaitau itiiti.”
E le gata i le taulimaina o vaivaiga faaletagata o isi, ae sa feagai foi Paterika ma le moni o lona lava natura pa’ū. Ina ua feagai ma le luitau o le fausiaina o Siona i le i ai o nai punaoa sa vaaia, sa foliga mai na masalosalo Paterika i le avanoa e manuia ai. I le tali atu i ai, sa lapataia o ia e le Alii, “Ae afai e le salamo o ia i ana agasala o le lē talitonu lea & ma le tauaso o le loto, ia faaeteete o ia ne’i pa’ū.” O le tusi a Paterika ia Litia ia Aokuso 1831 na faaalia ai lona lava le mautonu i lona tulaga. “Ua e iloa ua tuuina mai ia te a’u se valaauga taua,” na ia tusia ai, “& ma ona e aoaiina au i nisi taimi, o nisi taimi ou te lagonaina e pei e tatau ona o’o mai ia te a’u le pa’u; ou te le’o faapea atu, e lafoai le galuega, ae ou te fefe o lo’u valaauga ua sili atu nai lo le mea e mafai ona ou faatinoina i se tulaga e taliaina e lo’u tama faalelagi.” Ona ia aioi atu lea i lana ava, “Tatalo mo au ina ia ou le pa’ū.”
E lua tausaga mulimuli ane, ia Iulai 1833, sa ulufale atu ai se vaega faatupu faalavelave o tamaloloa feita i le fale o Paterika, lea sa la nonofo ai ma lona toalua ma le atalii e tolu vaiaso le matua ma faaigoa ia te ia, o Eteuati Paterika Laitiiti. Sa latou toso atu o ia i le faatafafa taalaelae o Initipene, lea sa latou sasaina ai ma vali ai o ia i le ta vevela ma fulu o manu. I le lē fefe, i le tolu o aso mulimuli ane, na ofoina atu ai e Paterika, faatasi ai ma isi alii e toalima, o latou ola o se totogi mo isi tagata uma o le Au Paia i se taumafaiga e taofia nisi sauaga agai i le Au Paia. Sa lē taliaina le latou ofo, ma nai lo lena sa faamalosia alii e malilie e tuua le Itumalo o Siakisone. I ni nai vaiaso mulimuli ane, sa tusi atu ai Paterika i ana uo i Ohaio, “Ou te lagona le naunau e faaalu ma faaaogaina lo’u ola, i le galuega a lo’u Matai faamanuiaina.”
O faaaliga na valaauina ai Paterika o se epikopo ma otooto atu ona tiute i lena tofi na mamanuina ai le taimi na totoe o lona olaga. Sa faaauau pea ona ia auauna atu o se epikopo i le taimi atoa o le Au Paia i Misuri ma agai atu i le vaitau o Ilinoi. I le tautotogo o le 1840, sa gasegase ai Paterika, a o fausia se fale mo lona aiga i Navu. Na maliu o ia i le aso 27 o Me, 1840, ma tuua ai se ava ma se fanau e toalima e mai le 6 i le 20 tausaga.
Ina ua valaauina Paterika e avea ma epikopo, sa faamatalaina o ia e le Alii o se tasi e “mama lona loto i o’u luma ona ua faapei o ia o Natanielu o anamua, o lē ua leai se pepelo o i ai.” Sa faamatalaina e se tasi o uluai tagata o o le Ekalesia o Tavita Pettigrew ia Paterika “o se Tamaalii, na ia tauaveinaa lena Tofi maualuga lea sa ia umia, ma le mamalu tele. Sa ia mulimuli e pei ona ta’u mai i le Feagaiga Fou, o se alii e tauaveina le Tofi o se Epikopo e tatau ona avea ma ana amio le mamalu, faatoeaina, mafaufau lelei a e matagofie ma faaaloalo, o lona aiga ua faapena foi e faaaloalogia o ia.” Na tusia e W. W. Phelps e uiga ia Paterika e faapea “e toaitiiti o le a mafai ona tauaveaina lona tofi faapei ona ia faia ma le mamalu faigofie. O ia o se tagata faamaoni, ma sa ou alofa ia te ia.” I le valu masina talu ona mavae le maliu o Paterika, sa faaali mai ai e le Alii e faapea o le epikopo faamaoni muamua o le Ekalesia toefuataiina sa i ai lea ia te Ia.