“O Le Nofoaga Tutotonu,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Le Nofoaga Tutotonu,” Faaaliga i le Talaaga
O Le Nofoaga Tutotonu
I le taimi atoa o le talafaasolopito i Sisifo, o Kerisiano o soo se ituaiga sa faananau mo se lagi fou ma se lalolagi fou. I le faaaliga maoae a Ioane le Tali Faaaliga o “le aai paia, o Ierusalema fou, ua alu ifo mai le Atua i le lagi,” e saunia le ala mo le toe afio mai o Iesu Keriso o le Alii ma le Tupu, ua faafiafiaina ai faamoemoega ma manaoga o le toatele o tagata. O le a la le Ierusalema Fou? Pe, pei na tautino e St. Augustine, o se faatusa mo le faamanuiaina i le “tino ola pea ma le faavavau o le au paia”? Pe o se mea e faaupuina sa’o, e pei ona talitonu i ai Tagata Porotesano Amerika o le seneturi-lona 17 a o latou mafaufau i le latou nuu o se puna o le faafouina faalelotu, o se Egelani “Fou”?
O le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso sa i ai pea i lona tulaga tamameamea—e lei atoa le ono masina le matua—ina ua amata ona vaai atu le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Ierusalema Fou i la latou lava ala. O faaaliga a Iosefa Samita i popofou na faamatalaina ai lea faalapotopotoga e le o se faatusa po o se potopotoga. Sa avea lava, o se aai e tatau i Au Paia ona fausia. O le Ierusalema Fou, e faaigoa foi o Siona, na tatau ona avea o se sulufaiga, o se nofoaga o le filemu, o se “nofoaga tutotonu.”
E lua fesili na oo mai i le mafaufau i le taimi lava lena mo le Au Paia. Muamua po o fea e finagalo le Alii e fausia ai le Ierusalema Fou. Lona lua o ai o le a faataga i le aai. O se faaaliga na tuuina atu i a Iosefa Samita ia Aokuso 1830 na tuu mai ai ni uluai tali, faatonuina ai Oliva Kaotui, Pale P. Palate, ma nai isi e o atu i sisifo a o talai atu i le ala. “Ia e alu atu i Sa Lamana,” o le poloaiga lea a le Alii, e faatatau i le igoa na faaigoaina ai e uluai Au Paia ia Initia Amerika, “ma talai atu la’u talalelei ia te i latou….[ma] faia ia faatuina la’u ekalesia i totonu o i latou.” O le nofoaga mo le aai, na faapea mai ai faaaliga, o le a i ai “i totonu o sa Lamana.”
O le vaega a Kaotui na talai i totonu ma faataamilo i Katelani, Ohaio, ma faaliliu mai le toatele o tagata iina. Ona latou malaga ai lea mo le faitau selau maila i saute ma sisifo, ma faaiu atu ai i taufaasiusiuga i sasae o tuaoi o le Iunaite Setete, i le tuaoi i le va o le setete o Misuri ma le Teritori a Initia. Sa latou talai atu i nisi o ituaiga o Initia Amerika, ae e lei umi ae poloaiina i latou e o ese mai le teritori e sui o le malo o le Iunaite Setete ma molia i le puleaina o sootaga i le va o tagata papae ma Initia. O se tala fou faalotovaivaia lenei mea, ae sa maua’a Iosefa Samita, sa le fefe, ma lagolagoina o ia i le siufofoga o le Atua. I se faaaliga ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52, na tuuina mai ia Iuni 1831, sa poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita e malaga atu i Misuri i “le laueleele o le a Ou faapaiaina mo lo’u nuu.” O iina o le a faailoa atu ai le nofoaga mo le aai o Siona.
E pei ona sa Ia faia muamua i le laueleele o Kanana anamuā, sa faailoa mai e le Atua le laueleele e paia a o lei faamautu ai iina Lona nuu o le feagaiga, ma e pei o Kanana muamua, sa lei gaogao Misuri ina ua taunuu mai tagata o le feagaiga. O le nofoaga sa valaauina ai le Au Paia e faapotopoto i ai sa i ai se talafaasolopito umi ma faigata o le nofoia.
Tuaoi Finauaia
I le taimi lava na taunuu ai i Misuri, na iloa e Iosefa Samita e ala mai i se faaaliga o le nofoaga mo le aai o Siona sa i luga o se fanua e tu i lalo ifo o se gauga o le Vaitafe o Misuri, e tusa ma le 10 maila i le itu i sasae o le laina teretori a Misuri-Initia (i le taimi nei o le tuaoi o Misuri-Kansas). Mo le tele o augatupulaga sa avea lenei eria o Misuri i sisifo ma nofoaga tumau mo au Initia tutotonu e ta’u o Siouan. I taimi mulimuli e pei o le gasologa o le 1600, o Initia mai lea vaega o gagana na malaga i saute mai le Vaitafe o le Vanu o Ohaio, agai i lalo o le Vaitafe o Misisipi, ma i sasae i le pito i lalo o Misuri, ma nofoia aega lafulemu ma eleele lelei i le va o vaomatua i sasae ma Laufanua Maoae i sisifo.
Mulimuli ane i se seneturi o le le malolo ina ua fasiotia le toatele o tagata nuu i faamai o Europa, eseese mai Europa, o tagata o Siouan Tutotonu sa toe faatulaga i ni ituaiga eseese. O le au Wah-haz-he (“o tagata o vaitafe laiti i luga”)—lea sa faapuupuuina e le au Farani o Osage—na alia’e o ni tagata nofomau autu o le vaega maualalo o le Vaitafe o Misuri. Sa faamatalaina o ni tagata “uumi, malosi, lautele tauau e faafoliga i sauai,” sa fausia e tagata Osage ni nofoaga tumau i le va o le Vaitafe o Osage i Misuri Tutotonu i matu ma le Vaitafe o Misuri e lata i Initipene i le taimi nei. O o latou fale, e tu tu i luga o maupu’epu’e maualuluga e iloa atu ai laufanua o nu’u, sa fauina fale e ala i le faapi’oina o laau laiti i luga o pou autafa e faatulaga ai le faaofuofu o se taualuga ma o nisi taimi e fuaina i le 100 futu le umi. O lenei aganuu o tagata e ola i tuli manu, fagogota ma meaai o le vao, ma se faatulagaga o agafesootai ma faapolokiki lavelave sa toatele i le itu pito i lalo o le Vaitafe o Misuri mo le tele o seneturi.
O le eria lata ane i Initipene, Misuri, sa le o se “nofoaga tutotonu” mo tagata Osage, e pei ona avea ai mo tagata o le Au Paia- o Aso e Gata Ai. I taimi mulimuli o le gasologa o le 1800, sa pulea ai e Osage pe tusa ma le tasi le afa o Misuri o aso nei, Okalahoma, Arkansas, ma Kansas. O le totonugalemu o le latou malo sa i ai i saute tutotonu o Misuri, ae le o le tuaoi i sisifo o le setete.
O nisi o vaega sa finau tutusa ma le au Osage mo le fanua e mulimuli ane ta’ua e Au Paia o Aso e Gata Ai o Ierusalema Fou. O le lautele o le tele o le togavao i Matu o Amerika sa uunaia ai miti tetele mo ni malo i ni vaega o atunuu Europa. O Sipaniolo na lagolagoina le latou puleaga i totonu atoa o Amerika i Matu i le 1539, ma e le fia toilalo ai, o Farani na pulea i le 1682 Amerika i Matu atoa i le va o Mauga Appalachian i sasae ma Mauga Maa i sisifo. O nei faamatalaga na itiiti se vaaiga mo ituaiga tagata initia e pei o le Osage, ma leai se gauai atu i laueleele mamao i tafatafa o le Vaitafe o Misuri e lata i Initipene. O le gauai atu o Europa sa i ai lea i tuaoi o o latou malo, i nofoaga sa i ai pisinisi e tamaoaiga ma faigofie e vaa ona saofaga atu i ai—i autafa o le Vaitafe o Saint Lawrence, i le mea o le a avea ma Kanata, ma motu o le Atu Keripiane.
O Farani sa faaigoaina le aofaiga tele o fanau na latou pulea mo i latou lava o Luisiana, i le latou tupu Farani. Sa iu lava ina pasi atu le laueleele i lima o Sipaniolo ona toe foi mai lea i Farani, lea sa latou faatauina atu i le Iunaite Setete i le Fefaatauaiga a Luisiana i le 1803. Ma o lena faatauga sa oo mai ai le nofoaga lumanai mo le aai o Siona.
O le fefaatauaiga o Luisiana na aumaia ai ni tagata nofomau fou a o masii atu tagata nofomau o le I.S i Misuri, lea na avea ma setete i le 1821. O faiga malo lava e tasi sa i ai i isi setete na ave atu i Misuri. O tagata nofomau i autafa o le tuaoi i sisifo sa talosaga i faitulafono a Misuri mo le faatulagaina o itumalo, ma i le 1827, sa fatuina ai e le au faitulafono le Itumalo o Jackson. O le aai fou faatoa nofoia o Initipene, o loo tu i le itu i saute o le Vaitafe o Misuri i autafa o auala o fefaatauaiga e igoa o le Auala o Santa Fe, sa avea ma aai tutotonu o le itumalo.
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57, na tuuina mai ina ua taunuu Iosefa Samita i Misuri i sisifo, na faamatalaina le tulaga tau faapolokiki ma agafesootai o le Au Paia i lea eria. O le “nofoaga tutotonu” mo Siona, na fai mai ai le faaaliga, o le a i ai i “le nofoaga ua ta’ua nei o Initipene,” lea e le silia ma le selau tagata na nonofo ai i lena taimi. O tagata papae i le taimi lea e masani ona nofoia mau ai fanua, i le manatu faalemafaufau e le’i umia muamua i le mulimuli ane lesitalaina la latou aia i le falefaamasino o le itumalo. Sa taua e le faaaliga lenei fale faamasino—o se malumalu, na faapea mai le faaaliga, e tatau ona fausia i le itu i sisifo [o le malumalu]. I le taimi na tuuina mai ai le faaaliga, o le tele o le laueleele ua nofoia e tagata, e manaomia ai le Au Paia e fetuutuunai ma i latou e ona eleele i le tulafono. Sa faapea mai le faaaliga o le a le finauaia e le Au Paia o Aso e Gata Ai laueleele paia e ala i le faamalosia e pei ona faia i Kanana e Isaraelu anamua. “O se mea poto le tatau ona faatau o le laueleele e le au paia,” na fetalai ai le Alii.
Tagata Paia
Mo le tele o augatupulaga, o se vaega toalaiti o tagata Europa—na matele lava i le au faifaafetauaiga Sipaniolo ma Farani—sa nonofo faatasi ma Initia i le faasologa o le Vaitafe o Misuri, faaipoipo atu i ai, ma faia ni fefaatauaiga faapisinisi ma i latou. Ae a o faaauau ona masii atu aiga papae agai i sisifo, ma nonofo i laueleele o loo nofoia e Initia, sa mata’utia lo latou teenaina o nei fesuiaiga faaleaganuu. Sa faatonuina ai e tagata papae le aveesea o ituaiga uma o Initia mai le setete. I le va o le 1824 ma le 1830, o ituaiga lea sa nonofo i totonu o tuaoi o Misuri mo le tele o seneturi na tuuina atu uma le latou teritori. Sa faatau atu e le au Osage malosi o latou laueleele i le 1825 ma malaga atu i sisifo mamao i Kansas ma Oklahoma. E oo atu i le taimi na taunuu atu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Itumalo o Siakisone i le 1831, ua tu’ua e Initia o latou nofoaga ma o ese atu i talaatu o se laina na faatoa faatuina e vavaeina ai teritori Initia ma teritori papae.
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57 sa matauina ai le i ai o lenei laina o le nofoia e aunoa ma le faamaoniaina. Na ta’ua i le faaaliga e faapea e tatau ona fausia Siona i le gasologa “o le laina o loo tosiina i le va o Iutaia ma Nuuese,” po o le laina o loo vavaeese ai le setete o Misuri mai le Teritori o Initia i le itu i sisifo. Peitai, sa teena e le faaaliga ia vaega faaituaiga masani, e ala i lona faaaogaina patino o faaupuga Iutaia ma Nuuese. O faaupuga masani la sa faaaogaina e le au Amerika—o [tagata] papae ma Initia po o [tagata] papae ma [tagata] mumu---e faailoa ai se vavaega faailoga lanu ma faaleaganuu. E va va mamao a lalolagi o ia vaega e lua, ma o tagata papae e tele lava ina latou faaaogaina nei upu e faamalosia ai lenei va lē talafeagai.
O vaega o Iutaia ma Nuuese, e ui i lea, sa faailoa mai ai se eseesega i le va o nei vaega ae lē o se va lē talafeagai ia i latou. E tusa ai ma le Tusi a Mamona, o Iutaia ma Nuuese sa i ai se tiute taua i le fuafuaga tuputupu ae o le Atua. Sa valauliaina i latou e le Atua e galulue faatasi. O le talalelei mai anamua o le a o atu mai Iutaia, o tagata o le feagaiga a le Atua mai anamua, agai atu i Nuuese, lea o le a ulu atu i le feagaiga. I aso e gata ai o le a fesuia’i ai le sootaga—o le a aga atu le talalelei mai Nuuese i tagata Iutaia, o ē o le a o mai e iloa Iesu o le Mesia. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57 o loo toe ta’ua ai lenei faatulagaga faalefeagaiga e ala i le atofaina o Initia o ni Iutaia, i lenei ala o le iloaina o le vaega o se vaega o le nuu o le feagaiga a le Atua. O Initia o le aiga o Isaraelu, filifilia, pele, ma manatuaina e le Atua.
I le taimi na aveesea ai Initia—o le vavaeeseina o le tasi ituaiga mai le isi—ua avea ma se aiaiga faavae faaleatunuu a le malo o le I.S., a o faaaliga a Iosefa Samita na faia se mea ese ai. Nai lo le vaai atu i tagata Initia o ni tagata e lē taua, ma uunai atu latou i tuaoi o se nuu, o faaaliga na aumaia ai Siona ia i latou, ma tuu ai le aai paia o le Atua i lo latou lotolotoi. E tatau ona maua Siona i le va o Iutaia ma Nuuese, i le va o ituaiga o tagata. I lenei faatulagaga, e mafai e tagata o ituaiga e tele ona faia se matafaioi taua i le galuega a le Atua. O tagata uma po o fea lava o i ai mai le nofoaga tutotonu, afai e latou te naunau, e mafai ona avea ai ma “e loto mama” ma nonofo i Siona i le saogalemu ma le filemu.
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58, na tuuina mai a o i ai pea Iosefa Samita i Misuri, na tuuina mai ai le lautele o lenei faaaliga. E le’i tau maia e faaaliga se mea e uiga i Initia ma [tagata] papae. E oo foi i Iutaia ma Nuuese sa le’i taua i lea taimi. Nai lo lena, na tautala le faaaliga e uiga i “e o nonofo i le lalolagi,” ma tuufaatasia ai fanau uma a le Atua. O Siona, na faamalamalama mai e le faaaliga, o se nofoaga “o le a valaaulia i ai atunuu uma.”
O le upu atunuu e ono i ai se aafiaga i le au faitau o le 1830, ona o le upu lea sa faaaogaina e Initia ma [tagata] papae e faamatala ai se iunite pito sili ona toatele o lo latou faatulagaga faapolokiki. Sa faaauau ona faapea mai le faaaliga o Siona e aofia ai “o e ua mauoa ma e ua aoaoina, o e ua atamamai ma e ua tamalii”—o tagata o loo i ai le mana faaleagafesootai. Ae o le a faaaofia ai foi o tagata o e sa masani ona leai se mana faapena, o i latou o e sa masani ona faagaloina ma ta’ua soo: “o e matitiva, o e pipili, ma e tauaso, ma e ua logonoa.” I le iuga, o fanau uma a le Atua o le a maua uma avanoa ma faamanuiaga e tasi. Fusia i se fesootaiga o le feagaiga, o latou uma o le a maua le avanoa i le nofoaga paia o le Atua.
Faaiuga
I totonu o le lua tausaga o nei faaaliga i le Itumalo o Jackson, sa mu ai Siona, o ona tagata nuu na sosola ese mai le au faaoolima. O le Au Paia na tuumuli ese mai le Itumalo o Jackson, ae sa le [tuumuli] mai le galuega o le atinaeina o Siona i autafa o le laina i le va o Iutaia ma Nuuese, sa maumau i Navu ona, oo lea i le taimi mulimuli, i le toafa o Great Basin. Po o fea lava e faamautu ai le Au Paia, latou te valaaulia tagata i soo se mea ina ia auai faatasi ma i latou. E oo lava i aso nei, o le faaaliga vaaia o se nuu o Siona lea “o le a valaaulia ai atunuu uma” e nonofo ai i le sulufaiga ma le filemu e musuia Au Paia o Aso e Gata Ai. O sini, o folafolaga, ma faamoemoega o uluai faaaliga o Misuri e tumau pea.