Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Manatuaina o le Faamaturoina


“Manatuaina o le Faamaturoina,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Manatuaina o le Faamaturoina,” Faaaliga i le Talaaga

Manatuaina o le Faamaturoina

MF&F 135

Iosefa ma Ailama Samita

Ina ua o ese atu Iosefa ma Ailama Samita mo se falepuipui i Karefasi, Ilinoi, e faatali mo se faamasinoga faaletulafono, e toaitiiti na masalomia ua tuua e le toalua o la’ua fale mo le taimi mulimuli. Sa feagai muamua Iosefa ma le faafalepuipuiina, sauaga a le au faatupu faalavelave, ma taufaamatau o le oti, ma sa ia toe foi mai i taimi uma e taitai i luma le Au Paia. O Ailama foi, sa onosaia vaitau o sauaga ma le Au Paia ma sa tulai mai lava ma sauni e toefausia ma fetaomi atu i luma.

Ae i le afiafi o le aso 27 o Iuni, 1844, sa osofaia ai e se au faatupu faalavelave le Falepuipui o Karefasi ma fasiotia i la’ua uma.

O le tala i le maliliu matautia o le uso e toalua na faateia ai le Au Paia i Navu. I le aso e tasi, ua maliliu ai lo latou perofeta ma lo latou peteriaka. Mo le toatele, o Iosefa ma Ailama o se uo foi ma ni faataitaiga lelei, o ni alii sa fesoasoani ma faamanuiaina i la’ua i taimi sa manaomia ai. I aso, vaiaso, ma masina ina ua mavae le faamaturoina, sa tauivi ai le Au Paia ma le auala e faamatala ai lo latou tali atu i le maliliu ai. O a latou tusi, api talaaga, ma tusitusiga faalauaitele e tutu faatasi ma saafiafiga na lolomiina ia Iosefa ma Ailama, e pei o lea ua faamaonia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135, o ni molimau i le misiona a alii e toalua o e na auauna atu ma le faamaoni lava ona faamaufaailogaina lea o le la molimau i o la toto.

O Tusi

E toatele Au Paia o Aso e Gata Ai i Navu sa i ai ni uo ma tagata o aiga o e sa mamao ese mai le aai i le taimi o le faamaturoina. Sa tuua i latou ma le galuega faigata o le ta’u atu o le talafou i e pele ia i latou.

”O le a ou le taumafai e faamatalaina le vaaiga ua uma ona matou uia,” na tusi atu ai Vilate Kimball i lona toalua, o Heber, o le sa i le itu i sasae o le Iunaite Setete o fesoasoani i le faalauiloaga o Iosefa e avea ma Peresitene. “Tau ina ia faasa e le Atua ona ou toe molimauina se isi tulaga faapenei.” Ua tutumu loto uma i le faanoanoa, ma o magaala tonu o Navu ua foliga ua faavauvau. E pei o le toatele, sa ia faaalia foi le popole e uiga i le taufaamatau o le faaauau pea o sauaga e faasaga i le Au Paia. ”O le mea o le a muta ai,” sa ia lapataia ai Heber, ”ua na o le Alii lava e silafia.”

Sa tusi atu Almira Mack Covey, o se tausoga i le au uso Samita, i lona aiga e uiga i le vaai i tino o Iosefa ma Ailama ua faafoi atu i Navu. ”E mafai ona sili atu lou silafiaina o o matou lagona nai lo le mea e mafai ona ou faamatala atu,” sa ia tusi atu ai, ”ae o le tele lenei o mea e mafai ona ou fai atu ai, o le leai ma ni laufofoga mātū na ou vaaia i lena aso i lena faapotopotoga tele o tagata. E oo lava i tagata e le ono mafatia faaleloto na matua aafia lava faalelagona e vaai atu i Perofeta e toalua a le Alii ua taooto mai.

O Sara M. Kimball, o le sa faatinoina se matafaioi autu i le faavaeina o le Aualofa, sa i ai foi ma i latou na vaai i tino ua faafoi mai i le aai. ”O le vaaiga o le oo mai o na tino maliu i navu e mafai ona sili atu ona mafaufauina nai lo le faamatalaina,” sa ia tusi atu ai i se uo, ”aua e leai se tasi e ono mafai ona pueina tusitusia tulaga faalelagona o lena vaaiga. E ui semanu e le mafai ona pueina le faavauvau o le aai atoa, ae sa taumafai Kimball e faamatala le faavauvau o se tamaitai e toatasi: o le aso na sosoo ma le fasiotiga, sa ia alu ai e nonofo faatasi ma Lusi Maka Samita. Sa manatua e Sara Kimball le uuina o le lima gatete o Lusi Maka Samita ma faalogo atu i lana fesili i le va o māsūsū, ”E mafai faapefea ona latou fasiotia a’u tama matitiva, E faapefea ona latou fasiotia i la’ua a e ua matua taua tele i la’ua?”

O Api Talaaga

Sa taumafai isi tusitala e faamaumau auiliiliga e uiga i le faamaturoina ma a latou tali i ai e ala i le tusia o faamatalaga e manatunatu i ai i a latou api talaaga. Nai lo le taulai atu i le mea o loo tupu i lea taimi ma popolega ua i ai, e pei ona masani ona faia e tusi, o tusiga i api talaaga e masani ona taumafai e faavasega faamatalaga taua mo tupulaga i le lumanai ma ia maua ai se lagona faaleagaga o le faalavelave. I le sailia o se faamalamalamaga po o se faataitaiga mo le toesea o o latou taitai, sa masani ona liliu atu le Au Paia i le Tusi Paia. E toatele na faatusatusaina le fasiotiga i mea faatusi paia na tutupu, mai le fasiotia o Apelu i le Faasatauroga o Iesu Keriso. Sa tele ina latou faailoaina Iosefa ma Ailama o ni isi o le toatele o maturo ”sa fasiotia ona o le afioga a le Atua, ma le mau na latou taofimau ai” o loo ta’ua i le tusi o Faaaliga. O lea, sa latou talitonu ai ua faitaulia nei uso e toalua faatasi ma i latou o loo aioi atu i le lagi, ”O le a le umi, le Alii e, ua paia ma moni, pe e te le faamasino atu ea ma tauia lo matou toto i luga o i latou o e o nonofo i le lalolagi?”

O mea na tutupu i Karefasi na taitai atu ai Iosefa Filitia e faatumu ni nai itulau o lana api talaaga i faamatalaga o le soifuaga, misiona, ma le maliu o Iosefa Samita. Na tusia e Filitia faapea o le taunuu mai o tino o maturo e toalua ”o le vaaiga aupito sili lea ona paia na vaai i ai o’u Mata.” E ui ”sa tele ina ia toe faitau i maturo anamua,” sa tusia e Filitia faapea ua avea nei o ia ma se molimau mo le ”2 o tagata silisili o e na faamauina le Upumoni sa la umia ma aoaoina i o la’ua Toto.” I le iuga, sa ia talitonu, o Iosefa ma Ailama o le a ”faatulagaina faatasi ma le Maturo o Iesu Keriso.”

E le gata i le vaavaai atu i maturo o le taimi ua tuanai mo le malamalama, ae sa tagai foi Filitia i le lumanai o le galuega a le Alii. ”Sa faia e Iosefa ma Ailama mea uma sa mafai ona la faia,” na ia tusia ai, ”ma na faataatia ai le Faavae o le Galuega tele o Aso mulimuli.” O le atiaeina i luga o lena faavae, sa mautinoa ai e Filitia, o le galuega na soifua ma maliliu ai Iosefa ma Ailama ”e mafai ona faamaeaina e Aposetolo e 12 o e sa faatonuina i mea uma e faatatau i le Malo o le Atua i luga o le Fogaeleele.”

Sa tusia e Zina Huntington Jacobs, o le sa faamauina ia Iosefa Samita o se ava faaautaunonofo, lona te’i i le vaaia ”o Tino ua leai se ola se leo o Maturo [toalua],” ma matauina e faapea ”sa itiiti se mea na manatu lo’u loto e tatau ona molimauina e o’u mata lenei vaaiga leaga.” I lana api talaaga, sa faitauina ai e Iakopo le tau o le faamaturoina mo aiga o ia alii, o le nuu, ma le tagata faapea foi mo le Ekalesia, e faamatala ai Iosefa ma Ailama e le gata o ”le Perofeta ma le Peteriaka o le Ekalesia a le Au Paia o Aso e Gata Ai,” ae faapea foi ”o ni tane agalelei,” ”Tamā agaalofa,” ”tamalii lotomaualalo,” ma ”Uo a tagata uma.”

Mo Iakopo, o le fasiotiga o Iosefa ma Ailama o faamaoniga ia o le amioleaga o le lalolagi. I lana api talaaga, sa ia tatalo ai ina ia faailoa mai e le Atua ”le toto le sala ua faamaligiina” ma fesili atu ”o le a le umi e tagi ai fafine ua oti a latou tane ma fanau matuaoti ae e te lei tauimasui i le Lalolagi ma afua ai loa ona taofia le amioleaga”? I le aso 4 o Iulai, pe tusa ma se vaiaso talu ona mavae le faamaturoina, sa ta’ua ai e Iakopo o le Aso Tutoatasi mo le Iunaite Setete, ma sa ia faatusatusaina le folafolaga o le saolotoga o Amerika ma le faamasinotonu i le fasiotiga faamanu o le uso e toalua. ”Ua pa’ū le fu’a tautupu o le saolotoga,” sa ia tusi atu ai. ”O le femitai i le laueleele o le saolotoga ua pisipisia nei i le toto lē sala.”

O Viliamu Clayton, o se tagata malaga mai Peretania ma se tasi o failautusi a Iosefa Samita, na tusia i lana api talaaga se tala auiliili sa’o i le ala na fasiotia ai Iosefa ma Ailama, o se tala na tuufaatasia mai faatalanoaga ma Uiliata Risati, Ioane Teila, ma isi sa i ai. Ina ua uma ona iloiloina le faamaoniga, sa tuu e Clayton le tele o tuuaiga mo le fasioti tagata i taitai o le malo, e aofia ai ma le kovana o Ilinoi, o Tomasi Ford. ”Sa ia tautino atu lona faatuatua ma le faatuatua o le Setete e faapea e tatau ona puipuia i latou mai mea uma e afaina ai,” na taua ai e Clayton. Ae peitai, o le vaegaau sa tatau ona puipuia Iosefa ma Ailama sa galulue faatasi ma le au faatupu faalavelave. E pei o Zina Jacobs, sa vaaia e Clayton se eseesega tele i le va o manatu faaAmerika o le saolotoga o tautapuaiga ma le mea moni na oo i ai le Au Paia. ”Ua sola le Saolotoga,” na ia tusia ai. Sa ia faaopoopo mai ma le to’amalie e faapea sa ”leai se faamanatuina faalauaitele i Navu” i le aso 4 o Iulai. I le nutimomoia ai o lona faatuatua i le atunuu, sa liliu atu Clayton i le Atua. ”Matou te vaavaai atu ia te oe mo le faamasinotonu,” na ia tusia ai.

Solo

O nisi Au Paia o Aso e Gata Ai na faasoa mai a latou tali e ala i le lolomiina o solo i le Times and Seasons, o se nusipepa na faatautaia e le Ekalesia. Sa faaaofia ai e tusitala ia tusi solo iloga e pei o Eliza R. Snow, Viliamu W. Phelps, Ioane Teila, ma Pale P. Palate faapea foi ma le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faailoaina o latou igoa. Sa taulai atu tusitala eseese i lagona eseese. O le ”Viia Le na Fetaia’i ma Ieova” a Viliamu W. Phelps na atagia mai ai le talatuu na tuua e Iosefa ma tulimatai atu i lana galuega i le isi itu o le veli. O le ”E, Toe Aumai Ia Te Au La’u Perofeta Pele” a Ioane Teila na saunoa mai le faananau e uiga i le maliliu ai o taitai pele e toalua. O nei pese ma isi solo sa lolomiina o ni upu faatasi ai ma fati lauiloa ua fautuaina mai. E i ai ni isi o nei solo na aofia mulimuli ane i tusipese a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o loo faaauau pea ona lagiina i aso nei.

O le tele o solo na fefiloi ai le faavauvau ma le tiga i le fasiotiga e faasino i maturo ua mavae, ma Iesu Keriso lava. I lana solo na lolomiina i le lomiga i le aso 1 Iulai, 1844, o le Times and Seasons, lea na faasilasila mai ai le fasiotiga, na tusia ai e Eliza R. Snow:

O lea la ua faanoanoa Siona—ua ia faavauvau i se taitai faalelalolagi:

Ua maliliu le Perofeta ma le Peteriaka!

O le galuega aupito uliuli ua iloa e tagata po o temoni

Talu mai le vaaiga i Kalevaria, ua tuu maualalo ai le au uso!

O lo la autasi i le olaga, ma le autasi i le oti—ua la faamaonia

Oka se malosi o la latou faauoga—le ala latou te alolofa moni ai:

Faamaoni i la la’ua misiona, seia oo i le oti, sa la tutu ai,

Ona faamaufaailogaina lea o a la molimau i o la toto.

Tusi i Faatonu

E pei ona mamanuina e le toatele o le Au Paia ma faasoa atu a latou tali patino i le faalavelave i tusi, api talaaga, ma solo, sa lagona e taitai ma sui o le Ekalesia se matafaioi e lipoti atu ma tuuina atu ni manatu faaalia e uiga i maliu i tusi i faatonu, ma saili i le faia o lena mea ina ia maua ai se talafou ma se faamafanafanaga i Au Paia o Aso e Gata Ai i soo se mea. I le aso 1 o Iulai, na faapipii ai e Aposetolo Uiliata Risati ma Ioane Teila, o e sa faatasi ma le au uso i le Falepuipui o Karefasi ina ua osofaia e le au faatupu faalavelave, o la igoa i se faaaliga i le Times and Seasons e le faatonu o le nusipepa o Viliamu W. Phelps. Na uunaia e lo la tusi i le faatonu ia Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia ”taofi mau i le faatuatua ua tuuina atu ia i latou i aso e gata ai” ma tuu Iosefa ma Ailama i totonu o se laina umi o maturo faatusi paia. Sa faamanatu atu e nei alii e toatolu i Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea ”o le fasiotiga o Apelu; o le tagatavaleina o le faitau selau; o le toto amiotonu o perofeta paia uma, mai ia Apelu ia Iosefa, na sausauina faatasi ma le toto sili o le Alo o le Atua, e fai ma faailoga susulu o le faamagaloga, ua na ona tauaveina ai o le talitonuga maumaututu i le pisinisi ma loto o tagata uma, e faapea ua tonu ma o le a faaauau pea le galuega; ma amuia lava i latou o e e tumau faamaoni e oo i le iuga.”

I le lomiga e sosoo ai o le Times and Seasons, sa lolomi ai e Phelps se tusiga umi e uiga i le fasiotiga lea na aofia ai se lipoti o upu a Iosefa a o ia tuua mo Karefasi. “Ou te alu atu e pei o se tamai mamoe a fasia,” na saunoa ai le Perofeta, “ae ou te filemu e pei o le taeao i le tauvevela; o ia te au le loto fuatiaifo e mama i le Atua, ma tagata uma: Ou te oti e aunoa ma le sala.” Na lipotia mai foi e Phelps e faapea ”o le ’alaga mulimuli a Iosefa o le ’Le Alii e lo’u Atua!’” Pe tusa o le taimi lava lea na lolomi ai e Phelps lana faatonu, sa tusia ai e Uiliata Risati lana lava tala auiliili e uiga i le fasiotiga, lea na aofia ai mo le taimi muamua le lipoti o upu mulimuli a Ailama: ”O au o se tagata oti.” Sa lolomiina le tala a Risati i le aso 24 Iulai, 1844, i le nusipepa a Navu i le lotoifale.

O Le Mataupu Faavae ma Feagaiga

E ui o le toatele o le au maimoa i fafo na faamoemoe e soloia le Ekalesia ina ua mavae le fasiotiga o Iosefa ma Ailama, ae sa faaauau pea le galuega a le Ekalesia e ui lava i lo la maliliu. I le lua tausaga talu ai o le soifuaga o Iosefa, sa galulue ai taitai o le Ekalesia i se lomiga fou o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A o lei maliliu Iosefa ma Ailama, sa la faasilasila atu se aso faamoemoeina e lolomi ai mo le ogatotonu o Iulai o le 1844.

O le lomiga sa na o sina faatuai teisi lava e le vevesi na muamua atu ma mulimuli ane ai i mea na tutupu i le Falepuipui o Karefasi. E lei leva ona mavae le faamaturoina, ae faia loa le faaiuga e faaauau le lomiga ae ia faaopoopo se vaega faaiu e ”tapunia” ai le tusi i se faamatalaga e faatatau i maliu. E peiseai na tusia le faamatalaga ia Iulai po o Aokuso, a o lolomiina le tusi ma faaaogaina ia Setema. O lenei faamatalaga, ua faaautuina ”Faamaturoina o Iosefa Samita ma Ailama Samita,” ua faapaiaina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135.

Talu mai le amataga o le seneturi lona 20, sa manatu ai le au faitofa ma taitai o le Ekalesia o le faamatalaga na tusia e Ioane Teila, o se Aposetolo ma le faauluuluga o le ofisa lomitusi. Peitai, o le vaega sa lei faatatau lava ia Teila i lona soifuaga atoa, ma atonu o le galuega a Teila, Risati, Phelps, po o se isi tagata e tusi atu soo i le ofisa lomitusi o Navu. E tusa lava po o ai na tusia, o faamatalaga sa matua mamafa lava le faamatalaga i molimau vaaitino ia Teila ma Risati ma sii mai tusiga ma faasilasilaga na muamua atu a nusipepa na lolomiina e le Ekalesia sa la fesoasoani e tusitusia. E pei o na tala na lolomiina muamua, o lenei faamatalaga na toe ta’ua ai autu o le faamaturoina, taumamaina, ma le faamasinoga paia—o autu na faapena foi ona faaalia i tusitusiga patino a Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ona sa tatau i le ’au lomitusi ona faafetaui le faamatalaga i se voluma ua uma ona taina (e ui e lei lolomiina), ae sa lolomiina le vaega i mataitusi matua laiti lava nai lo le vaega o totoe o le voluma ma ofi ai i totonu o le itulau ma le afa o avanoa i le va o le vaega na muamua atu ma le faasino upu. O se taunuuga o lona tulaga i le tuuina i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o lenei faamatalaga sa faitauina lautele ma sii mai ma ua avea ma faamatalaga faailoa aloaia mo Iosefa Samita ma lona uso o Ailama.

  1. Tagai i le Samuel Morris Brown, In Heaven as It Is on Earth: Joseph Smith and the Early Mormon Conquest of Death (Niu Ioka: Oxford University Press, 2012), 287–98.

  2. Vilate M. Kimball tusi ia Heber C. Kimball, 30 Iuni, 1844, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  3. Almira M. Covey tusi ia Harriet Mack Whittemore, 18 Iulai, 1844, Harriet Mack Whittemore Fesootaiga Tusitusia, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; faamataitusi lapopoa faaonaponei.

  4. Sarah M. Kimball tusi ia Sarepta Heywood, circa 1844, Iosefa L. Heywood Tusi, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; faailoga faaonaponei.

  5. Faaaliga 6:9–10.

  6. Iosefa Filitia api talaaga, Tesema 1843–Mati 1859, 47–51, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  7. Zina D. H. Young api talaaga, 28 Iuni, 1844, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  8. Zina D. H. Young api talaaga, 26 Iuni, 1844.

  9. Zina D. H. Young api talaaga, 4 Iulai, 1844.

  10. Viliamu Clayton api talaaga, 4 Iulai, 1844, tusia i le James B. Allen, No Toil nor Labor Fear: The Story of William Clayton (Provo, Iuta: Brigham Young University Press, 2002), 149.

  11. Viliamu Clayton api talaaga, 28 Iuni, 1844, tusia i le Allen, No Toil nor Labor Fear, 137.

  12. Tagai i le Davis Bitton, “The Martyrdom of Joseph Smith in Early Mormon Writings,” i le Roger D. Launius and John E. Hallwas, faatonu, Kingdom on the Mississippi Revisited: Nauvoo in Mormon History (Urbana ma Chicago: University of Illinois Press, 1996), 181–97; tagai foi i le Benjamin E. Park, “‘We Announce the Martyrdom’: The Murder of Joseph Smith as Portrayed in Times and Seasons Poetry,” Selections from the Religious Education Student Symposium 2008 (Provo, Iuta: Brigham Young University Religious Studies Center, 2008), 34–47.

  13. “Iosefa Samita,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 14 (1 Aok., 1844), 607; John Taylor, “The Seer,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 24 (1 Ian., 1845), 775; “Poetry,” Times and Seasons, vol. 6, nu. 14 (1 Aok., 1845), 991; Sacred Hymns and Spiritual Songs for The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Lomiga lona 19. (Liverpool, Egelani: George Teasdale, 1889), 89, 278, 314.

  14. Eliza R. Snow, “The Assassination of Gen’ls Joseph Smith and Hyrum Smith,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 12 (1 Iulai, 1844), 575.

  15. W. W. Phelps, Uiliata Risati, ma Ioane Teila, “To The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 12 (1 Iulai, 1844), 568.

  16. “The Murder,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 13 (15 Iulai, 1844), 585.

  17. Uiliata Risati, “Two Minutes in Jail,” Nauvoo Neighbor, 24 Iulai, 1844, 3.

  18. Tagai i le “Book of Doctrine and Covenants,” Times and Seasons, vol. 3, nu. 5 (1 Ian., 1842), 639; tagai foi i le “Notice,” 11 Iuni, 1844, i le Nauvoo Neighbor, vol. 2, nu. 9 (26 Iuni, 1844), 4.

  19. Peteru Crawley, A Descriptive Bibliography of the Mormon Church: Volume One, 1830–1847 (Provo, Iuta: Brigham Young University Religious Studies Center, 1997), 279.

  20. Tagai i le Robert J. Woodford, “The Historical Development of the Doctrine and Covenants, Volume I” (PhD diss., Brigham Young University, 1974), 1794.