Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘Sa I Ai Foi le Tagata i le Amataga faatasi ma le Atua’


“‘Sa I Ai Foi le Tagata i le Amataga faatasi ma le Atua’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Sa I Ai Foi le Tagata i le Amataga faatasi ma le Atua,” Faaaliga i le Talaaga

“Sa I Ai Foi le Tagata i le Amataga faatasi ma le Atua”

MF&F 93

Faleoloa a Whitney i Katelani, Ohaio.

Mai le faaiuga o Ianuari seia oo ia Aperila 1833, o Iosefa Samita ma le 15 i le 20 isi alii sa auai i le A’oga a Perofeta i le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio. I a latou fonotaga, sa latou pepese, tatalo, suesue i mataupu eseese faalelalolagi e oo i mataupu paia, ma faaaoga meaalofa faaleagaga. I le taimi o se tasi o nei sauniga, sa faia i le aso 27 o Fepuari—o le aso lava lea na faaali mai ai le Upu o le Poto—sa uunaia ai Tavita W. Patten e le Agaga Paia e usu se viiga i se gagana e le mailoa. O se tasi na auai, atonu o Sini Rikitone na faaliliuina le viiga a Patten mo isi. O le viiga sa faatatau i le faaaliga a Enoka o loo maua i le toeiloiloga a Iosefa Samita o le Kenese.

Atonu sa iloa e le toatele o alii i le a’oga le faaaliga a Enoka. Pe a ma le lua tausaga na muamua atu na faamaumauina ai ma lolomiina i le Evening and Morning Star (o se nusipepa o po po fou o le Ekalesia) ia Aokuso 1832, na tuuina mai ai e le faaaliga se vaaiga aoao maoae o le talafaasolopito o tagata—i upu o le viiga faaliliu a Patten, sa faaali atu ai ia Enoka “le mea ua mavae, mea ua tuanai, ma i le taimi nei, ma mea o lea oo mai.” Na tuuina mai foi e le faaaliga i tagata o le Ekalesia se tasi o uluai vaaiga o le manatu i se muai olaga. “O Aʼu na faia le lalolagi, ma tagata a o lei i ai i latou i la le tino.” na ta’u atu ai e le Alii i le perofeta anamua (Mose 6:51). O le faaliliuga o le viiga na tuuina atu i le potuaoga na toe ta’ua ai le tusiga na faaalia mai: “Sa ia vaai i le taimi na faia ai Atamu lona tamā ma sa ia vaaia ai o ia i le faavavau a o lei i ai se fatu o le efuefu i le paleni e fua ai.”

I le toe iloiloga o le Tusi Paia e Iosefa Samita, e aofia ai le faaaliga a Enoka, o loo i ai ni manatu loloto e uiga i le muai olaga ma le sootaga a tagata i le paia. Ae sa na ona faaataata mai, e lei faamatalaina auiliili. E mafai ona tatou lagonaina i le viiga faaliliu le fiafia na lagonaina e nei uluai tagata o le ekalesia a o latou mafaufau i le uiga o nei faaiteite. Ae ua na o na mafai ona tatou mateina po o a fesili atonu na totoina e nei faaiteite i mafaufau o Iosefa Samita ma ana soa i le a’oga.

I le aso 6 o Me, i ni nai vaiaso talu ona tuua le aoga mo le vaitau mafanafana, sa maua ai e Iosefa Samita se faaaliga na tuuina mai ai nisi faamatalaga e uiga i se muai olaga. O loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93, o le faaaliga na la’a ese mai manatu masani faaKerisiano e uiga i le natura o tagata, na faaalia mai ai ni manatu fou e faateia ai i lo tatou muai olaga ua tuanai, o lo tatou gafatia i le lumanai, ma la tatou sootaga i le Atua.

Talu mai le seneturi lona lima, sa tuuina mai ai e le talitonuga faakerisiano se vala toetoe lava a le mafai ona fai i le va o le Foafoa ma Ana foafoaga. O tagata, na talitonu ai tagata kerisiano, sa foafoaina mai le leai o se mea. O le Atua e le o se tagata faifaiva o alofilima e toe faafouina anomea sa i ai, ae sa matuai ese lava ma e ese atoa mai Lana foafoaga—mealilo ma e le iloa. O le faamatalaga a le matua-tamaitiiti o le Tusi Paia e uiga i le sootaga a le Atua ia i tatou sa tele lava ina malamalama i ai o se faailoga faatusa nai lo o se sootaga moni lava. O le faaalia o se manatu e ese mai ai, i le manatu o le toatele o tagata mafaufau faakerisiano, o le upuleaga lea ua faaitiitia ai le Atua pe siitiaina ai ma le matautia o tagata.

O le faaaliga o le aso 6 o Me sa lototoa ma fou, ae sa faaanamua ma sa masani ai. E pei lava o le tele o faaaliga a Iosefa Samita, na toe maua mai ai upumoni na leiloloa ia na manino lava le lauiloa i tagata o le tusi paia, i le tulaga lea o le Aposetolo o Ioane. Sa tautino mai ai e faapea e pei ona o i ai Keriso “sa i le amataga faatasi ma le tamā,” o lea sa “i ai foi le tagata i le amataga faatasi ma le Atua.” Sa faate’aese ai le talitonuga ua loa ona i ai i le foafoaga e aunoa ma se mea: “O le Atamai po o le Malamalama o le upumoni sa lei foafoaina pe faia e le mafai moni lava ona foafoaina.”

O le faaaliga na tuuina mai ai upumoni faaopoopo e uiga i le Atua ma le natura faaletagata. Sa ta’ua ai mea lava e tasi i le anotusi o le Tusi a Mamona ma le viiga a Tavita Patten e ala i le faamatalaina o le uiga o le upumoni o le “malamalama i mea e pei ona i ai ma e pei ona sa i ai ma e pei ona o le a oo mai.” O nei malamalamaaga i le tuanai, taimi nei, ma le lumanai na tuuina mai “ina ia outou malamalama ma iloa le ala e tapuai ai ma iloa ai mea tou te tapuai i ai.” O le faaaliga na faapitoa lava i le taimi ua tuanai a le Atua ma le lumanai mamalu gafatia o le tagata soifua. O Iesu Keriso, sa ta’u atu ai ia Iosefa, sa agaigai i luma e avea e faapei o Lona Tama. Sa Ia “le’i maua le atoatoaga i le amataga” ae “sa faaauau pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga o Lona Tamā. E faapena foi, sa i ai i tagata le gafatia faale-atua. O alii ma tamaitai o e tausia poloaiga a le Atua e “maua le alofa tunoa mo le alofa tunoa” seia oo foi ina “maua e i latou lona atoatoaga ma faamamaluina ia te au e pei ona faamamaluina ai au i le tamā.” O nei aloiafi o malamalamaaga i “mea e pei ona i ai moni lava” na toe maua mai ai se malamalamaaga anamua o le sootaga a le Atua ma Ana fanau ma faasa’oina ai le talitonuga faapea e matuai ese lava tatou mai le Atua lea na maua mai e Au Paia o Aso e Gata Ai mai tu masani faaKerisiano.

Sa faaaluina ai e Iosefa Samita aso na totoe o lona soifua e mafaufau loloto ai i aafiaga o nei aoaoga ofoofogia faafaaaliga. I ni tausaga mulimuli ane i Navu, sa ia tuuina atu ai nei upumoni i se faalauiloa aupito atoatoa i lana lauga o le konafesi mulimuli. I le toe ta’ua ai o upu o le faaaliga, sa ia aoao mai ai e faapea o alii ma tamaitai e faavavau faatasi ma le Atua ma e mafai ona avea faapei o Ia e ala i le “alu atu mai se malosiaga itiiti i se gafatia tele,” seia iu lava ina latou nonofo “i le mamalu e le mavae.” I le talanoa ai ma le faamautinoaga faaalia, sa ia aoao mai ai: “O le agaga, o le mafaufau o le tagata, o fea na aumai ai? Fai mai le tagata aoaoina na faia e le Atua i le amataga, ae e le faapea. Ua sili atu lo’u iloa. Na ta’u mai e le Atua ia te a’u.”

  1. O se lomiga i se pepa tēlē na lolomiina ina ua mavae le maliu o Patten ua faailoa mai ai le tagata na usuina o Patten ma lē na faaliliuina o Rikitone. “O Mealilo a le Atua, e pei ona faaali atu ia Enoka, i luga o le Mauga Mehujah,” [Ina ua mavae le 1838], Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki. O le viiga na faafetaia ai foi ia Frederick G. Williams (tagai i le Frederick G. Williae ms, “Singing the Word of God: Five Hymns by President Frederick G. Williams,” BYU Studies, vol. 48, nu. 1 [2009], 6488).

  2. Robin Scott Jensen, Robert J. Woodford, ma Steven C. Harper, faatonu, Revelations and Translations, Volume 1: Manuscript Revelation Books, vol. 1 o Revelations and Translations i le faasologa o The Joseph Smith Papers, na faasaoina e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Aai o Sate Leki:: Church Historian’s Press, 2011), 525–27; josephsmithpapers.org.

  3. Alema 13:3–4 i le Tusi a Mamona ua faaliliuina e faatatau i se muai olaga. Peitai, e leai se faamaoniga, na faaliliuina e Iosefa Samita po o ana paaga Alema 13 i le ala lenei (tagai i le Terryl L. Givens, When Souls Had Wings: Premortal Existence in Western Thought [Niu Ioka: Oxford University Press, 2010], 360, faamanatu 21).

  4. “Revelation Book 2,” 48, josephsmithpapers.org. Sa lafoina atu le viiga ua faaliliu i Initipene, Misuri, lea na lolomiina ai e W. W. Phelps i le nusipepa a le Ekalesia. I se taimi a o lei lolomiina, sa fetuunai ai le anotusi i se pese e i ai le saoasaoa ma le fati. Sa lolomiina lenei fuaitau: “With God [Enoch] saw his race began, / And from him emanated man, / Ma sa faatasi ma ia i le mamalu, / A o lei i ai se lalolagi po o seoli” (“Songs of Zion,” Evening and Morning Star, vol. 1, nu. 12 [Me 1833], 192).

  5. O le Aufono a Chalcedon i le T.A. 451 na tausalaina ai le aoaoga faavae o le muai olaga ma faauigaina uma ai le natura o Keriso o le Atua ma le tagata, o nei natura e lua e le mavavaeeseina ma e le mafesuisuiai (tagai i le Faatomuaga Faasolopito i le “Revelation, 6 May 1833 [D&C 93],” josephsmithpapers.org).

  6. “Revelation, 6 May 1833 [D&C 93],” 3, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:21, 29.

  7. “Revelation, 6 May 1833 [D&C 93],” 3, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:19, 24.

  8. “Revelation, 6 May 1833 [D&C 93],” 2–3, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:12–13, 20.

  9. “Discourse, 7 April 1844, as Reported by Wilford Woodruff,” 135, 137, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga.