Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Jesse Gause: Fesoasoani i le Perofeta


“Jesse Gause: Fesoasoani i le Perofeta,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Jesse Gause: Fesoasoani i le Perofeta,” Faaaliga i le Matalalaga

O Jesse Gause: Fesoasoani i le Perofeta

MF&F 81

Sa faia e le Ekalesia i po po fou ni suiga taua i lona faatulagaina i se vaitaimi puupuu lava. O le tele o nei suiga e mafai ona mataituina e ala i le faitauina o faaaliga i le amataga na tuuina mai i tagata taitoatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Mo le aufaitau i ona po nei, o nisi o uluai faaaliga e faasino i faalapotopotoga po o tagata taitoatasi e le iloa e le toatele. O se tasi o ia faaaliga, na tuuina mai i le aso 15 Mati, 1832 (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 81), na tuuina mai i se tagata e le mailoa mai le talafaasolopito o le Ekalesia: Jesse Gause. Sa soifua mai i le 1784, sa ola ae Jesse Gause i Penesilevania ma sa soifua ai mo se taimi i Delaware. Sa ia auai i le Sosaiete o Uo (le Au Quakers) i le 1806, faaipoipo ia Martha Johnson i le 1815, ma sa siitia atu i Ohaio i le tausaga na sosoo ai. O le lima tausaga mulimuli ane, sa ia toe foi atu ai i Delaware. Ina ua mavae le maliu o lona faletua muamua i le 1828, sa ia faalatalata atili atu i lona aiga lautele—o e sa avea ma sui auai o le Sosaiete Tuufaatasi o Tagata Talitonu i le Afio Mai Faalua o Keriso (o le Au Quakers)—mo se fesoasoani i le lagolagoina o lana fanau. E oo atu i le 1829, ua auai o ia i le faatuatuaga o le au Quakers. Sa ia toe faaipoipo i le 1830 ia Minerva Eliza Byram ma faamautu ai i se nuu Au Quakers i le Iuni i Matu, Ohaio, e na o le 15 maila mai Katelani, Ohaio.

O le auala tonu lava na oo mai ai Jesse ina ia papatisoina e le o iloa, ae na vave lava ona ia maua le faatuatuaga a Iosefa Samita ma tulai ai o se tagata iloga i le Ekalesia. I le aso 8 Mati, 1832, i Hairama, Ohaio, sa tofia ai Gause ma Sini Rikitone o ni fesoasoani ia Iosefa Samita i le au peresitene fou faatoa faatuina o le perisitua maualuga. O le tofiga o Iosefa lava ia o se peresitene o le perisitua maualuga na faia ia Ianuari. O lenei au peresitene sa avea ma taitaitama i le Au Peresitene Sili o le Ekalesia.

Sa le gata ina galue Gause o se fesoasoani ia Iosefa Samita, ae sa ia auauna atu foi i se misiona, malaga i Misuri i pisinisi a le Ekalesia, ma sa avea o se tusiupu i le galuega faatino o le toe iloiloga o le Tusi Paia, lea na ta’ua mulimuli ane o le Faaliliuga a Iosefa Samita. E pei o le toatele o isi tagata o le Ekalesia i po po fou, sa ia faaalia lona tuuto i lona faatuatuaga fou e ala i ana galuega i le fesoasoani atu i le faamoemoe o Siona.

O Sini Rikitone, o le sa papatisoina i Ohaio i le faaiuga o le 1830 ma sa avea o se tusiupu mo Iosefa Samita, ua leva ona avea ma mataupu ma tagata na mauaina ni faaaliga eseese. Peitai, o le faaaliga ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 81, o le faaaliga muamua lea na saunoa sa’o atu ai ia Jesse Gause. E ui e le o manino pe na talosagaina patino e Gause se faaaliga mai ia Iosefa Samita, ae ua tuuina mai e le anotusi se faamaninoga taua o tiute o Gause, e le na o i lona tiute o se tagata o le Ekalesia ae o se fesoasoani ia Iosefa Samita.

Na ta’u atu e le faaaliga ia Gause (ma le aufaitau i le lumanai) e faapea o ”ki o le malo” o le tofi lea o le au peresitene o le perisitua maualuga—i le tulaga lenei, ia Iosefa Samita lava ia. Sa faapea mai foi o le a faamanuiaina Gause pe afai e ”faamaoni o ia i fautuaga, i le tofi” lea na tofia i ai o ia.

Sa ta’u atu ia Gause o le ”faia lea o mea lelei silisili atu i [ona] uso a tagata,” e aofia ai le tatalo i nofoaga lautele ma talai atu le talalelei i tagata o le ekalesia ma tagata e le auai i le ekalesia. O lenei mea, sa ta’u atu ia te ia, o le a ”siitia a’e ai le mamalu o ia o lē o lou Alii.” Ma afai e tumau o ia ”faamaoni e oo i le iuga,” o le a ia maua se ”pale o le Ola pea.”

Atonu o le mea e ofo ai, sa tapē le igoa o Gause mai le Ekalesia i le itiiti ifo ma se tausaga talu ona uma na apoapoaiina ai o ia i le faaaliga e tumau e oo i le iuga. O le le tele o ni faamaumauga faaletalafaasolopito ina ua maea lana galuega faafaifeautalai ma Zebedee Coltrin ia Aokuso 1832 ua faigata ai ona malamalama pe aisea na ia aluese ai. Ona o lona talaaga i faatuatuaga uma o le Quaker ma le Sieka, e ono mafai ona iloa sa i ai ni ona feeseeseaiga faalelotu ma Iosefa Samita po o isi tagata o le Ekalesia—aemaise lava a o faaauau pea ona faafou e Iosefa le aoaoga faavae o le Ekalesia e ala i faaaliga.

O le a maua e le aufaitau o aso nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 81 le igoa o Jesse Gause i le na o le faaulutala o le vaega. E oo ane i le taimi na lolomiina ai le faaaliga i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua suia le igoa o Gause i le igoa o le tagata lea na valaauina e suitulaga ia te ia: Feterika G. Viliamu. O lomiga na sosoo ai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na tumau ai Viliamu o le na mauaina lenei faaaliga. O Viliamu, o le na suitulaga ia Gause o se fesoasoani ia Ianuari 1833, sa avea ma se tagata faatoa liliu mai ma lagolagoina Iosefa Samita. E pei o Gause ma Rikitone, sa avea foi Viliamu o se tusiupu ma se failautusi ia Iosefa Samita.

O faamaumauga tusitusia a Iosefa Samita o uluai faaaliga na faia i ai ni suiga ina ua saunia e uluai taitai o le Ekalesia na anotusi faafaaaliga mo le lolomiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835. Sa tonu suiga ona o nisi o faaaliga na o gatusa ma le tulaga o i ai nei le faatulagaga o le Ekalesia po o le malamalama faaleaoaoga faavae. A o saunia e faatonu ia faaaliga mo le lolomiina, atonu sa latou vaai i le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 81 e le na o se fautuaga i se tagata, ae o se faaaliga lautele atu i se fesoasoani o le e lagolagoina Iosefa Samita. Ma ona ua tuua e Jesse Gause le Ekalesia, o lea ua malamalama ai o le a suitulaga i ai e faatonu le igoa o Viliamu.

I nisi o itu, o uluai faaaliga sa avea ma faamaumauga o le taimi tonu lea, e tuuina atu ai i le aufaitau i ona po nei se malamalamaaga i le ala na mamanuina ai e faaaliga faifaipea le Ekalesia i ona po po fou. I isi itu, o faaaliga e i ai ni faaaogaaga lautele. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 81 e mafai ona faitauina i aso nei e le gata o se faaaliga patino i se tagata i po po fou o le Ekalesia, ae o se fautuaga foi i soo se tasi e naunau e lagolago le perofeta.

  1. O le igoa o le tagata na mauaina faatatau i ai lenei faaaliga na suia mulimuli ane. Tagai i talatalanoaga o loo i lalo.

  2. Tagai i le Erin B. Jennings, ”The Consequential Counselor: Restoring the Root (s) of Jesse Gause,” Journal of Mormon History, vol. 34, nu. 2 (Spring 2008), 182–227.

  3. Iosefa Samita, ”Note, 8 March 1832,” josephsmithpapers.org; Matthew C. Godfrey, Mark Ashurst-McGee, Grant Underwood, Robert J. Woodford, ma William G. Hartley, faatonu., Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, vol. 2 o Pepa o Faamatalaga o le faasologa o The Joseph Smith Papers, ed. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, Richard Lyman Bushman, ma Matthew J. Grow (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2013), 201–4.

  4. O minute mo lenei konafesi ia Ianuari 1832 e lei faasaoina mai. Tagai i le ”Minutes, 26–27 April 1832,” josephsmithpapers.org

  5. Revelation, 15 March 1832 [D&C 81],” josephsmithpapers.org; Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 207–8.

  6. Iosefa Samita, ”Journal, 1832–1834,” 3 Tes., 1832, josephsmithpapers.org; Dean C. Jessee, Mark Ashurst-McGee, ma Richard L. Jensen, faatonu., Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 o le talafaamaumau o le faasologa o The Joseph Smith Papers, faatonu. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2008), 10.

  7. Zebedee Coltrin talafaamaumau, faila 0002, ata 41, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  8. Tagai i le faatomuaga faasolopito i le ”Doctrine and Covenants, 1835,” josephsmithpapers.org; tagai foi i le Robin Scott Jensen, Richard E. Turley Jr., ma Riley M. Lorimer, faatonu, Revelations and Translations, Volume 2: Published Revelations, vol. 2 o Revelations and Translations faagasologa o The Joseph Smith Papers, faatonu. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2011), 301–10.