Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
I Totonu o Puipui o le Falepuipui o Liperate


“I Totonu o Puipui o le Falepuipui o Liperate,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“I Totonu o Puipui o le Falepuipui o Liperate,” Faaaliga i le Talaaga

I Totonu o Puipui o le Falepuipui o Liperate

MF&F 121, 122, 123

Falepuipui o Liperate

I le aso 1 o Tesema, 1838, sa faafalepuipuiina ai se Au Paia o Aso e Gata Ai e igoa ia Caleb Baldwin i le fogafale a lalo o le Falepuipui o Liperate i le Itumalo o Kalei, Misuri, i moliaga o “solitulafono o le Faalata Maoae.” O ana soa i le falepuipui sa aofia ai uso o le Au Peresitene Sili o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai: o Iosefa Samita, Ailama Samita, ma Sini Rikitone, faapea foi ma Laimani Wight ma Alexander McRae. O le toaono na taofia ai toetoe lava fa masina na avea ma vaega mulimuli o se talafaasolopito mata’ina ma sa masani ona faapopoleina ai le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri.

I totonu o puipui o le Falepuipui o Liperate, sa tusia ai e Baldwin nisi o manatunatuga sili ona loloto o Iosefa Samita na tusi atu ai i Au Paia o Aso e Gata Ai—o loo taape ma le matitiva---o ni vaega o ia tusi sa faamaonia mulimuli ane ma avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 121, 122, ma le 123. O nisi o nei fuaitau ua avea ma maa taua faaletusitusiga paia, e masani ona ta’ua i lauga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aluga o tausaga.

E ui ina sa faamatalaina ma toe faamatalaina le tala i le Falepuipui o Liperate mai le vaaiga a Iosefa Samita, ae o le aafiaga o isi alii na faafalepuipuiina ua maua ai se malamalamaaga faaopoopo. O Baldwin, o le sa sili ona sinia i le vaega, sa tauivi faaletino ma faalelagona i le sela o le falepuipui o Liperate. O upu musuia na oo mai ia Iosefa a o ia faalauina atu lana tusi na tuuina atu ai le faamafanafanaga ma le fautuaga ia Baldwin, le tamā e 47 tausaga o le fanau e 10 o lē sa moomoo e faatasi ma lona aiga i le taimi o le fa masina o lona taofia.

O Fevesiaiga Amata i Misuri

O le talafaasolopito mataina o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri na amata i le 1831, ina ua faailoa mai e se faaaliga ia Iosefa Samita o le Itumalo o Siakisone o le nofoaga o Siona, o le Ierusalema Fou (tagai i le MF&F 57:1–3). E oo atu i le 1833, o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Itumalo o Siakisone na faitauina le silia ma le afe—pe tusa ma le tasi vaetolu o le faitau aofai o le itumalo—ma o eseesega faalelotu, faaupufai, ma faaleaganuu na afua ai ni feteenaiga lemaalofia i le va o tagata fou ma tagata ua loa ona nofoia. Ina ua mavae o le lē ogosa’ia o ni talosaga filemu ina ia toe suia le nofoaga o le faatuatuaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma aiga, sa osofa’ia ai e se vaega faatulagaina e toatele o tagata Misuri le fale o Viliamu W. Phelps, sa faaleagaina le masini lomitusi o le Evening and Morning Star [Fetu o le Afiafi ma le Taeao], ma valitaina ma faapipii fulumoa ia Eteuati Paterika ma Salesa Aleni.

A o saili e Au Paia o Aso e Gata Ai se toe totogi mai e ala i talosaga tusitusia, sa latou faatulagaina foi i latou lava faamiliteli e puipuia ai o latou aiga pe a tulai mai ni feteenaiga faaauupegaina. E oo lava ina ua mavae le siitia atu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Itumalo o Caldwell i matusisifo o Misuri, lea na fatuina e le fono faitulafono a le setete mo i latou lava, a e o “taua” sa tau i Kalatini, DeWitt, Blue River, ma le Hawns Mill, lea na ta’ua o le Taua a Misuri-Mamona.

Ia Oketopa ma Novema 1838, sa faafalepuipui ai e Taitai Samuelu D. Lucas, o se taitai i le Militeli a Misuri, ni nai Au Paia o Aso e Gata Ai iloga, e aofia ai Iosefa Samita, Ailama Samita, Sini Rikitone, Pale P. Palate, Siaosi W. Robinson, ma Amasa Laimani. O Kalepo Baldwin, Laimani Wight, ma isi tagata o Au Paia o Aso e Gata Ai na molia sa faatasi atu ma Iosefa ma i latou na molia faatasi, i le fofogaina o le mataupu i le faamasinoga i Richmond, Misuri, ma maua ai le aofaiga atoa o Au Paia o Aso e Gata Ai i le 64 ua aumaia i le faamasinoga e tali i moliaga faasolitulafono. I le gasologa o le fofogaina i le faamasinoga, sa faailoa mai ai e Faamasino Austin A. Tupu ia Baldwin ma ofo atu ia te ia lona saolotoga pe afai o le a ia teena lana tapuaiga ma lafoai le Perofeta o Iosefa—o se ofo na teena e Baldwin. O le mea lava lea e tasi na faia i isi tagata na taofia, o i latou uma na “toe faafoi maia se tali e pei o le tali a le Susuga a. Baldwin.”

Na iu lava ina maua e Faamasino Tupu se mafuaaga talafeagai e faafalepuipui ai se vaega o taitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O Iosefa Samita, Ailama Samita, Sini Rikitone, Laimani Wight, Alexander McRae, ma Kalepo Baldwin e tatau ona aveatu i le Falepuipui o Liperate i le Itumalo o Kalei, ona o falepuipui i itumalo ia na tutupu ai solitulafono e le lava avanoa mo le toatele o ia pagota. I le aso 1 o Tesema, 1838, na ulu atu ai Iosefa Samita i le falepuipui ma i le “sii ai o lona pulou, sa ia fai mai, i se leo ma’oti, ‘Talofa, alii.’ O le isi taimi na sosoo ai, sa le iloa atu ai. Sa suigi le faitotoa mamafa i ona sooga malolosi ma sa lilo atu le Perofeta mai le vaai a tagata fiailoa o e sa matamata atu ma le naunautai tele.”

Falepuipui o Liperate

O le faaaluina o le silia ma le fa masina i le falepuipui pu moomoo na faamaonia ai se aafiaga faavaivai loto. O puipui maa mafiafia e fa futu, o se taualuga e ono futu, ma le faavevesi faifai pea a leoleo na mafua ai ona faamatalaina e Iosefa ma ana soa le fausaga o se “seoli o loo siomia i temoni.” Sa tuuina i totonu o le sela pito i lalo e na taofia, lea e pa’u maualalo ai le fua vevela, mumu vaivai moli, sau le manogi leaga mai fafo, ma sa foliga mai ua telegese le taimi. E na o “nofoa vao palapala” na taofia ai pagota mai le momoe i luga o le fola ma’a, ae e oo lava i na mea na tuuitiitia le aoga i le gasologa o taimi.

E pei foi o le tulaga i isi falepuipui o le itumalo o le seneturi lona 19, na mama’i pagota i meaai. Sa faamatalaina e Iosefa ma ana soa a latou meaai i aso taitasi o ni “meaai e sili ona leaga ma eleelea tele sa le mafai ai ona matou aai ai seia oo ina uunaia i matou i le fia aai.” Ina ua iu ina aai pagota i a latou meaai na avatu, o meaai na mafua ai ona latou faasuati “a tali oti ai.” Sa masalomia e nisi o tagata na taofia le faa’onaina o a latou meaai ma vai pe fafagaina foi i latou i tino o tagata.

Na salalau le tala o pagota o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Falepuipui o Liperate, ma “na i ai se vaaiga i lea nofoaga o se vaega o pa e tuu ai meaola.” Sa asiasi atu tagata o le lotoifale i le falepuipui i vaega toatele ma faataupupula ma le maofa i pagota, ma a latou taufaifai o tauemuga e lagona atu mai puipui maa. Sa faitio Ailama Samita, “E masani ona asiasia i matou e tagata valelea o e o a latou faatinoga ua pei matou o ni elefane po o ni kamela e ’oso patua po o ni puaa sami po o ni tafola sauai po o gata sami.”

O lea aso ma lea aso, sa pagatia ai tamaloloa i le falepuipui, ma o le tiga faalelagona sa faifaimalie ma faaauau pea ona tofotofoina ai lo latou faatuatua. “Ua punonou ifo o matou agaga ma ua matou puapuaga i le tele o mafatiaga … ma e moni lava sa matou tigaina i le tele o puapuaga ma tofotofoga,” na tusi ai e Iosefa.

“O le fa masina na saisaitia ai i totonu o le Falepuipui i Liperate sa sili foi ona faigata faaletino i pagota. Sa tau le suluia e le la ia faamalama uamea laiti e lua sa faapea ona maualuluga tele mo le vaai atu ai, ma o itula uumi o le pouliuli na mafua ai ona tiga mata o alii e pei ona toe manatua ai mulimuli ane e se tasi na faafalepuipuiina. E ui ina sa faatagaina se afi laitiiti, ae o le leai o se alāasu e alu ai le asu, sa faapea ona faateteleina ai le afaina o mata o pagota. Sa tiga o latou taliga, sa gatete o latou neura, ma i ai foi se taimi na oo ai le gase atoa o le tino o Ailama Samita. O Sini Rikitone, e lona lua le matua i le kamupani e sosoo ma Baldwin, sa i ai i se tulaga sili ona lē lelei o le soifua maloloina lea, i le taoto ai i se moega e faasasasasa i luga, sa ia talosagaina ai le vave tatala i tua. O lana tautala faamomoi loto ma le ma’i tuga na mafua ai ona tatala i tua e le faamasino ia Rikitone a o lei o’o i le taimi faatulagaina.

Ae atonu o le mea na sili ona faalotovaivaia ai pagota na totoe, o le manatu lea e faapea, o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e aofia ai ma o latou lava aiga, na taapeape solo, augapiu ma se mea, ma fetulina’i solo i le setete o Misuri. Sa lagona e Baldwin ma ona uso a pagota le tuuatoatasi ma le faanofoesea i le Falepuipui o Liperate, ae o isi pagota sa faamautinoa soo atu i ai i a latou uo ma aiga o loo manuia e ala i asiasiga ma tusi, sa na o le tasi se asiasiga puupuu na maua e Baldwin mai lona faletua, o Nancy, a o lei oo i le Kerisimasi i le 1838, ma e leai se faamaumauga o nisi fesootaiga ma ia po o le la fanau e toa 10 i le tolu masina na sosoo ai.

Sa foliga mai na leai se faamoemoe, na taumafai faalua pagota e sosola ese mai le falepuipui, i le aso 6 Fepuari ma le aso 3 o Mati, 1839, ae sa taofi e leoleo mataala a latou taumafaiga malolosi e sosola ese. E lua vaiaso mulimuli ane, i le aso 15 o Mati, na talosaga ai alii e toalima ina ia tatala i tua mo le taofiga faasolitulafono o i latou. O le talosaga e lua itulau a Baldwin na faamaonia ai lona manao tele ia toe faatasia ma lona aiga, o e na “tuliesea mai le Setete talu mai lona taofia e aunoa ma se auala mo lo latou tausiga.” E le gata i lea, sa iloa foi e Baldwin o lona atalii, e igoa foi ia Kalepo, sa “sasaina toetoe lava ina oti e tagata Misuri i laau o le hickory.” O lea, ina ua taofia “e aunoa ma se faamaoniga e faasaga ia te ia,” na fesili atu ai Baldwin ia taofia “sauaga faifaipea” ma ia soloia moliaga uma mai ia te ia. E ui lava i talosaga a pagota, ae na foliga e lava faamaoniga na i ai e taofia ai i latou.

E lua aso mulimuli ane, i le aso 17 o Mati, sa asiasia ai e Samuelu Tillery, o se tasi o leoleo falepuipui le sela maualuga ma maua ai se meafaigaluega e vilivili e eli ai pu, lea sa ia talitonu sa faaaoga e pagota e eli ai lo latou ala i puipui mafiafia. Sa faatonuina e Tillery ni alii se toa 25 i lalo e faauma le sailiga, ona faatonuina lea o lana vaega e saisai i filifili Iosefa Samita ma pagota i le fola. I le faaputu ai o le tolu ma le afa masina o le atuatuvale, popole, ma le le fiafia, sa tulai ae ai ma le malosi Baldwin i ona vae, tilotilo sa’o atu i mata o le leoleo falepuipui, ma faamautu atu, “Tillery, afai e te tuuina na filifili ia te a’u ou te fasiotia oe, o lea ia fesoasoani mai ia te a’u le Atua!” I upu a Ailama Samita, “sa lei pine ae toafilemu Tillery ma ioe e toe asiasi atu ma foia le mataupu.” E ui o le taufaamatau aasa a Baldwin na foia ai mo se taimi le tumau le finauga, sa faapea ona tuu ai pagota i lalo o se vaavaaiga mamafa atu.

I le na o le tolu aso talu ona uma le vevesi ma Samuelu Tillery, sa i ai pea Baldwin i le lototiga ma manatunatu ai pe o afea o le a ia toe vaai pe faalogo foi i ai mai lona aiga. Sa amata ona faalau atu e Iosefa Samita se tusi lea na siitia ai ma le le masalomia le agaga o Baldwin—o se tusi na aumaia talu mai lena taimi le faamafanafanaga ma le fautuaga i le faitau miliona o Au Paia o Aso e Gata Ai.

Tusi i le Au Paia

Sa tusia e Alesana McRae le tele o le tusi sa faatuatusi i “le ekalesia o le au paia o Aso e Gata Ai i Quincy, Ilinoi ma salalau i fafo atu ma ia Epikopo Paterika i se tulaga faapitoa,” e ui ina sa fesoasoani Baldwin i le tusia o le 2 o itulau e 29 o le tusi. Na tusia e tusitalafaasolopito o Dean Jessee ma Ioane Welch e faapea o le tusi umi a Iosefa Samita ua pei o tusi a Paulo. Mo se faataitaiga, na ta’ua e Iosefa o ia lava “o se pagota mo le Alii o Iesu Keriso” ma sa tusia e faapea “e leai se mea e mafai ona vavaeeseina ai i tatou mai le alofa o le Atua,” o le gagana e pei o tusiga a le Aposetolo o Paulo i Efeso ma Roma. Ona auiliili lea e Iosefa ia mafatiaga o le “au paia matitiva ma manunua,” e aofia ai aiga o loo feofeoai ma le leai o se fesoasoani ma le leai o se faamoemoe i le va o Misuri ma Ilinoi, faapea ai foi ma aafiaga faanoanoa sa i ai o ia ma ana soa i le Falepuipui o Liperate.

Ina ua uma ona tuuina atu se tala faavauvau o le agaga e uiga i le saua ma faatinoga e aunoa ma se alofa mutimutivale a nisi o o latou tuaoi i Misuri, Sa tautalagia e Iosefa upu muamua ia ua avea nei ma vaega 121 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Le Atua e, o fea ea lau afio? Ma o fea o i ai le faapaologa ua ufitia ai lou lafitaga? O le a le umi e taofia ai lou aao ma silasila mai ai mai le lagi faavavau lou fofoga, ioe, lou fofoga manino, i sese ua faia i lou nuu ma au auauna, ma oo atu ai i ou fofoga o a latou tiga? Ioe, le Alii e, o le a le umi latou te mafatia ai i nei sese ma sauaga e lē tusa ai ma le tulafono ae lei faamalūlūina lou finagalo ia te i latou ma uunaia ai lou finagalo i le agaalofa ia te i latou.”

Sa lei tali vave mai le aioiga faalelagi a Iosefa. Sa faaauau pea ona ia tomanatu i amioga saua e faasaga i le Au Paia o Aso e Gata Ai ma mafaufau pe o afea o le a oo mai ai le faamasinotonu i e faasauā ia te ia. Mulimuli ane, ina ua uma ona faamatala mai itulau e fitu o le faanoanoa ma le ita, sa oo mai se faamautinoaga faamafanafana i le Perofeta o Iosefa: “Lo’u atalii e, ia filemu lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina taimi laitiiti ma ona oo lea ma afai e te gafatia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i luga; o le a e manumalo i ou fili uma.” Sa toe faamautu atu e le Alii ia Iosefa e faapea “afai e tatala faamaga lautele mai e auvae lava o seoli le gutu ia te oe, ia e iloa, loʼu atalii e, o nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le a avea mo ou lelei. Na afio ifo le Atalii o le Tagata i lalo o i latou uma. Ua sili atu ea oe ia te ia?”

O nei upu faamafanafana na faaosofia ai se lagona o le talitonu ia Iosefa. Sa ia fai mai o le Atua “o le a i ai se nuu tofotofoina” ma o le aafiaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri o “se suesueina o lo tatou faatuatua e tutusa ma aafiaga o Aperaamo.” O le tulaga na oo i ai le faasaoina o Aperaamo mai le ositaulagaina o lona atalii o Isaako, o le a faapena foi ona laveaiina Au Paia o Aso e Gata Ai mai o latou tofotofoga pe afai latou te tumau faamaoni.

Ona tuuina atu lea e Iosefa o faatonuga i nisi o mataupu faaopoopo. Muamua, sa ia faatonuina le auala e faatautaia ai konafesi ma fonotaga a le aufono o loo loma, ma tuuina atu ai i ana soa o le falepuipui le faamoemoe o le a vave ona latou toe taloina faatasi ma le Au Paia. O le isi aitema o le pisinisi o le faatauina lea o meatotino i le Teritori o Aioua. Sa talitonu Iosefa o le laueleele o le a “tele le aoga i le ekalesia” ma fautuaina Eteuati Paterika ma isi i le auala e soalaupule lelei ai le fesiitaiga, ma faamamafa atu ai le taua o le faia o lena mea e aunoa ma le faaloloto po o le sailia o mea mo le tagata lava ia. Sa ia fautuaina foi taitai o le Ekalesia ia manatua i latou o e le tagolima ma “tauaveina vaivaiga o e vaivai.”

Ona sui lea o autu o le tusi i le faapea ai, aua ua toatele e valaaulia, a e toa itiiti e ua filifilia, o upu na faaaoga e Iesu i le Feagaiga Fou (tagai i le Mataio 22:14). Sa faanoanoa Iosefa ona o ia ma le Au Paia o Aso e Gata Ai na aoaoina “e ala i aafiaga faanoanoa” o le mana faataumaoi o le faamaualuga. Atonu na tomanatu Iosefa i nisi o ana uo mamae, e pei o Viliamu W. Phelps ma Feterika G. Viliamu, o e sa lei leva ona liliuese. (O le a iu lava ina toe foi uma i laua i le faaaumeaina atoatoa i le Ekalesia.) Sa faamatala atu e Iosefa uiga patino e tatau ona sailia ia maua e i latou uma e umia le perisitua ma Au Paia uma o Aso e Gata Ai pe afai e latou te faamoemoe ia ia i latou le faaaafiaina o isi: agamaualalo, agamalu, faatauanau, loa ona tali-tiga, agalelei, alofa mama, amiomama, ma le alofa.

Ina ua lata i le faaiuga o le tusi, sa toe foi atu Iosefa i sauaga na mafatia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri. Sa talitonu Iosefa o le Faavae o le Iunaite Setete e avea “o se tagavai mamalu” lea na faamautinoa ai le saolotoga e tapuai ai, ma sa ia talosagaina le Au Paia e saini ni faamatalaga auiliili o o latou tiga ma le faiga faaleaga o i latou. E aunoa ma se faamaoniga o le mauaina o soo se mea e toe maua mai, sa naunau ai lava Iosefa ma le Au Paia e “tuuina atu [a latou tautoga] i faauluuluga o le malo,” ma faataunuu ai se poloaiga na tuuina mai e le Alii.

O le tusi umi a Iosefa Samita sa i ai sona aafiaga tumau. Sa le gata ina fautuaina ai Baldwin i le falepuipui ma mafatiaga o le Au Paia i le vevesi i Misuri ae sa faaauau pea ona toe lolomiina mo le tele o tausaga i le Times and Seasons, Millennial Star, ma le Deseret News. Na iu lava, ina faapaiaina ia vaega e pei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 121, 122, ma le 123, ma o na fuaitau o loo faaauau pea ona tuuina atu le faamafanafanaga ma le taitaiga i soo se tasi e suesueina tusitusiga paia mo le uiga.

Na iu lava ina mafai e soa i le falepuipui ona “sosola” mai pulega faaletulafono a o faafeao atu i se faamasinoga i le Itumalo o Boone, Misuri, ia Aperila 1839. Sa faatagaina e leoleo o le falepuipui ia pagota e sosola ese mai le taofiga i le mavae ai ona taitai ese atu i latou mai fili o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Itumalo o Kalei. Sa oo ina vavaeese Baldwin mai ia Iosefa ma isi i ni nai taimi ina ua mavae le latou solaaga, ae na iu ina kolosi atu pagota uma i Ilinoi, ma iu ai ina toe faatasia ma aiga, uo, ma isi tagata sulufai uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  1. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume C-1 [2 November 1838–31 July 1842],” 858, josephsmithpapers.org.

  2. Orson F. Whitney, “An Ensign for the Nations: Sketch of the Rise and Progress of Mormonism,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 61, nu. 28 (13 Iulai, 1899), 434–35.

  3. Tagai i le Alexander L. Baugh, “The Final Episode of Mormonism in Missouri in the 1830s: The Incarceration of the Mormon Prisoners at Richmond and Columbia Jails, 1838–1839,” John Whitmer Historical Association Journal, vol. 28 (2008), 1–34.

  4. Clark V. Johnson, faatonu, “Mormon Redress Petitions: Documents of the 1833–1838 Missouri Conflict” (Provo, Iuta: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1992), 685–86.

  5. Laimani Omer Littlefield, Reminiscences of Latter-day Saints: Giving an Account of Much Individual Suffering Endured for Religious Conscience (Logan: Utah Journal Company Printers, 1888), 79–80.

  6. Dean C. Jessee, “‘Walls, Gates and Screeking Iron Doors’: The Prison Experience of Mormon Leaders in Missouri, 1838–1839,” i le Davis Bitton ma Maureen Ursenbach Beecher, New Views of Mormon History: A Collection of Essays in Honor of Leonard J. Arrington (Aai o Sate Leki: Iunivesite o Iuta Press, 1987), 25.

  7. Jessee, “Walls, Gates, and Screeking Iron Doors,” 25.

  8. Jessee, “Walls, Gates, and Screeking Iron Doors,” 27.

  9. Jessee, “Walls, Gates, and Screeking Iron Doors,” 27.

  10. Iosefa Samita le Itiiti, “Communications,” Times and Seasons, vol. 1, nu. 6 (Ape. 1840), 85.

  11. Risati S. Van Wagoner, Sidney Rigdon: A Portrait of Religious Excess (Aai o Sate Leki: Signature Books, 1994), 254–55.

  12. Tagai i le Maria Audentia Smith Anderson, faatonu, Joseph Smith III and the Restoration (Initipene, Missouri: Herald House, 1952), 13–14.

  13. Kalepo Baldwin talosaga, Liperate, Misuri, 15 Mat., 1839, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  14. “John Gribble, Paragoonah, 1864 July 7,” Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  15. Talosaga a Kalepo Baldwin.

  16. Tagai i le Jeffrey N. Walker, “Habeas Corpus in Early Nineteenth-Century Mormonism: Joseph Smith’s Legal Bulwark for Personal Freedom,” BYU Studies, vol. 52, nu. 1 (2013), 27.

  17. Tusiga o Kalepo Baldwin, i le Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 11 Iuni, 1849, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; tagai foi i le Elden J. Watson, faatonu, Manuscript History of Brigham Young, 1847–1850 (Aai o Sate Leki: J. Watson, 1971), 211.

  18. Jessee, “Walls, Gates, and Screeking Iron Doors,” 31.

  19. “Letter to the Church and Edward Partridge, 20 March 1839–A,” 1–2, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Dean C. Jessee ma John W. Welch, “Revelations in Context: Joseph Smith’s Letter from Liberty Jail, March 20, 1839,” BYU Studies, vol. 39, nu. 3 (2000), 126; Efeso 3:1 ma le Roma 8:35.

  20. “Letter to the Church and Edward Partridge,” 7; tagai foi i le Jessee ma le Welch, “Revelations in Context,” 135.

  21. “Letter to the Church and Edward Partridge,” 3–4, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–3.

  22. “Letter to the Church and Edward Partridge,” 4, 8; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8.

  23. “Letter to the Church and Edward Partridge,” 10; tagai foi i le Jessee ma Welch, “Faaaliga i le Talaaga,” 136.

  24. “Letter to the Church and Edward Partridge,” 1, 2; tagai foi i le Jessee ma Welch, “Faaaliga i le Talaaga,” 140.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:39, 41–46.

  26. Letter to the Church and Edward Partridge, 20 March 1839–B,” 8, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1–6; Jessee ma Welch, “Faaaliga i le Talaaga,” 130.

  27. Jessee ma Welch, “Faaaliga i le Talaaga,” 144.

  28. Mo faamatalaga faaopoopo faatatau i le solaaga mai le falepuipui o Liperate, tagai i le Alexander L. Baugh, “‘We Took Our Change of Venue to the State of Illinois’: The Gallatin Hearing and the Escape of Joseph Smith and the Mormon Prisoners from Missouri, April 1839,” Mormon Historical Studies, vol. 2, nu. 1 (Tautotogo 2001), 59–82.