Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
’Oa e Tele Atu Nai le Tasi


“Oa e Tele Atu Nai le Tasi,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Oa e Tele Atu Nai le Tasi,” Faaaliga i le Talaaga

’Oa e Tele Atu Nai le Tasi

MF&F 111

I le faaiuga o Iulai 1836, sa amata malaga ai Iosefa Samita le itiiti, Sini Rikitone, Oliva Kaotui, ma Ailama Samita mai Katelani, Ohaio, agai atu i le Setete i sasae o le Iunaite Setete. I vaiaso a o lei malaga ese atu i latou, sa matua’i popole ai lava Iosefa e uiga i mataupu faaletino a le Ekalesia. I Misuri, sa taofimau ai le Au Paia i lo latou umia saoloto fanua na tutuliese ai i latou mai le Itumalo o Siakisone o se faailoga o la latou tautinoga i le fausiaina o Siona, ae sa leai se auala na muai vaaia e toe foi mai ai. I le taimi lava lea e tasi, sa mamafatu le avega i le Ekalesia i aitalafu ina ua mavae le fausiaina o le Malumalu o Katelani. O a mea e mafai ona faia?

O nei atugaluga atonu na faaauau pea ona i ai i mafaufauga a Iosefa Samita a o malaga atu lana vaega toalaiti i le Aai o Niu Ioka ma Boston. E tusa ai ma se tala mulimuli ane, sa ta’u atu ia Iosefa ma isi taitai e uiga i se oa natia i Salema, Masatusa, ma sa faamoemoe e maua lea. O le faamoemoe mo le toomaga i mea tautupe ma le popole i Siona o vaega autu ia o le matalalaga mo se faaaliga na maua e le Perofeta i Salema i le aso 6 Aokuso, 1836.

“Aua Tou Te Popole”

I le faaaliga, sa faamafanafanaina ai e le Alii ia Iosefa ma ana soa: “Aua tou te popole e uiga ia outou aitalafu, aua o le a Ou tuu atu ia te outou le mana e totogi ai. Aua tou te popole e uiga ia Siona, aua o le a Ou faia ia te ia ma le alofa mutimutivale.” O le faaaliga na ta’u mai ai e tele oa e tatau ona maua i le aai “mo le manuia o Siona.” O nei mea o le a aofia uma ai punaoa tautupe ma faamanuiaga faaleagaga o tagata liliu mai, “o e o le a ou faapotopotoina mai i le taimi e tatau ai.” O oa e mafai foi ona aofia ai le malamalama taua e fesootai ma “tagata anamua ma e na faavaeina lenei aai.”

Sa mulimuli Iosefa ma ana soa e toatolu i le faatonuga i le faaaliga e “nonofo i le nofoaga lenei” ma faaalu ni nai vaiaso i Salema, ma talai atu ma asiasi i nofoaga faasolopito a o faamoemoe e maua ni tupe e fesoasoani ai e totogi aitalafu a le Ekalesia ma laveai mai Siona. Ae e leai ni pepa o faamatalaga o i ai e ta’u mai ai sa latou vaai i lenei faaaliga ua faataunuuina i soo se auala e o’o atu i le taimi na latou toe foi atu ai i Katelani.

O le mea na faataunuuina e le Alii e ala i la latou malaga i Salema e tumau lava le le mailoa. O nisi tagata ua manatu o le malaga sa le o se tulaga manuia. O isi ua taumatemate atonu o faatonuga o le faaaliga e “ole atu ma le filiga e uiga i tagata anamua o le aai,” lea na aofia ai nisi o tuaa o Iosefa, atonu na fesoasoani e saunia ai o ia e maua faaaliga taua e uiga i galuega sui mo e ua maliliu. Ae o le talafaamaumau faasolopito e leai se mea na faaalia mai e uiga i lagona o Iosefa, Oliva, Sini, ma Ailama e uiga i le faaaliga ina ua latou tuua Salema.

“O Le Taimi Tatau Ai a le Alii”

Ae peitai sa lei galo le faaaliga. “I Filatelifia, [Penesilevania,] i le konafesi a le Ekalesia ia Iulai 1841, sa tuua ai e Ailama Samita ma Viliamu Law o le Au Peresitene Sili ni faatonuga mo Faifeautalai Erastus Snow ma Benjamin Winchester e uiga ia Salema. O nei faatonuga na aofia ai se kopi o le faaaliga ia Aokuso 1836 ma sa faailoa mai ai le talitonuga o le Au Peresitene Sili e faapea “ua oo mai le taimi tatau ai a le Alii” mo le faaaliga ina ia faataunuuina ma faapotopotoina ai tagata o Salema i Lona malo.

Sa muamua faatuatuai Erastus Snow. Sa auauna atu o ia talu mai Aperila 1840 i Penesilevania, New Jersey, ma isi eria i le Talafatai i Sasae ma le faamanuiaina tele ma sa fuafua ai e toe foi atu i Navu i le tautoulu o le 1841. Sa ia tatalo ia iloa le finagalo o le Alii, ma sa “musumusu atu pea le Agaga e alu i Salema.” E ui i lea, sa i ai foi sana pisinisi e faia i Navu, ma sa faamoemoe e toe foi atu iina. Atonu sa faigata ia te ia ona iloa le eseesega i le va o ona lava manaoga moni ma uunaiga a le Alii.

Ina ua maea se faatinoga faatusi paia, sa tonu ia Elder Snow e fai se vili e fuafua ai po o fea e tatau ona alu i ai: Navu po o Salema. Sa ia maua le palota mo Salema—faalua—ma filifili e alu i le vave e mafai ai. Sa ia faatulagaina mo lona toalua ma lona afafine, o e sa malaga faatasi ma ia, e nonofo ma lona uso i Woonsocket, Rhode Island, seia oo ina mafai ona ia maua se mea i Salema mo i laua. O lona uso e le o se tagata o le Ekalesia ae “sa foliga mai sa fiafia i le galuega” a o talai atu Erastus i le eria, ma sa faamoemoe o ia ia talia e lona uso le talalelei.

“Tagata Ese ma Tuuatoatasi”

I le aso 31 Aokuso, 1841, na tuua ai e Erastus Snow lona aiga i Rhode Island ma malaga atu i Boston, lea na ia faatalitali ai seia oo i le aso 3 o Setema e taunuu atu ai Peniamina Winchester. Ona malaga lea o nei alii e toalua i Salema. “Sa ma taunuu, O Tagata Ese ma tuuatoatasi,” na ia tusia ai, “ae sa faalagolago i le Atua e taitai lo ma ala.” I lena po sa tatalo faatauanau ai faifeautalai e toalua “ina ia tatalaina e le Atua loto o tagata ina ia mafai ona faalogo i upu e talanoa atu ai faifeautalai.” O le aso na sosoo ai sa la agai ai i luma i le faatuatua.

O le ao ma le po sa la talai atu ai i Boston ma Salema, ae sa aunoa ma se faamanuiaina. Ina ua mavae se vaiaso, sa tuua e Peniamina Winchester le nofoaga mo Filatelefia ma faaauau ai e Erastus le galuega na o ia i Salema, ma talai atu i nofoaga na valaaulia ai i le aluga o le vaiaso ma i se fale faafiafia mautotogi i faaiuga o vaiaso. E ui lava i ana taumafaiga ma le toatele o tagata sa auai, ae sa foliga mai e toaitiiti na fiafia moni lava i lana savali. Sa ia tusia, “E ui ina sa ou faasalalauina i pepa ma faasalalau e aunoa ma se tupe e totogia le tele o a matou lauga i le aai, ae sa umi se taimi ae ou te lei mafai ona maua ni tagata e matauina a’u, e sili atu nai lo le o mai ma faalogo ma toe o ese atu.”

O le gauai muamua lava na maua e Erastus Snow ma sa tupu so’o sa lē lelei. Sa lolomiina e Reverend A. G. Comings, o se faifeau Papatiso ma o le faatonu o se nusipepa i le lotoifale, na lolomiina ni tusiga na e tetee i le Ekalesia ma sa musu e lolomi tali a Elder Snow. Peitai, na iu lava, ina ioe Reverend Cummings i se faasologa o felafolafoaiga faafinauga i le va o ia ma Elder Snow e faia ia Novema. I le ono po o faasolo, na suia ai manatu o tagata lautele e faasaga ia Cummings, talu ai o ana finauga sa “tele lava i upu faatiga loto, igoa e sauaina ai se tagata ma faatiga.” Na tusia e Elder Snow e faapea “o le lelei sili lea na maua mai i lena talanoaga, sa afua ai ona suesueina e le toatele le aoaoga faavae o e semanu e manatu e le aoga mo se iloiloga. O a’u fonotaga mulimuli ane sa sili atu ona lelei le auai nai lo le taimi muamua.

“O Uluai Fua”

I le aso 8 Novema, 1841—pe tusa ma le lima masina talu ona tusi atu Ailama Samita ma Viliamu Law ia Erastus Snow e uiga ia Salema—sa ia “seleseleina ai fua o ana galuega” i le faia e ni nai tagata ni feagaiga o le papatisoga iina. Sa televave le alualu i luma o le galuega i le taimi o le taumalulu. E oo atu i le amataga o Fepuari ua 36 tagata o le ekalesia i Salema. I se lipoti ia Ailama Samita ma Viliamu Law, sa tusia ai ma le manatu i ai e Elder Snow, “Pe ana ou le iloaina e tele mamoe a Iesu i lenei aai, ou te manatu sa tatau ona ou lotovaivai ma ou le nofo ai e selesele i le mea sa ou totoina, aua na o le pau lea o le nofoaga sa ou talai umi atu ai e aunoa ma le papatisoina.”

Na faatulagaina e Erastus Snow le paranesi a Salema i le aso 5 Mati, 1842, ma le 53 tagata auai. E oo atu ia Iuni 1842 ua faateleina le paranesi pe tusa ma le 90 tagata o le ekalesia, o nisi o i latou na siitia atu i Navu ma isi eria. O le faatuatua o nei Au Paia sa maoae, ma o vavega o le faamalologa o nisi ia o meaalofa faaleagaga sa latou oo i ai. I se konafesi i Boston ia Fepuari 1843, ua 110 tagata o le paranesi a Salema. Sa avea foi Erastus Snow ma meafaigaluega i le faatulagaina o paranesi laiti i isi eria o Massachusetts, e aofia ai le paranesi a Georgetown, lea na to’a 32 tagata o le ekalesia i le konafesi i le 1843. Ina ua tuua e Elder Snow ma lona aiga ia Niu Egelani i le tautoulu o le 1843, e 75 tagata mai “Boston ma ekalesia i sasae” sa malaga faatasi ma i latou i Navu.

“’Oa e Tele Atu Nai le Tasi”

I le faaaliga faatatau i Salema na tuuina mai i le aso 6 Aokuso, 1836, na fetalai mai ai le Alii o le aai e i ai “‘oa e sili atu nai le tasi” e fesoasoani e fausia ai le malo. E ui o le tele o lena folafolaga atonu e le’i tino mai, ae o tagata na auai i le Ekalesia e ala i le misiona a Erastus Snow sa i ai se faatosinaga tumau. Sa latou fesoasoani e fausia le Ekalesia i le eria o Salema-Boston, lea sa avea o se eria malosi ma le taua faaletalafaasolopito o le Ekalesia i le gasologa i luma mai le 1840. O le toatele o nei tagata liliu mai na faapotopoto i Navu, sa faia ni saofaga taua iina, ona siitia atu lea i sisifo e fesoasoani e faamautu le itulagi o Mauga Papa ma faatuina isi augatupulaga o Au Paia o Aso e Gata Ai. O le misiona a Erastus Snow i Salema—e pei o le tele o misiona—sa i ai aafiaga olaola o le auauna atu ma le faatuatua lea o loo faaauau pea ona faamanuiaina ai le lalolagi i aso nei.

E pei o taitai e to’afa o le Ekalesia o e na malaga i Sasae i le 1836, tatou te le iloa tonu po o a oa na faamoemoe le Alii e maua mai Salema. Ae mo Ailama Samita ma Erastus Snow, sa lava lea e faalagolago ai i afioga a le Atua ma avea ai, pe a finagalo le Atua ina ia tupu, o ni meafaigaluega e fesoasoani ai i Ana folafolaga ina ia faataunuuina.

  1. Tagai i le Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 748–49, josephsmithpapers.org; tagai foi i le “Letter from the Editor,” Latter-day Saints’ Messenger and Advocate, Sete. 1836, 372–75.

  2. Ebenezer Robinson, “Items of Personal History of the Editor,” The Return, Iulai 1889, 105–6. E ui ina sa tusia le tala a Robinson i le afa seneturi ina ua mavae le mea na tupu, ae o ni vaega o loo faamaoniaina e se tusi mai ia Iosefa Samita ia Ema Samita na tusia i le aso 19 Aok., 1836. Mo faamatalaga e uiga i le uluai tu masani a Amerika o le sailia o oa ua tanumia i le eleele pe natia i fale, tagai i le Alan Taylor, “The Early Republic’s Supernatural Economy: Treasure Seeking in the American Northeast, 1780–1830,” American Quarterly, vol. 38, nu. 1 (1986), 6–34; Ronald W. Walker, “The Persisting Idea of American Treasure Hunting,” BYU Studies, vol. 24, nu. 4 (1984), 429–59. Mo faamatalaga e uiga i le auai muamua o Iosefa Samita i le aganuu saili oa, tagai i le Richard Lyman Bushman, Joseph Smith: Rough Stone Rolling (Niu Ioka: Alfred A. Knopf, 2005), 49–52.

  3. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 36, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:5–6.

  4. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 35, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:2.

  5. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 35, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:2.

  6. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 37, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:9.

  7. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 36, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:7.

  8. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 36–37, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:9.

  9. Erastus Snow apitalaaga, 1841–1847, 4, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  10. Erastus Snow apitalaaga, 4.

  11. Erastus Snow tusi ia Ailama Samita ma Viliamu Law, 4 Fep., 1842, Erastus Snow Pepa, Pepa, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  12. Erastus Snow apitalaaga, 10.

  13. Erastus Snow apitalaaga, 12.

  14. Erastus Snow tusi ia Ailama Samita ma Viliamu Law, 4 Fep., 1842; ua faaonaponei le sipelaga.

  15. Tagai i le Erastus Snow apitalaaga,, 16–17; Erastus Snow tusi ia Ailama Samita ma Viliamu Law, 4 Fep., 1842.

  16. Erastus Snow apitalaaga, 17.

  17. Erastus Snow apitalaaga, 17.

  18. Erastus Snow tusi ia Ailama Samita ma Viliamu Law, 4 Fep., 1842.

  19. Erastus Snow tusi ia Ailama Samita ma Viliamu Law, 4 Fep., 1842.

  20. Tagai i le Erastus Snow apitalaaga, 21.

  21. Tagai i le Erastus Snow apitalaaga, 27.

  22. Erastus Snow apitalaaga, 29–30, 35–37.

  23. Apitalaaga Talafaasolopito, 9 Fep., 1843.

  24. Erastus Snow apitalaaga, 44 Mo nisi faamatalaga i le misiona a Erastus Snow i Salema, tagai i le Kenneth W. Godfrey, “More Treasures Than One: Section 111,” i le Hearken, O Ye People: Discourses on the Doctrine and Covenants (Sandy, Iuta: Randall Book, 1984),196–204.

  25. “Revelation, 6 August 1836 [D&C 111],” 37, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:10.

  26. Ae paga lea, o le api talaaga a Erastus Snow e masani ona i ai le aofaiga o papatisoga nai lo igoa, ma faigata ai ona faailoa ma saili olaga o i latou uma o e na auai i le Ekalesia e ala i lana misiona. Faatasi ai ma i latou o e na faasino atu lo latou liua ia te ia, o le aiga o George ma Mary Alley (tagai i le Faamaopoopoga Tuufaatasi a le Aiga o George Alley, 19 Century Western and Mormon Americana, Faamaopoopoga Tuufaatasi Faapitoa a L. Tom Perry, Potutusi a Harold B. Lee, Iunivesite o Polika Iaga, Provo, Iuta), le aiga o Nathaniel ma Susan Ashby (tagai i le talafaamaumau otooto o Peniamina Ashby, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki), ma le aiga o Howard ma Tamson Egan (tagai i le Pioneering the West 1846 to 1878: Major Howard Egan’s Diary, ed. William M. Egan [Howard R. Egan Estates [Mavaega], Richmond, Iuta: 1917]). Mo le vaaiga a se e tupuga mai ia Ashby i le talatuu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 111 ma le misiona a Erastus Snow, tagai i le Kim R. Burmingham, “The ’Insignificant’ Scripture,” Ensign, Aok. 1990, 47–48.