Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘O Le Sefuluai a Lo’u Nuu’


“O Le Sefuluai o Lo’u Nuu’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Le Sefuluai a Lo’u Nuu,” Faaaliga i le Talaaga

“O Le Sefuluai a Lo’u Nuu”

MF&F 119, 120

Nofoaga o le Malumalu i Sisifo Mamao, 1907

Ina ua mavae se tausaga faigata i Katelani, Ohaio, na taunuu ai Iosefa Samita i Sisifo Mamao, Misuri, i le amataga o le 1838, ua saunia e faia se amataga fou. E lei leva ona taunuu o ia, ae ia maua se faaaliga mo Sisifo Mamao ina ia fausia e avea o se aai paia faatasi ma se malumalu i lona totonugalemu. I lea lava faaaliga e tasi, sa faasa ai e le Alii le Au Peresitene Sili mai le nonoina mai o tupe e faataunuu ai nei faamoemoega. Sa latou nonoina mai e faatupe ai le maota o le Alii i Katelani, Ohaio, ma e ui ina sa aoga faamanuiaga i sene uma, ae sa latou tauivi pea e totogi ia uma na aitalafu. E faapefea e le Au Paia ona sailia ia maua tupe mo le fausia ai o se isi aai o le malumalu?

Sa le o se fesili fou lenei mo le Ekalesia talavou. Na tuuina mai e le Alii le tulafono o le faapaiaga i le 1831 i Katelani e taulimaina ai nisi o popolega lava e tasi. I lea faaaliga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e ofo fua atu mea sa Ia faamanuiaina ai i latou i le epikopo, o lē o le a faapaiaina se tausimea ia i latou mo le Alii. I le latou matafaioi o tausimea, o le a “lava mea e maua” o le Au Paia i mea latou te manaomia ma faamoemoe e toe faafoi atu soo se tupe faasili i le epikopo o le Ekalesia e “auauna atu ai i e matitiva ma ē le tagolima,” faatau mai fanua mo le Au Paia, ma fausia Siona.

O faaaliga a le Alii e uiga i le faapaiaga na faamamafaina ai aoaoga faavae o le faitalia o le tagata lava ia, tausi-mea, ma le tali atu mo ia lava. Sa aoao atu e Iosefa nei mataupu faavae i epikopo, ma sa latou faamamafaina le natura o taulaga ofofuaina ma tuutuuga o faamanuiaga e o faatasi ma na taulaga.

I le tele o vaitau o le 1830, sa i ai epikopo e toalua: O Eteuati Paterika sa auauna atu i le Au Paia i Misuri—po o Siona, o le laumua o le Ekalesia—a o Newel K. Whitney sa auauna atu i le Au Paia i le siteki e tasi a le Ekalesia i lena taimi, i Katelani, Ohaio. Sa taumafai Iosefa ma epikopo e fesoasoani i le Au Paia ia usitai i le tulafono, ae o Au Paia musuā ma tuaoi tetee na faalavelave i nei taumafaiga. O a latou auaunaga sa matuai luitauina lava i le 1837 ona sa tetele aitalafu sa nofo aitalafu ai le Ekalesia, ma sa oo atu le Iunaite Setete i se pau o le tamaoaiga mo se taimi umi.

Sa malamalama le Au Paia i lena taimi i le sefuluai e faasino i soo se aofaiga o oloa po o tupe ua faapaiaina saoloto. Ia Setema 1837, sa tautino atu ai e Epikopo Whitney ma ona fesoasoani o le au epikopo i Katelani e faapea “o le faamoemoega tumau lea o lo tatou Atua … o le galuega tele o aso e gata ai o le faataunuuina lea e ala i le sefuluai a lana au paia.” I le ta’ua ai o le folafolaga i le Malaki 3:10, sa latou uunaia ai le Au Paia e “aumai a latou sefuluai i le fale teuoloa, ma a mavae lena, ae le o le muamua atu i lena, e tatau ona latou vaavaai mo se faamanuiaga lea o le a le lava avanoa e latou te teuina ai.”

I ni nai masina mulimuli ane, sa fautuaina mai ai e le au epikopo i Misuri se aiaiga faavae talitutusa ae sili atu ona patino: e tatau i aiga taitasi ona ofoina atu se sefuluai e 2 pasene o lona taua faaletausaga pe a uma ona totogi aitalafu a le aiga. O lenei mea, na tusia ai e le au epikopo i Siona, “o le a i ai sina tikeri o le faataunuuina ai o le tulafono o le faapaiaga.”

I le amataga o le 1838, a o sauni Iosefa Samita e siitia atu lona aiga mai Katelani i Sisifo Mamao, sa tusi atu ai e Tomasi Marsh ia te ia se tusi mai Misuri, ma faailoa atu lona lagona e faapea “O le a olioli le ekalesia i le mauaina o le tulafono o le faapaiaga, i le taimi lava e fai mai ai e o latou taitai le upu, pe faaali atu ia i latou le ala e fai ai.”

I le taimi na taunuu ai Iosefa Samita i Sisifo Mamao, sa lolofi atu ai le Au Paia i lenei laumua fou mai paranesi o le Ekalesia i le Iunaite Setete ma Kanata. Sa latou nonofo i le eria atoa, ma manaomia ai le faatuina o se siteki fou. E oo atu ia Iulai o le 1838, ua alia’e mai faamoemoega o le faatuina o se nofoaga tumau i Misuri i matu. Ae o loo ia i latou pea le galuega faigata o loo faamalumalu mai o le fausiaina o se malumalu. Sa manaomia e le Ekalesia ona saili auala ia mafai ai ona fausia le maota o le Alii e ui lava i isi manaoga e fetaomi mai e fia faia vave.

Faatasi ai ma lenei luitau i le mafaufau, sa faapotopoto ai e Iosefa ni nai taitai i le taeao o le Aso Sa, 8 o Iulai, 1838. Sa manino lava i lenei fonotaga na ia maua uma ai le faaaliga e uiga i le sefuluai (lea ua faamaonia nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119) ma le faaaliga e uiga i mea e fai i meatotino e tuu mai o ni sefuluai (ua taua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 120).

Sa tatalo Iosefa, “Le! Alii e, faaali mai i au auauna po o le a le tele o le mea e te manaomia mai meatotino a lou nuu mo se Sefuluai?” O le tatalo o loo tusia i le api talaaga a le Perofeta, sosoo ai ma le upu “Tali” ona sosoo ai lea ma le faaaliga ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 119. “Ou te manaomia a latou mea faasili uma o meatotino uma ina ia tuu atu i lima o le Epikopo o la’u Ekalesia,” na fetalai mai ai le Alii. Ma, i le mea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:2, na ta’ua ai e le Alii ia mafuaaga e tatau ai i le Au Paia ona faasefuluai. O mafuaaga lava ia e tasi na ta’ua muamua mo le usitaia o le tulafono o le faapaiaga o loo tusia lea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42: ina ia aveesea ai le mativa, faatau mai ai fanua mo le Au Paia, ma fausia ai se malumalu ma fausia ai Siona ina ia mafai ai e i latou o e osia ma tausia feagaiga ona faapotopoto i se malumalu ma faasaoina ai.

“O le a avea lenei” na faapea mai ai le faaaliga, “ma amataga o le sefuluai a lo’u nuu.” O le faaaogaina i lena taimi o le upu sefuluai o le taimi muamua o taimi e tolu o le (sefuluai po o le faasefuluaiina) i le vaega 119. O i latou uma lava e faasino atu i le taulaga ofofua a le Au Paia o meatotino faaopoopo. “Ma a mavae lena,” na faapea mai ai le faaaliga, “o i latou o e ua faapea ona faasefuluaiina, ia totogi atu le tasi-vaesefulu o a latou faasiliga uma i tausaga taitasi.” E le faaigoaina e le faaaliga o se tulafono maualalo e suitulagaina i se aso, ae o se “Tulafono tumau ia te i latou e faavavau” ma e faatatau i le Au Paia uma i soo se mea.

E faai’u le faaaliga i le lapataiga faapopoleina: “Afai e lē tausia e loʼu nuu lenei tulafono, ia tausia le paia, ma faapaia le laueleele o Siona mo aʼu e ala i lenei tulafono, ina ia tausia ai i ona luga aʼu tulafono ma aʼu faamasinoga, ina ia silisili ona paia, faauta, e moni Ou te fai atu ia te outou, o le a lē avea ma laueleele o Siona ia te outou.”

Sa faalogo le Au Paia i Sisifo Mamao i le faaaliga na faitauina i le sauniga o le Aso Sa sa faia i lena aso. O i latou sa i ai i eria taumamao sa faalogo i ai i vaiaso na sosoo ai. Sa tusia e Epikopo Paterika, o le sa i ai i le fonotaga lea na manino ai le mauaina o le faaaliga, mai Misuri ia Epikopo Whitney i Ohaio ma faamalamalama mai le ala e tatau ona mulimulitaia ai: “E manaomia e le Au Paia ona tuu atu uma a latou meatotino faasili i lima o le epikopo o Siona, ma a uma lenei sefuluai muamua, e tatau ona latou totogiina faaletausaga le tasi vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma.” Sa malamalama Epikopo Paterika i le “tasi vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma” i tausaga taitasi o lona uiga o le 10 pasene o mea o le a maua e le Au Paia o le faaopoopoga pe afai latou te teu faafaigaluegaina a lo latou tamaoaiga faasili mo se tausaga.

E lei leva ona maua e Iosefa le faaaliga i le vaega 119, ae ia tofia Polika Iaga e alu i tagata o le Au Paia “ma saili po o a meatotino faasili sa i ai i tagata, lea e faaagai ai i luma le fausiaina o le Malumalu sa latou amataina i Sisifo Mamao.” A o lei malaga ese atu, sa fesili atu Polika ia Iosefa, “‘O ai o le a avea ma faamasino o meatotino faasili?’ Fai mai a ia, ’Ia avea i latou ma faamasino ia i latou lava.’”

A o aoaoina i latou i le finagalo o le Alii, sa avea le Au Paia ma tausimea e tali atu mo i latou lava o e e mafai ona filifili pe totogi a latou sefuluai pe leai i lo latou lava loto malie. “Ua o mai le Au Paia i lea aso ma lea aso e faapaiaina,” o le tala lea mai le api talaaga a le Perofeta, “ma aumai a latou taulaga i le fale teuoloa a le Alii.” Ae e lei faaaogaina e le Au Paia uma lo latou faitalia e avea ai ma tausimea popoto. Na faailoa e Polika Iaga mulimuli ane le faanoanoa ona sa i ai nisi o le Au Paia le mata’ū’ū i a latou taulaga.

O le taimi lea, na tuuina atu ai foi e le Alii ia Iosefa le faaaliga ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 120, “ua faailoa mai ai le uiga o meatotino ua sefuluai, e pei ona ta’ua i faaaliga na muamua atu.” Na tofia ai le Au Peresitene Sili, le au epikopo i Siona, ma le aufono maualuga i Siona e filifili pe faapefea ona faaaoga ia sefuluai, ma faia a latou faaiuga, na fetalai mai ai le Alii, “i lo’u lava leo ia te i latou.”

Na tusia i le api talaaga a Iosefa Samita e faapea, e lei leva ae feiloai le aufono fou i Sisifo Mamao e “ave ma le lotofuatiaifo, le tuuina atu o meatotino lautele i aao o le Epikopo, i Siona, aua ua amata saoloto e le nuu o Siona ona faapaiaina ma le loto i ai e tusa ai ma faaaliga, ma poloaiga.” Sa malilie le aufono e tatau i sui o le Au Peresitene Sili ona faaaoga tupe latou te manaomia “ma ia tuu atu i lima o le Epikopo po o Epikopo le vaega o totoe, e tusa ai ma poloaiga, ma faaaliga.”

Ina ua faaalia lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 120 i le 1838. Sa avea Sisifo Mamao ma laumua o le Ekalesia, ma sa auauna atu le epikopo ma le aufono maualuga iina i le aufono faatasi ma le Au Peresitene Sili. Mulimuli ane, o le aufono maualuga femalagaai a le Ekalesia, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na avea ma fautua maualuga aoao o le Ekalesia ma sa tofia ai se Au Epikopo Pulefaamalumalu; o lea, o le taimi nei ua aofia ai i le aufono le Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Au Epikopo Pulefaamalumalu.

O le mea e faanoanoa ai, i le taimi o le tautoulu o le 1838, sa tutuliese ai le Au Paia mai Misuri, o la latou galuega faatino o le fausiaina o Siona e foliga mai e le tumau ma o le malumalu na faailogaina i ni nai maa. I le malaga ese ai mai Misuri, sa toe faatulaga le Au Paia i Ilinoi, faatasi ai ma le faitau afe o tagata liliu mai mai Motu o Peretania, o setete i sasae, ma Kanata. O iina na taitaia ai e Iosefa i latou e pei ona ia faia i taimi uma—e faailoa mai ai le ala agai i luma i lea fuaitau ma lea fuaitau—seia oo ina latou malamalama ma totogi, o le sefuluai, o se tasi vaesefulu o a latou faatelega atoa, faatasi ai ma isi taulaga o le taimi, taleni, ma meatotino i lo latou lava loto malie. Ina ua valaaulia e Aposetolo le Au Paia e ofo atu mea uma latou te mafaia mo le fausiaina o se malumalu i Navu, e toatele na tali atu, ofoina atu meafaigaluega, fanua, meaafale, ma tupe. Sa faapaiaina e Ioane ma Sally Canfield mea uma sa ia i laua, e aofia ai i laua lava ma le la fanau e toalua, “i le Atua o Ie Lagi ma mo le Lelei o lana Galuega.” I se tusiga ia Polika Iaga, na tusia ai e Uso Canfield, “O mea uma ua ou maua ou te foai fua atu i le Alii ma i ou lima.”

O iina i Navu, ona soso’o ai lea ma Iuta, ma ona faapea lea i le lalolagi atoa, sa aoao mai ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea, afai latou te usitaia e oo lava i le faatonuga e ofo atu le tasi vae sefulu o a latou tului faaletausaga, e mafai e le Ekalesia ona totogi ana aitalafu ma amata ona faataunuu ia faatonuga a le Alii e fausia malumalu, tuuitiitia le mativa, ma fausia Siona. O le tupe na ofoina atu e mafai ona faitau le aofai. E leai se faamanuiaga.

  1. Tagai i le “Revelation, 26 April 1838 [D&C 115],” i le Iosefa Samita, Api Talaaga, Mat.–Sete. 1838, 33, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:7–8.

  2. Tagai i le “Revelation, 26 April 1838 [D&C 115],” i le Iose, Api Talaaga, 33; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:13; Iosefa Samita, “Discourse, 6 April 1837, josephsmithpapers.org.”

  3. Tagai i le Steven C. Harper, “The Law: D&C 42,” history.churchofjesuschrist.org.

  4. “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–36.

  5. Newel K. Whitney ma isi, “To the Saints scattered abroad,” 18 Sete., 1837, i le Latter-day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 3, nu. 12, Sete. 1837, 561–64; tagai foi i le Iosefa Samita tusi ia Eteuati Partridge, 2 Me, 1833, josephsmithpapers.org; Iosefa Samita, “Letter to Church Leaders in Jackson County, Missouri, 25 June 1833”; Iosefa Samita, “Letter to Edward Partridge and Others, 30 March 1834,” josephsmithpapers.org.

  6. Newel K. Whitney ma isi, “To the Saints scattered abroad,” 562.

  7. Minute Book 2, 6--7 Tes., 1837, 89–90, josephsmithpapers.org.

  8. “Letter from Thomas B. Marsh, 15 February 1838,” 45, josephsmithpapers.org.

  9. E lima faaaliga o loo tusia ai le aso 8 o Iulai, 1838, i le api talaaga a Iosefa Samita. O le api talaaga o loo manino le ta’ua ai e faapea o le uluai faaaliga, na tuuina atu ia Tomasi B. Marsh, sa maua i le fonotaga faaleautaitai. E le o manino mai i le api talaaga pe o isi faaaliga e fa na sosoo ai na maua i le faatulagaga lava e tasi. O le faaaliga lona lima—na tuuina atu ia Viliamu Marks, Newel K. Whitney, ma Oliva Kurena—sa kopiina i se tusi na tusia mulimuli ane i le aso mai le Au Peresitene Sili ia Mareko ma Whitney. O loo ta’u mai i le tusi e faapea o le faaaliga sa “maua mai i le taeao nei.” O loo i ai se faailoga faapea o faaaliga na tusia i le api talaaga a Iosefa Samita i le faasologa faaleaso, lea e ta’u mai ai o faaaliga uma e lima na maua i le taeao o le aso 8 o Iulai, 1838, e manino lava i le fonotaga faaleautaitai sa taua i le faatomuaga o le faaaliga muamua.

  10. “Revelation, 8 July 1838–C [D&C 119],” i le Joseph Smith, “Journal, March–September 1838,” 8 Iulai, 1838, 56, josephsmithpapers.org.

  11. “Revelation, 8 July 1838–C [D&C 119],” 56.

  12. “Revelation, 8 July 1838–C [D&C 119],” 56.

  13. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 3, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–36.

  14. “Revelation, 8 July 1838–C [D&C 119],” 56; faaonaponei faailoga modernized; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:4, 7.

  15. “Revelation, 8 July 1838–C [D&C 119],” 56; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:6.

  16. Tagai i le Iosefa Samita api talaaga, 8 Iulai, 1838, i le Dean C. Jessee, Mark Ashurst-McGee, ma Richard L. Jensen, faatonu., Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 o Api Talaaga o le faasologa o le The Joseph Smith Papers, faatonu. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2013), 281, 288. O Iosefa ma ona fesoasoani i le Au Peresitene ma le latou tusiupu o Siaosi W. Robinson na asiasi atu i le Adam-ondi-Ahman pe a ma le lua aso ua mavae le fonotaga o le Aso 8 o Iulai, 1838, sa faia i Sisifo Mamao (tagai i le Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 804, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Iosefa Samita Api Talaaga, 26 Iulai, 1838, i le Jessee, Ashurst-McGee, ma Jensen, faatonu, Journals, Volume 1: 1832–1839, 291).

  17. Sa faamalamalama mai e Epikopo Paterika, e faapea, “Afai o le tau o se tagata e $1000, o le tului o le a $60, ma le tasi/10. o le tului o le $6” (tusi a Eteuati Paterika ia Newel K. Whitney, 24 Iulai, 1838, i le Reynolds Cahoon tusi ia Newel K. Whitney, 24 Iulai, 1838, Potutusi o Talafaasolopito a le Ekalesia, Aai o Sate Leki). O le ono pasene o se pasene tului masani i lena taimi (tagai i le lomiga o le a oo mai o le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839).

  18. “Discourse,” Deseret News, 20 Iuni, 1855, 117; ua faaonaponei faailoga.

  19. Iosefa Samita api talaaga, 27 Iulai, 1838, i le “Journal, March–September 1838,” 60, josephsmithpapers.org. Atonu na uunaia faamalosi nisi o tagata o le ekalesia e faapaiaina. Na ta’ua mulimuli ane e le autetee e faapea o tagata o se vaega o fitafita a le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri na faaigoaina o sa Tanū “tuu i aia tatau faaletino” lea e le mafai ona “tuuina i aia tatau e ala i le aoao atu & le faatauanau” (Iosefa Samita api talaaga, 27 Iulai, 1838, i le “Journal, March–September 1838,” 61).

  20. “Discourse,” Deseret News, 20 Iuni, 1855, 117.

  21. “Revelation, 8 July 1838–D [D&C 120],” i le Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 8 Iulai, 1838, 57.

  22. “Revelation, 8 July 1838–D [D&C 120],” 57.

  23. Iosefa Samita api talaaga, 26 Iulai, 1838, i le “Journal, March–September 1838,” 59, josephsmithpapers.org.

  24. Tagai i le Robert D. Hales, “Tithing: A Test of Faith with Eternal Blessings,” Ensign, Nov. 2002, 28.

  25. Mitchell K. Schaefer ma Sherilyn Farnes, “‘Myself … I Consecrate to the God of Heaven’: Twenty Affidavits of Consecration in Nauvoo, June–July 1842,” BYU Studies, vol. 50, nu. 3 (2011), 101–32.

  26. Polika Iaga ma isi, “Baptism for the Dead,” Times and Seasons, vol. 3, nu. 4 (15 Tes., 1841), 625–27.

  27. Schaefer ma Farnes, “‘Myself … I Consecrate,’” 112–13.