“Filemu ma Taua,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“Filemu ma Taua,” Faaaliga i le Talaaga
Filemu ma Taua
I ni nai aso a o lumanai le Kerisimasi i le 1832, sa o mai ai Au Paia o Aso e Gata Ai i Katelani i totonu mai le malulu ma le ea sūsū e saofafai i autafa o le malamalama o a latou afi mumu mafanafana. Sa latou susueina a latou pepa i le lotoifale, o le Painesville Telegraph, ma maua ai ni talafou faapopoleina. E fituselau maila i saute, o le fono faitulafono a Karolaina i Saute, o se setete i totonu o le Iunaite Setete, na tautino mai le ”aveesea ma lē faaleaogaina” e le malo tutotonu o lafoga na tuuina i oloa e aumai mai fafo. O lenei faiga na amatalia ai se ”fevaevaea’iga faaupufai” lea na lu’iina ai le aia tatau a le malo feterale e faamalosia ai ana lava tulafono. Sa foliga mai e le o toe mamao ae tupu se taua.
O nei lafoga na faavae e puipuia ai le au gaosioloa i matu mai tauvaga mai pisinisi mai fafo. Na iloa e faifaatoaga i saute le le talafeagai. Aisea e tatau ai ona tele atu tupe latou te totogia mo oloa e lei gaosia e lo latou itulagi? O Aneterea Siakisone, le peresitene o le Iunaite Setete, na tuuina atu se folafolaga lea na ia lapataia ai faapea o le teenaina e Karolaina i Saute o le lafoga a le malo o se faatinoga o le fouvale lea e mafai ona muta i le faamasaatoto. Sa vave ona tali atu Karolaina i Saute e ala i le saunia mo le taua. Sa foliga mai e leai se fetuunaiga e iloa atu. O tala na faitauina e tagata o le nuu o Katelani na foliga o faailo o le taua ua lata ona tauina: ”Tuu atu i se pelu taufaamata’u a le malo Feterale e emoemo mai i o tatou tuaoi,” o se tasi lea o tala na faitauina, ma o le a avea ma se ”taua o taitai o malo.”
O Le Faaaliga o le Aso Kerisimasi
Sa mata’itu lelei e Iosefa Samita lenei feteenaiga e ala i nusipepa na oo atu i Katelani. Sa ia faapipii atu se faamatalaga i lana talafaasolopito e uiga i tagata o Karolaina i Saute ”ua tautino atu lo latou setete, o se Atunuu saoloto ma tutoatasi” ma le ”folafolaga e faasaga i lenei fouvalega” na tuuina mai e Peresitene Siakisone. Ona sosoo ai lea ma laina nei, sa tuu i ai e Iosefa le mea sa ia ta’ua ”o se valoaga e uiga i taua,” o se faaaliga na ia faalau atu i lana failautusi o Feterika G. Viliamu i le Aso Kerisimasi i le 1832, i ni nai aso talu ona mavae le talafou e faate’ia ai i pepa a Katelani. O lena faaaliga ua iloa i nei aso o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87.
E aunoa ma le ta’ua o Peresitene Siakisone i lona igoa, o le valoaga i le taua na mafua ai ona le maalofia folafolaga le mautinoa na tuuina mai e le peresitene. Na muai faailoa e Peresitene Siakisone o le a taunuu le feteenaiga faaauupegaina pe afai e faaauau pea e Karolaina i Saute ona tumau i lona lava malo tumaoti. Ia Peresitene Siakisone, ua faapea mai Karolaine i Saute, e ala i ana faatinoga: ”O le filemu ma le manuia o le a matou faaleagaina; o lenei fesootaiga faapisinisi o le a matou faalavelaveina; o fanua lauusiusi nei o le a matou faalilofiaina i le toto.” Ae, afai e maui ifo i lalo Karolaina i Saute, e mafai ona aloese mai le faalilofia. Peitai, i le valoaga a Iosefa Samita, o le faamasaatoto o se faaiuga ua maea lona faia. ”O taua o le a vave ona oo mai, e amata mai i le fouvalega a Karolaina i Saute,” na ta’ua ai e le faaaliga, ”lea e oo ina iʼu i le oti ma le pagatia o tagata e toatele.” E lei faaataata mai i le faaaliga se vaifofo toafilemu.
O le faatafunaga e le o se autu fou i faaaliga a Iosefa Samita. Ua uma ona lapatai mai le Alii e uiga i se taimi o le a oo mai ai le oge, faama’i, ma matagi i tagata o le lalolagi. O faaaliga o loo aoao mai ai e faapea o le faafanoga salalau o le a muamua mai i le Afio Mai Faalua o le Alii, ma o le tele o mau faasino i le faafanoga i faaaliga na uunaia ai le tele o Au Paia o Aso e Gata Ai e faaiu ai faapea o le Afio Mai Faalua o le a oo mai.
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 na faaosofia ai faamoemoega faapea ua le o toe mamao le Afio Mai Faalua. O isi faaaliga na maua ai le faatafunaga i se taimi ma se nofoaga e le’i fuafuaina: O le a tupu le faafanoga ”a o lei oo mai lenei aso tele,” e faatatau i le Afio Mai Faalua, pe o le a tupu i ”atunuu uma.” O taua ma tala o taua o le a ”i ai i o outou lava laueleele,” na fai mai ai faaaliga, ma ”i nuu ese.” O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, i se eseesega, e le faatafunaga e faasino atu i nofoaga patino ma mea e tutupu i se vaaiga faaonaponei: O Karolaina i Saute ma lona fouvale na ta’ua i le igoa. O feteenaiga na aofia le toatele atu nai lo na o malo e fetaua’i. O le a aofia ai foi vaega sauaina—”pologa” ma ”toe vaega”—o loo tulai a’e e faasaga i o latou matai ma ē e vaavaaia.
O le faasino i pologa na tuu i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 sa’o tonu lava i le feteenaiga e uiga i le malosi o le malo feterale. O mea na tutupu ma oo atu ai i le faalavelave, sa finau atu ai le au Karolaina i Saute e faapea, o lafoga a le malo feterale na fuafuaina ma le loto i ai e faavaivaia le tamaoaiga o faatoaga e galueaiina e pologa lea na matele ma iloga ai Amerika i Saute. O setete lea e ono manuia mai lafoga, e aofia ai Ohaio, ua latou faia e solitulafono le i ai o pologa. O le valoaga a Iosefa Samita e uiga i taua na iloa ai nei eseesega e faavae i tulaga faalefaafanua ma faapolotiki ma faafesootaia ai nei mea i taua e mulimuli mai ai: ”O le a fevaevaeai Setete i Saute faasaga i Setete i Matu, ma o le a valaau atu Setete i Saute i isi atunuu, e oo lava i le atunuu o Peretania Tele.” I le 1832, na faalagolago ai Europa i le vavae a saute mo ana pisinisi falegaosi ie O Peretania tele na foliga mai o se paaga lagolago mo le anavatau a Karolaina i Saute.
Puipuia le Tupu o le Faalavelave
I le faateia tele o tagata uma, ina ua uma le faaletonu o le faalavelave toeitiiti lava a o le’i amataina. Ia Fepuari 1833, sa faatulaga ai e Peresitene Siakisone se tuutuu ifo i lalo, o se lafoga fetuuna’i, ma faamautu ai aia tatau a le malo feterale a o faamalieina manaoga o tagata sa saili e aveese mai Karolaina mai le Iunaite Setete i aia tatau a setete. Ua puipuia le faalavelave, ua toe foi mai le filemu i le laueleele, ma sa faamalieina Peresitene Siakisone i le mea atonu o lona manumalo silisili o se peresitene.
O le foiaina ma le filemu o le toatuga na fiafia ai tagata uma se’i vagana ai i latou na mananao ia tau ma vevesi. I le avea ai ma se e mulimuli ia Keriso, sa naunau ma fiafia Iosefa Samita i le filemu ma taliaina le fetuunaiga, ma sa ia tulimatai atu i le toe foi mai o le Aloalii o le Filemu ma Lana nofoaiga filemu i le meleniuma. Ae o valoaga matautia o loo i le valoaga e uiga i taua, sa fesootai ma mea o tutupu i lena taimi, atonu sa ono i ai se le mautonu ia Iosefa. Sa lei tupu le oti ma le faanoanoa o le toatele o agaga. Sa faaauau pea ona fevaevaeai setete i Saute e faasaga i Matu i le fesili e uiga i pologa, ae sa lei tutulai ae pologa e faasaga i o latou matai, ma sa lei valaau atu Karolaina i Saute ia Peretania Tele mo se fesoasoani. O soo se tasi sa saili mo le faataunuuina o le faaaliga i le 1833 e ono le faamalieina.
Sa foliga mai sa musu Iosefa Samita e faasalalau atu i le lautele tala o lana valoaga e uiga i le taua. E oo lava a o lei puipuia le faalavelave, sa ia ta’u atu i se faatonu o se nusipepa sa ia mautinoa ”e le tele ni tausaga o le a mavae atu ae lei oo mai le Iunaite Setete i se vaaiga o le faamasaatoto e lei vaaia muamua i le talafaasolopito o lo tatou atunuu.” Ae sa lei sili atu ona patino o ia nai lo lena. Na te lei ta’ua Karolaina i Saute i ana aoaoga ma lauga mulimuli ane. Ina ua ia tuufaatasia ana faaaliga mo le lolomiina i le 1835, sa taofia e Iosefa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 mai le tuufaatasiga. Ina ua uma ona faamutaina filemu le faalavelave, sa foliga mai e sili atu le faataatia ese o le faaaliga i le taimi o lona soifuaga atoa.
Sa mautinoa e Iosefa ana faaaliga muamua. Sa ia lagonaina le siufofoga o le Atua o fetalai muamua mai ia te ia ma na ia vaaia le faataunuuina o na upu. Atonu sa ia mafaufau pe o lenei faaaliga o se tulaga o se valoaga sese. Pe, afai e moni le valoaga, o le a se mea e finagalo le Atua ia faia nei e Iosefa lea ua ausia nei le filemu, e tusa lava pe na o mo se taimi le tumau?
O Nofoaga Paia
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 sa lei toe faatulagaina loloto ai se vaaiga a Iosefa Samita i le soifuaga. Na te lei lafi i le lua i le eleele pe aluese foi mai le vaaiga faalauaitele, ma faatalitali mo le iuga. E oo lava a o lei foiaina ma le manuia e Peresitene Siakisone le faalavelave, ina ua foliga mai pea le taua, sa tatalaina filemu e Iosefa se a’oga mo toeaina o e e le o toe mamao ona o atu lea i le lalolagi o ni faifeautalai. O le A’oga a Perofeta, e pei ona ta’ua ai e Iosefa, na feiloai ma se vaega toalaiti o alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faleteuoloa o Newel K. Whitney i Katelani.
I le a’oga, sa aoao ai e Iosefa tagata a’oga i le ala e ”tautala atu ai i le suafa o le Atua.” Sa ia uunaia alii ina ia faamamaina i latou lava ina ia mafai ona fesoasoani le Agaga o le Atua ia i latou e saili ma aoao atu le au filifilia. O i latou na tausia le Upu o le Poto, sa aoao atu e Iosefa, o le a taufetuli ae le vaivai ma savavali ae le matapogia. Sa saili Peresitene Siakisone e alofia le faatafunaga e ala i talanoaga fetala’i. Na aoao mai Iosefa o le ”agelu o le faafanoga” e mafai ona aloese mai ai e ala i le ola amiotonu.
Sa lei te’a ese lava Iosefa mai le lapataia o le lalolagi e uiga i mala o le a oo mai. Ae e le o le autu lena o lana savali. E le o ia o se perofeta e vavalo na’o mea leaga o le o’o mai, e faamalieina i le valoia na o le faanoanoa ma le mafatia. I le faaiuga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, na ta’u atu ai e le Alii i le Au Paia le ala e tali atu ai i na valoaga faigata. Sa le tatau ona latou ola i le fefefe pe lafoai a latou taumafaiga o i ai nei. Sa tatau ona latou ”tutu … i nofoaga paia ma aua le masii ese.”
I ni nai aso talu ona maua mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, sa maua ai e Iosefa Samita se isi faaaliga, lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Katelani (Mataupu Faavae ma Feagaiga (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88). O lenei faaaliga, e pei o le valoaga e uiga i taua, na talanoa e uiga i faafanoga o le a oo mai. Ae na talanoa mai foi e uiga i se galuega taua e tatau ona faatino e le Au Paia. Sa le tatau ona latou saofafai e aunoa ma se galuega faatino, ma faatalitali mo le toe afio mai o Keriso a o tutupu mea leaga i le lalolagi. Pe sa na ona latou talai atu, e pei ona sa faia e e le talitonu i mea lelei. Sa tatau ona latou fausia ni fausaga fou, ni faalapotopotoga fou, ni ”nofoaga paia” fou. O le usiusitai i taimi uma i ana faaaliga, na tatala ai e Iosefa le A’oga a Perofeta, e pei ona faatonuina ai o ia e le faaaliga e fai. Mulimuli ane i lena taumafanafana o le a ia suatia ai le eleele mo le malumalu.
E oo atu i le faaiuga o le soifuaga o Iosefa, o le a avea ”nofoaga paia,” malumalu ma a’oga, o le a sili ona tosina atu i ai lana vaai. O le poto masani na aoaoina ai o ia e tuu sina faatuatua itiiti i le mana o talanoaga fetuutuunai, e pei ona faia e Aneterea Siakisone. Sa iloa e Iosefa mai le masii soo faifai pea a le Au Paia sa faia faamalosi le ma’ale’ale o le filemu e maua. E ui lava i feteenaiga na siomia ai i latou, e mafai lava e le Au Paia ona maua i taimi uma le filemu i le faagasologa o le fatuina ma le nofoia o nofoaga paia.
Faaiuga
O le tolusefulu tausaga talu ona maua mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 , sa toe fouvale ai Karolaina i Saute. I lo latou talitonu ai o le palotaina o Aperaamo Linikone o le peresitene o le Iunaite Setete o le a tulai mai ai se faafitauli mo le faavaeina o pologa, na palota ai le fono faitulafono a le setete e o ese mai le Iunaite Setete. O le faaiuga a Karolaina i Saute na mafua ai se taua i le va o Matu ma Saute. O le tele o le oti ma le faanoanoa na iu i ai. Sa talosagaina e le au Saute Peretania Tele mo se fesoasoani. Sa tutulai ae pologa e faasagatau i o latou matai. O le taimi atoa lava lea, lea ua latou i ai nei, nofoaga fou i le mauga, o loo galulue ai le Au Paia, i faavae o se isi nofoaga paia—o le Malumalu o Sate Leki.