Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Le Upu o le Poto


“O Le Upu o le Potu,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Le Upu o le Poto,” Faaaliga i le Talaaga

O Le Upu o le Poto

MF&F 89

E pei o le tele o isi faaaliga i le Ekalesia i popofou, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89, lea ua iloa foi i aso nei o le Upu o le Poto, na oo mai o se tali i se faafitauli. I Katelani, e toatele alii i le Ekalesia sa valaauina e talai atu i vaega eseese o le Iunaite Setete. E tatau ona latou alaga atu le salamo i tagata ma faapotopoto i le au filifilia a le Alii. Ina ia saunia nei tagata faatoa liliu mai mo a latou galuega taua, sa amata ai e Iosefa Samita se aoga faaleaoaoga e ta’ua o le Aoga a Perofeta, lea na tatalaina i Katelani i le fogafale lona lua o le faleoloa o Newel K. Whitney ia Ianuari 1833.

“O taeao uma pe a uma le taumafataga o le taeao, e potopoto ai alii i le aoga e faalogologo i faatonuga mai ia Iosefa Samita. Sa laitiiti tele le potu, ma e tusa ma le 25 toeina na ofi i le avanoa itiiti. O le mea muamua sa latou faia pe a maea ona nonofo i lalo, o le “tutuina o se paipa ma amata ona talanoa e uiga i mea tetele o le malo ma faaauau ona ulaula,” sa faamatala ai e Polika Iaga. Sa matua mafiafia le asu ma sa tau le mafai ai e nei alii ona iloa atu Iosefa i le asu ua salalau. E uma loa ona ula ia paipa, ona “tuu loa lea o se tapaa i o latou gutu e lamu i le tasi itu pe o itu uma foi e lua ona salalau lea o tapaa i le fola mai le feanu na sau ai.” I lenei vaaiga palapalā, sa taumafai ai Iosefa Samita e aoao alii i le ala e mafai ai e i latou ma o latou tagata liliu mai ina ia paia, “e aunoa ma se ila,” ma agavaa mo le afioaga o le Atua.

Tapaa

O lenei mea na tupu i le faleoloa o Whitney na tupu i le ogatotonu o se suiga tele i aganuu i sisifo. I le 1750, sa na’o tagata maumea ma maualuluga sa popole i le mama ma le tumama, o le toatele lava o tagata sa lē faamama i le tele taimi pe lē lelei ona faamama. E oo atu i le 1900, ua avea le taeele so’o ma se faiga masani mo se vaega tele o le faitau aofai o tagata, aemaise tagata e tulaga lelei le tamaoaiga, o e sa latou faatauaina tu ma agafesootai. O le tuufeanu o tapaa na suia mai le avea ma se faiga masani taliaina faalauaitele i le tele o vaega o le faitau aofai o tagata i le avea ma se vaaiga o se mausa eleelea e le faia e tagata faaaloalo. I le totonugalemu o lenei suiga faaleaganuu, i le taimi tonu lava e amata ai e tagata o aso faisoo ona popole mo i latou lava i lo latou lava tulaga mama ma le soifua maloloina o le tino, sa oo mai le Upu o le Poto e faamalamalama ai le ala.

O le vaaiga i le Aoga a Perofeta semanu e lava lea e tuuina atu ai i soo se tagata e le faaaogaina le tapaa e pei o Iosefa Samita se mafuaaga mo le popole. Sa ta’u atu e le faletua o Iosefa, o Ema, ia te ia o le siosiomaga ua popole ai o ia. Sa nonofo i la’ua ma Ema i le faleoloa o Whitney, ma sa pau atu ia Ema le galuega o le fufuluina mai le laupapa malo feanuga tapaa. Atonu na faitio o ia i le talosagaina e faatino lenei galuega faigata e le faatauaina e isi tagata, ae sa i ai foi se faatinoga e sili atu ona aoga: “Sa le mafai ona ia faia ia foliga lelei le fola,” o le manatua lea a Polika Iaga. Sa le mafai ona o aveese mai pisipisia. O le tulaga atoa sa foliga mai e le atoatoa le talafeagai mo i latou o e na valaauina e le Atua e pei o toeaiina, aemaise lava pe a tatou manatua o le potu e eleelea le foloa o le ”potu faaliliu” lea a Iosefa, o le nofoaga lava lea e tasi na ia maua ai faaaliga i le suafa o le Atua. Sa amata ona fesili atu Iosefa i le Alii e uiga i le mea e mafai ona fai, ma i le aso 27 o Fepuari, e lei atoa se masina talu ona amata le aoga, sa ia maua ai le faaaliga na faamaonia mulimuli ane o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89. O le tali sa matua manino: ”O le tapaa ua lē mo le tino ae e mo uno’oa & povi mama’i uma; ia faaaogaina ma le faautauta & le atamai.”

Ava Malolosi

O le tapaa sa na o se tasi o le anoanoai o anomea e faatatau i le soifua maloloina o le tino ma le mama a’ia’i o ona uiga lelei sa matua finauina i itu uma e lua o le Vasa Atlantic i le taimi na maua ai le Upu o le Poto. Sa fai soo talanoaga ona sa taatele le faaaogaina faatautala o ia anomea. O Frances Trollope, o se tusi talafatu Peretania, na lipotia i se tulaga faifai i le 1832 e faapea, i ana malaga uma talu ai nei i le Iunaite Setete, sa ia tau le maua se alii e le o se ”tagata lamu tapaa po o se tagata inu uisiki.”

O le inuina, e pei o le lamuina o tapaa, na manino lava ua le mafai ona taulimaina. Mo le tele o seneturi e toetoe lava o Tagata Amerika uma sa tele le inuina o meainu malolosi, e pei lava o o latou soa faafeagai i Europa. Sa ta’ua e le au Polotesano le ava malosi o le ”Meaola Lelei na Foafoaina e le Atua,” o se faamanuiaga mai le lagi e inuina ma le loto pulea. Sa inuina le ava malosi toetoe lava o taumafataga uma, o se vaega o le mafuaaga ona o le vai e lei faamamaina o ia taimi sa matuai le lelei mo le soifua maloloina. O le pia pūlū e gaosi i le fale e sili ona fiafia i ai, ma ina ua mavae le 1700, sa inu e le au kolone a Peretania-Amerika le sua faamafu o le peach, o le sua malosi pūlū o le apu, ma le rum o le meainu e le masani ai a le aumaia mai West Indies po o le faamamaina mai le molo na faia iina. E oo atu i le 1770, o le averesi o le inu a le tagata toatasi o sipili faamamaina—a e le ta’ua ai le pia ma le pūlū sa i ai lea i le 3.7 kalone [14 lita] i le tausaga.

O le Taua Tetee a Amerika i le lotoifale na atili faaopoopo ai le faalagolago i le ava malosi. Ina ua motusia le aumaia o molo i le atunuu, sa sailia e tagata Amerika se mea e suitulaga ai le rum i le liliu atu lea i le uisiki. O faifaatoaga saito i Penisilevania i sisifo ma Tennessee na iloa le taugofie atu ona gaosia o uisiki nai lo le ave atu i vaa ma faatau atu saito lea e ono faaleagaina. O se taunuuga, na vave lava ona faatupulaia le aofai o nofoaga e faamama ai meainu malolosi i le mavae ai o le 1780, na faatupulaia i le faato’aina o eleele e ola tele ai le saito i Kentucky ma Ohaio ma le mamao tele o maketi i sasae. I le ofo tele o le au maitau e pei o Trollope, o tagata Amerika i soo se mea—alii, tamaitai, ma tamaiti—na inu uisiki i le aso atoa. O le inuina e tagata Amerika o sipili faamamaina na faateleina, mai le lua ma le afa kalone [9.46 lita] a le tagata toatasi i le 1790 i le fitu kalone [26.5 lita] i le 1830, o le aofaiga aupito maualuga o soo se taimi i le talafaasolopito o Amerika ma o se numera e faatoluina le saoasaoa o le faaaogaina i aso nei.

O lenei faatupulaia o le faaaogaina o meainu malolosi sa le tusa ai ma tulaga o amioga lelei faalelotu. I le amataga maotua i le 1784, sa fautuaina ai e le au Quakers ma le Au Metotisi o latou tagata ina ia aloese mai meainu malolosi uma ma ia aloese mai le auai i lona faatauina atu ma le gaosiaina. O se gaoioiga e sili atu le malosi o se faiga faapolikiki o le tuitiitia o le faaaogaina po o le taofia o meainu malolosi sa i ai lea i ekalesia i atusefulu tausaga amata o le seneturi lona 19. O le ava malosi na sili atu ona manatu i ai o se faaosoosoga matautia ma itiiti ifo ai le manatu o se meaalofa mai le Atua. I le 1812, sa fautuaina ai e ekalesia Faapotopotoga ma Peresipeteriana i Connecticut ni tulafono e fautuaina ai le laisene e faatapulaa ai le faatau atu o le ava malosi. O Laimani Beecher, o se taitai i lenei gaoioiga o le toefaatulagaina, sa lagolagoina ni fuataga sili atu ona ogaoga, ma faamaonia ai le le toe tagofie o ni meainu malolosi. Na vave ona avea le manatu ma sini autu o le Sosaiete o le Loto Pulea a Amerika (SLA), na faatulagaina i Boston i le 1826. Sa fautuaina tagata o le faalapotopotoga e saini se tautinoga o le loto pulea e le na o le taofiofia o a latou inu ava malosi ae ia taumamao atoa. O se ”T” lapoa sa tusia i autafa o igoa o i latou o e na faia, ma mai i lenei upu ”teetotaler” [taofiaatoa] sa faapogai mai. E oo atu i le ogatotonu o le vaitau o le 1830, ua faatupulaia le SLA i le silia ma le miliona tagata auai, o le toatele o i latou na o teetotalers [taofiaatoa].

I le uunaia ai e le SLA, na faitau afe ma afe sosaiete na faatuina i le lotoifale o le salafa o le atunuu o le I.S. Sa i ai i Katelani lona lava sosaiete o le lotopulea, e faapena foi le tele o taulaga laiti. O le mea moni lava ona o le toe faaleleia o le ava malosi sa tele ina talanoaina ma finauina, o lea sa manaomia ai e le Au Paia se ala o le faamasinotonu po o le fea o manatu e sa’o. E le gata i le teenaina o le faaaogaina o le tapaa, ae o le Upu o le Poto foi sa tetee faasaga i meainu malolosi: ”E faapea, e tusa ai ma le inu o se tagata i le uaina po o le ava Malosi, faauta ua lē lelei lea, pe ua tatau ai foi i le silafaga a lo outou Tama.”

Ae ui i lea, e manaomia ai se taimi e tuuese atoa ai ia faiga sa matuai mautu lona faavaeina i tu ma aga faaleaiga ma le aganuu, aemaise lava pe a faaaoga soo meainu faamafu o ituaiga uma mo faamoemoega faafomai. O le faaupuga ”meainu malosi” e mautinoa lava le aofia ai sipili faamamaina e pei o le uisiki, lea e mulimuli ane na tele ina teenaina e Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa latou faia se faiga e sili atu ona lava le feololo i meainu malolosi e agavaivai e pei o le pia ma le ”uaina mama a’ia’i o le vine, o a outou lava meainu.” Mo isi tupulaga e lua na sosoo ai, sa aoao mai ai e taitai o le Ekalesia le Upu o le Poto o se poloaiga mai le Atua, ae sa latou taliaina ni manatu eseese pe o le a le malosi e tatau ai ona tausia lenei poloaiga. O lea taimi o le taliaina, o le suia na tuu atu ai i le Au Paia se taimi e amatalia ai a latou lava agaifanua o le taumamao mai mea ua fai ma mausa. E oo atu i le amataga o le seneturi 20, ua sili atu ona tele o vailaau faasaienitisi ua maua ma ua avea le auai i le malumalu ma se vaega masani o tapuaiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua saunia le Ekalesia e talia se tulaga faatonuina sili atu ona taua o le tausiga lea o le a aveesea ai faafitauli e pei o le ava malosi mai e usiusitai. I le 1921, na musuia ai e le Alii ia Peresitene Heber J. Grant e valaau atu i le Au Paia uma ia ola i le Upu o le Poto i vaega uma na ua tusia e ala i le aloese atoatoa ai mai ava malosi uma, kofe, lauti, ma le tapaa. O aso nei ua faamoemoeina tagata o le Ekalesia ia ola i lenei tulaga faatonuina maualuga atu.

Meainu Vevela

Sa faamanuiaina le au lotopulea toefaatulagaina o Amerika i le vaitau o le atu 1830 e tele lava i le faailoaina o mea e suitulaga mo le ava malosi: kofe. I le seneturi lona 18, o le kofe sa manatu i ai o se mea taugata, ma o le lauti na gaosia e Peretania sa sili ona manaomia. Ina ua mavae le Fetauaiga, sa oo ina vaaia le inu lauti o se mea e le lotonu’u ma ua le ta’atele—sa matala le ala mo se meainu tauva e tulai mai. I le 1830, na faatauanauina ai e le au toefaatulagaina le Konekeresi a le I.S. e aveese le tiute o le auina mai i le atunuu o le kofe. Sa aoga le fuafuaga. Na pau le kofe i le 10 sene i le pauna, ma faia ai se ipu kofe i le tau lava e tasi o se ipu uisiki, ma faailoga ai le tuuitiitia o le uisiki o se meainu e fiafia i ai le toatele. E oo atu i le 1833, ua ”amata ona inu so’o le kofe i aso taitasi i le toetoe lava o aiga uma, mauoa ma matitiva.” Sa ta’ua e le Baltimore American o ”mea e tatau ai o le olaga.” E ui ina sa lautele le taliaina o le kofe e oo mai i le ogatotonu o le vaitau o le atu 1830, e aofia ai latou i tulaga faafomai, o ni nai tagata na toefaatulagaina e mauaa e pei o Sylvester Graham ma Viliamu A. Alcott sa talai atu e tetee faasaga i le faaaogaina o soo se mea e faaosofia ai, e aofia ai le kofe ma le lauti.

Sa teena e le Upu o le Poto le manatu o se mea e suitulaga ai mo le ava malosi. ”O meainu vevela”—ia na malamalama i ai Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea o le kofe ma le lauti—”e le mo le tino po o le manava,” na faamalamalama mai ai e le faaaliga. Nai lo lena, na uunaia e le faaaliga le faaaogaina o meaai ma meainu patino e manaomia o ituaiga lea na lagolagoina le ola mo le afe o tausaga. Sa viia e le faaaliga ”laau-afu lelei uma” ma sa faamalamalama mai ai e faapea ”o saito uma e mo le faaaogaina e le tagata & manu e avea ma matai’ai o le ola … e faapea foi fua o le vine o mea uma e fua mai pe i le eleele po o luga o le eleele.” I le ogatusa ai ma se faaaliga muamua na faamaonia ai le ’ai o aano o manufasi, sa faamanatu atu ai e le Upu o le Poto i le Au Paia e faapea, o aano o manu ma manu felelei sa tuuina mai ”mo le faaaogaina e le tagata ma le faafetai,” ae sa faaopoopo i ai le lapataiga faapea o aano o manu ”ia itiiti ona faaaoga” ma ia aua nei tele.

“O Le a Ou Liligi Ifo Lo’u Agaga i luga o Tagata Uma”

O Au Paia o Aso e Gata Ai o e na iloa faatatau i gaoioiga o le toefaaleleia o le soifua maloloina o Amerika i le vaitau o le atu 1820 ma le atu 1830 atonu o loo taumanatunatu pe faapefea ona fesootai nei gaoioiga i le Upu o le Poto. Pe na ona utuvai mai lava o Iosefa Samita mai manatu ua uma ona i ai i lona siosiomaga ma tuu mai o se faaaliga?

O na atugaluga e le talafeagai. Manatua o le toatele o uluai Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa auai i sosaiete o le pulea o le loto sa vaai i le Upu o le Poto o se fautuaga musuia, ”ua fuafua i le Malosi o le ua vaivai & le ua sili ona vaivai o le Au Paia o e ua ta’ua pe mafai foi ona ta’ua o le Au Paia.” E le gata i lea, e leai se talitutusa o le faaaliga i tusitusiga o ona aso. O tagata na toefaatulagaina i le pulea o le loto e masani ona taumafai e faamata’u i a latou tagata faalogologo e ala i le faafesootaia o le taumafa ava malosi ma le anoanoai o faamai matautia po o gasegase faaleagafesootai. E le’i tuuina mai e le Upu o le Poto lea uunaiga. O le inu ava malosi, o loo faapea mai ma le faigofie le faaaliga, ”ua lē lelei.” E faapena foi faamatalaga pupu’u ua tuuina atu mo faatonuga e faasaga i tapaa ma meainu vevela. O le faaaliga e mafai ona manatu i ai o se tautinoga e uiga i le mea sa’o nai lo le faailoaga o se mea e tasi mai le tele o filifiliga.

Nai lo le faatauanau tagata mai tulaga o le fefe o i latou, o le Upu o le Poto e finauina mai se tulaga o le mautinoa ma le faatuatuaina. O le faaaliga ua valaaulia ai le au faalogologo e faalagolago i se Atua o le ua i ai le tuuina mai ai taui sili, faaleagaga ma faaletino, e taui atu ai mo le usiusitai i le poloaiga faalelagi. O i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto, ua faapea mai le faaaliga, o le a ”latou maua le maloloina i o latou pute ma su i o latou ivi & o le a latou maua le poto & oa silisili o le malamalama & o oa natia lava.” O nei folafolaga o loo faamatalaina mai ai le sootaga i le va o le tino ma le agaga siitia ai le tausiga o le tino i le tulaga o se mataupu faavae faalelotu.

I le faaiuga, e ono i ai mea e talitutusa ai le Upu o le Poto ma le gaoioiga toe faaleleia o le soifua maloloina o le seneturi lona 19. O se taimi lenei o le ”filemu” (Galuega3:19), o se taimi i le talafaasolopito lea na liligi ifo ai i lalo le poto ma le mana mai le lagi. I le po na asia ai Iosefa Samita e le agelu o Moronae mo le uluai taimi, i le tautoulu o le 1823, sa sii mai ai e le agelu se laina mai le tusi a Ioelu ma fai mai ua lata ona faataunuuina: ”E i’u ina ou liligi ifo ai lo’u Agaga i luga i tagata uma,” na faitau ai le fuaitau (Ioelu 2:28; faaopoopo le faamamafa). I le avea ai o le pule o le loto ma se toefaatulagaina na faaitiitia ai le faalagolago o tagata i mea ua fai ma vaisu, ma uunaia ai le lotomaualalo ma faatinoga amiotonu, o le gaoioiga e mautinoa lava sa musuia e le Atua. ”O le mea ua mai le Atua e valaau ma faatosina mai ia faia mea lelei e le aunoa,” o loo ta’ua mai i le Tusi a Mamona (Moronae 7:13). Nai lo le faatatau ia i latou lava i le fesilia’iga faaleaganuu, e mafai e Au Paia o Aso e Gata Ai ona mafaufau ma le fiafia i le ala na pai atu ai le Agaga o le Atua i le toatele naua, lautele, ma faatasi ai ma sea malosiaga.

E lei leva ona maua le Upu o le Poto, ae tulai Iosefa Samita i luma o toeaina o le Aoga a Perofeta ma faitau atu le faaaliga ia i latou. E lei tau ta’uina atu i le usoga le uiga o upu. Sa latou ”togiina loa lava a latou paipa o tapaa i le afi,” sa toe ta’ua ai e se tasi o tagata auai i le aoga. Talu mai lena taimi, o le musumusuga i le Upu o le Poto ua tele taimi na faamaonia ai i olaga o le Au Paia, o lona mana ma le paia na faaauau mai i le gasologa o tausaga. I nisi o itu, o le gaoioiga o le toe faaleleia o le soifua maloloina a Amerika ua mou atu mai le vaaiga. O loo tumau pea le Upu o le Poto i le faamalamalamaina o o tatou ala.

  1. Tagai i le Milton V. Backman Jr., ”School of the Prophets and School of the Elders,” i le Joseph: Exploring the Life and Ministry of the Prophet, faatonu. Susan Easton Black ma Andrew C. Skinner (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2005), 165–75.

  2. O Orson Hyde o le faiaoga autu lea o lena kuata muamua, ae o Iosefa Samita e foliga mai sa masani ona i ai. Tagai i le Steven R. Sorensen, “Schools of the Prophets,” i le Daniel H. Ludlow, faatonu, Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (Niu Ioka: Macmillan, 1992), 3:1269; Lyndon W. Cook, The Revelations of the Prophet Joseph Smith: A Historical and Biographical Commentary on the Doctrine and Covenants (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1985), 191–92.

  3. Polika Iaga, Saunoaga, 2 Tesema, 1867; 8 Fepuari, 1868, Pepa a Siaosi D. Watt, tusia mai tusilima pupuu e LaJean Purcell Carruth, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki. O le lauga muamua e lei lolomiina. Mo se lomiga ua lolomiina o le lauga mulimuli, tagai i le Polika Iaga, ”Remarks,” Deseret News: Semi-Weekly, 25 Fep., 1868, 2.

  4. Tagai i le “Revelation, 2 January 1831 [D&C 38],” i le Revelation Book 1, 51, josephsmithpapers.org.

  5. O le faagasologa o le ”malamalama” sa faia mo le tele o seneturi ae sa taatele i tagata o tulaga eseese faaleagafesootai i le gasoloa o le seneturi lona 19. Tagai i le Norbert Elias, The History of Manners, faaliliuina e. Edmunds Jephcott (Niu Ioka, 1978); Georges Vigarello, Concepts of Cleanliness: Changing Attitudes in France since the Middle Ages, faaliliuina e. Jean Birrell (Cambridge: Cambridge University Press and Editions de la Maison des Sciences de l’Homme, 1988); Richard L. Bushman ma Claudia L. Bushman, “The Early History of Cleanliness in America,” Journal of American History, vol. 74 (Mat. 1988), 1213–38; Richard L. Bushman, The Refinement of America: Persons, Houses, Cities (Niu Ioka: Knopf, 1992); Dana C. Elder, “A Rhetoric of Etiquette for the ‘True Man’ of the Gilded Age,” Rhetoric Review, vol. 21, nu. 2 (2002), 155, 159.

  6. I le Iosefa Samita i le lē faaaogaina o le tapaa, tagai i le Polika Iaga Saunoaga, 8 Fep., 1868, Pepa a Siaosi D. Watt, tusia e LaJean Purcell Carruth, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  7. Polika Iaga, Saunoaga, 8 Fep., 1868. O le lomiga na lolomiina ua suia ai le faaupuga e atagia ai le faitio e sili atu nai lo le popole: ”o faitioga a lona faletua i lona manaomia ona faamamaina o se fola eleelea” (”Remarks,” 2).

  8. Tagai i le ”Revelation, 27 Fepuari 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Tusifaamaumau, 113, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia faailoga; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:8.

  9. Frances Trollope, Domestic Manners of the Americans, 2 vols. (Lonetona, 1832), 2:101. E oo atu i le 1800, ua lauiloa le tapaa i le fofoina o se lisi umi o ma’i: tiga manava, u a gata, scurvy (o se faamai e mafua mai i le le lava o le taumafa i fualaauaina taumafa mata, ma fualaau faisupo o loo tele ai le vaitamini C), piles (fula i le pe latalata i le ala feau mamao, ”leaga le ulu,” ma le tele o isi gasegase. Ae o le salalau atu o le faaleleia o tagata e tulaga lelei le tamaoaiga i le amataga o tausaga o le seneturi lona 19 na aumaia ai le toatele o tagata faitio i le tapaa. Na oo ina lauiloa le tapaa o le ”vao eleelea,” ma o upu e pei o le ”mataga” ma le ”faatiga” na faateleina ona fesootai i ai. Tagai i le Lester E. Bush Jr., ”The Word of Wisdom in Early Nineteenth-Century Perspective,” Dialogue, vol. 14 (Tautoulu 1981), 56; ”For the Evening Post,” New York Evening Post, 27 Iuni, 1829, [2].

  10. Tagai i le W. J. Rorabaugh, The Alcoholic Republic: An American Tradition (Niu Ioka: Oxford University Press, 1979), 25–57; W. J. Rorabaugh, “Alcohol in America,” OAH Magazine of History, vol. 6 (Tautoulu 1991), 17–19; Peteru C. Mancall, “‘The Art of Getting Drunk’ in Colonial Massachusetts,” Reviews in American History, vol. 24 (Sete. 1996), 383.

  11. Tagai i le Gordon Wood, Empire of Liberty: A History of the Early Republic, 1789–1815 (Niu Ioka: Oxford University Press, 2009), 339; Iosefa F. Kett, “Temperance and Intemperance as Historical Problems,” Journal of American History, vol. 67 (Mat. 1981), 881; Rorabaugh, “Alcohol in America,” 17.

  12. Tagai i le Mareko Edward Lender ma James Kirby Martin, Drinking in America: A History, lomiga ua toeiloiloina ma faalauteleina. (Niu Ioka: Free Press, 1987), 35.

  13. Tagai i le Ian R. Tyrrell, Sobering Up: From Temperance to Prohibition in Antebellum America, 1800–1860 (Westport, Connecticut: Greenwood Press, 1979); Iakopo R. Rohrer, “The Origins of the Temperance Movement: A Reinterpretation,” Journal of American Studies, vol. 24 (Aok. 1990), 230–31; Laimani Beecher, Six Sermons on the Nature, Occasions, Signs, Evils, and Remedy of Intemperance (Niu Ioka: American Tract Society, 1827), 194; Tanielu Walker Howe, What Hath God Wrought: The Transformation of America, 1815–1848 (Niu Ioka: Oxford University Press, 2007), 166–68. Sa talia e le Sosaiete o le Lotopulea a Amerika se tautoga aloaia o le aloese mai meainu malolosi uma i le 1831. Tagai i le Ropeti H. Abzug, Cosmos Crumbling: American Reform and the Religious Imagination (Niu Ioka: Oxford University Press, 1994), 98.

  14. Tagai i le Christopher G. Crary, Pioneer and Personal Reminiscences (Marshalltown, Aioua: Marshall Printing, 1893), 25. Ou te faafetai Andy Hedges mo le faailoa maia ia te a’u o lenei punavai.

  15. Tagai i le “Revelation, 27 February 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Notebook, 113; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5. O le faaupuga ”ava malosi” o se fasifuaitau faatusi paia e faatatau i le uaina, ae o le au pulea o le loto toefaatulagaina na latou tuuina atu i ai se faauigaga sili atu ona lautele lea e aofia ai ma sipili faamamaina. Tagai i le Addison Parker, Address Delivered before the Southbridge Temperance Society, on the Evening of Dec. 1, 1830 (Southbridge: Josiah Snow, 1830), 7–8; Fifth Report of the American Temperance Society, Presented at the Meeting in Boston, May 1832 (Boston: Aaron Russell, 1832), 47, 95, 112.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:6; tagai foi i le ”Revelation, 27 February 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Notebook, 113.

  17. O le lotopulea ae le o le le faia o se mea, sa faatatau lea i mea uma o le ”aua le faia” o le Upu o le Poto seia oo i le amataga o le seneturi lona 20. Faatatau i le faamamaluina o le tausia o le Upu o le Poto i le aumaia ia talia le aloaiaina i le Ekalesia, tagai i le Tomasi G. Alexander, Mormonism in Transition: A History of the Latter-day Saints, 1890–1930 (Urbana: University of Illinois Press, 1986), 258–71; Paulo H. Peterson ma Ronald W. Walker, “Brigham Young’s Word of Wisdom Legacy,” BYU Studies, vol. 42, nu. 3–4 (2003), 29–64.

  18. Rorabaugh, Alcoholic Republic, 99–100.

  19. Tagai i le Bush, “The Word of Wisdom in Early Nineteenth-Century Perspective,” 52.

  20. Tagai i le Paulo H. Peterson, “An Historical Analysis of the Word of Wisdom” (pepa tusia o le matuaofaiva, Brigham Young University, 1972), 32–33; “The Word of Wisdom,” Times and Seasons, vol. 3 (1 Iuni, 1842), 800.

  21. Tagai i le ”Revelation, 27 February 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Notebook, 113; ”City Marshall’s Department,” City Gazette and Commercial [Charleston, Karolaina i Saute], 18 Ape., 1823, 3; ”Taaloga,” Berks and Schuylkill Journal (Faitauina, Penisilevania), 8 Ian., 1825, 3.

  22. ”Revelation, 27 February 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Notebook, 114; tagai foi i le ”Revelation, 7 May 1831 [D&C 49],” i le Revelation Book 1, 81, josephsmithpapers.org.

  23. Tagai i le ”Revelation, 27 February 1833 [D&C 89],” i le Sidney Gilbert, Notebook, 113.

  24. I upu a se tasi tomai faapitoa, o le ava malosi e ”tuuitiitia ai o latou lagona, e tuuitiitia ai pe pe ai lo latou lagonaina o le amiosa’o, e faavaivaia ai le malosi e faamalū ai taumafa, ma aumaia ai le tiga o le vaega o le manava e mafua ona o le tiga o le faamalūina o taumafa, nai lo o se faama’i e mata’utia e seasea ona afaina ai tagata” (”On Drunkenness,” Connecticut Herald, 21 Fep., 1826, 1). Mo isi manatu finauga faapena, tagai i le ”Twenty Dollars Reward,” Daily National Intelligencer, 23 Sete., 1823, 4; ”Toeiloiloina. Isaac McCoy,” New Hampshire Repository, vol. 6 (3 Me, 1824), 70; ”From the Times and Advertiser,” Times and Hartford Advertiser, 3 Ian., 1826, 4.

  25. E le o faapea atu o fautuaga uma o le soifua maloloina o lea taimi na faalagolago i finauga lavelave. Mo se faataitaiga, tagai i fautuaga a Samuelu Underhill o loo i le Marelo Laimani Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting for Joseph Smith’s Ohio Revelations (Aai o Sate Leki: Greg Kofford Books, 2009), 110. Mo isi auala atonu e ese mai ai le Upu o le Poto mai le poto ua taliaina, tagai i le Steven C. Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants: A Guided Tour through Modern Revelations (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2008), 332–33. I le seneturi lona 20, sa saili ai nisi o Au Paia o Aso e Gata Ai e faaesea ia vailaau faatausuai i mea na faasaina i le Upu o le Poto, ae sa lei taliaina lava ia auiliiliga o se aoaoga faavae a le Ekalesia ma sa sili atu, alu i talaatu o le le mafuaaga o le faaaliga lava ia. Tagai i le Ioane A. Widtsoe ma Leah D. Widtsoe, The Word of Wisdom: A Modern Interpretation (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1950).

  26. ”Revelation, 27 February 1833 [D&C 89]” i le Sidney Gilbert, Notebook, 113–15.

  27. Tagai i le Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants, 328.

  28. E oo atu i le 1840, o le taumafa ava malosi mo tagata toatasi i Amerika ua pau i le pe a ma le tolu kalone [11.36 lita], o le pa’u aupito maualuga o le 10 tausaga i le talafaasolopito o Amerika. Tagai i le Lender ma Martin, Drinking in America, 71–72; Tyrrell, Sobering Up, 225–51.

  29. O manatuaga a Zebedee, i le Salt Lake School of the Prophets, Minutes, Oct. 3 1883, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.