2008
Eita tatou e fati, eita e ti‘a ia tatou ia fati
Me 2007


Eita tatou e fati, eita e ti‘a ia tatou ia fati

A haapa’o noa i ta outou mau ture. A ti‘a ia au i te mau mea ta outou i ti‘aturi.

Hōho’a
Elder W. Craig Zwick

Mai ia outou tata‘itahi, te oaoa nei au i te patururaa i te hinaaro o te Atua no To’na nunaa. Mauruuru i te Peresideni Monson no to’na aau mâ.

A faaite ai o Iosepha Semita apî i te parau mau no to’na iteraa mo‘a i roto i te uru raau, ua faahapahia e ua hamani-ino-hia ona. Ua faaohipa te enemi i te peu aoaoa ei mauihaa i ni‘a ia’na: « Noa’tu e tamaiti mâtau-ore-hia vau… noa’tu te reira, te vai ra te tahi mau taata tiaraa teitei tei hi‘o mai ia‘u e ua faatupu ratou i te riri o te taata i nia iho ia‘u e te hamani-ino-raa rahi ».1

Ua tupu o Iosepha i te faaoroma‘i, i te mărû e i te faaroo, noa’tu te parahi ra te mau enemi i te mau vahi atoa. I roto i te mau parau iho a Iosepha: « Ua amui te Diabolo e te mau taata ino no te taparahi i te taata ti‘amâ… te haere noa ra râ te îraa o te evanelia i mua ».2 « Aore e rima viivii no te tapea i te ohipa ia haere i mua ».3

I teie atoa mahana te vai ra te taata aita e taa maitai nei i ta tatou haapiiraa e te pato‘i nei ratou i te mau mea faufaa i titauhia ia tatou ia haapa’o.

Ua ui atura hoê hoa taure‘are‘a to‘u o Ethan i te hoê uiraa teimaha i to’na metua vahine. Mai te mau taure‘are‘a atoa, ua hinaaro o Ethan ia ti‘amâ oia, e ia rava‘i oia ia’na iho e ia haaatihia oia e te mau hoa maitai. Te tamata nei oia e rave i te mau ma‘itiraa maitai mai ta’na i hinaaaro. E tamaiti itoito rahi teie, e mea itoito i roto i ta’na haapiiraa, e te tai‘o nei oia i te mau papa‘iraa mo‘a i te mau mahana atoa. Mai te mau taure‘are‘a atoa, ua farerei o Ethan i te mau faahemaraa puai. Te tae mai nei te reira i roto i ta’na fare haapiiraa, i ni‘a i te itenati, i roto i te hoho‘a teata e i roto i te himene. E faaroo-atoa-hia te reira i roto i te mau parau iino, e e itehia i roto i te mau ahu faatianiani. E mea pinepine te mea ino i te faarirohia ei mea maitai. Te pe‘ape‘a e te mata‘u ia haapaehia i te hiti, e ohipa matarohia ïa i te itehia i rotopu i te mau taure‘are‘a. Ua riro te faaheporaa a te mau hoa ei ohipa fifi roa’toa ia aro. Ua feruri o Ethan e te aro nei te mau ohipa ti‘a ore ia’na.

Teie te uiraa ta’na i ui atu i to’na metua vahine: « Mama, e mea tano anei ia faahaehaa vau i ta‘u mau faatureraa no te tapea i to‘u mau hoa ? »

E uiraa hohonu roa teie te ti‘a ia tatou tata‘itahi ia feruri i te mau tuhaa atoa o te oraraa. Te faahaehaa ra anei tatou i ta tatou mau ture ia fariihia mai tatou e te mau taata e noho ra i te tahi a‘e pae i o tatou ? Te faahuru ê ra anei tatou i ta tatou mau mea faufaa no te faaau ia tatou i te vahi e ohipahia ra e tatou, e aore ra, ia faateiteihia tatou i te fare haapiiraa ?

Ua pahono maira te metua vahine here o Ethan ia’na na roto i te hoê aita papû maitai.

O vau atoa, e pahono atoa vau ma te tapitapi ore e, « Eiaha e na reira e Ethan. Eiaha roa’tu ia mo‘ehia ia outou e, e tamaiti outou na te Atua e ua here Oia ia outou. A haapa’o noa i ta outou mau ture. A ti‘a ia au i te mau mea ta outou i ti‘aturi. I te tahi taime, e ere i te mea ohie, e nehenehe outou e ti‘a noa outou ana‘e no te tahi taime roa. A imi i te mau hoa tei roto te parau ti‘a e te paari ia ratou, e i reira, a haere atu ia ratou ra, e a faaite i to outou mauruuru no to ratou hi‘oraa maitai. E itehia paha ia outou te tahi tei ti‘a otahi noa’toa mai ia outou te huru. A pure no te ani i te arata‘iraa e te parururaa a te Fatu. E paturu mai Oia ia outou. E riro mai Oia ei hoa papû, e e ite outou e, e huti mai to outou hi‘oraa maitai e rave rahi hoa o te tupu te itoito na roto i to outou puai e to outou huru.

Ua haapii mai o Nephi ia tatou i te hoê haapiiraa puai roa i to’na faati‘araa i te orama a to’na metua tane no ni‘a i te raau ora. Te parau ra oia no te hoê e‘a titiaifaro e te pirihao te toro atura i te hoê tumu raau ra, e tae noa’tu i te parau no te hoê fare rahi tei î i te taata tei ahuhia i te ahu maitai. Te tahitohito maira ratou e te faatorotoro maira te rima i ni‘a i te feia e amu ra i te hotu o te tumu raau. Te tamata nei ratou i te arata‘i i te mau taata na ni‘a i te e‘a aano e i roto i te fare rahi. Ia hi‘ohi atu tera mau taata i roto i te fare, mai te mea ra e, te oaoa ra ratou. E hoho‘a papû maitai teie no te faahemaraa. I roto i te mau parau a Elder Neal A. Maxwell e, « Te ataata o te ao nei, e rave‘a noa ïa teie no te paruru ia’na ».4

« E rave rahi hoi te feia i tomo i roto i taua fare huru ê ra… Ua tâhitohito maira ratou ia‘u e te taata atoa hoi i amu i taua hotu ra, aore râ matou i haapa‘o noa’tu ia ratou ».5

Tei te hopea nei o te irava, te haapiiraa puai a Nephi, e pahonoraa i te faaheporaa au ore a te mau hoa: « Aore râ matou i haapa‘o noa’tu ia ratou »

Aita i maoro a‘e nei ua haapapû atoa mai te Peresideni Boyd K.Packer i te reira haapiiraa: « Noa’tu e ua tahito ta tatou mau peu, noa’tu e, ua haafaufaa-ore-hia te mau ture, noa’tu e te fati nei te tahi pae, eita tatou e fati, eita e ti‘a ia tatou ia fati ».6

E ite anei tatou i te faahemaraa mai te mea e, ua tapo‘ipo‘i-maitai-hia te reira ?

E hinaaro anei tatou e aro i te hoê aroraa hanahana ore ?

Ua faaara papû mai o Paulo e eiaha tatou ia riro ei: « faaarearea taata: tera ra [ia riro] ei mau tavini râ o te Mesia, i te ohiparaa i te hinaaro o te Atua ma te tae mau o te aau ».7

Ua tae i te taime e ti‘a ia tatou ia ti‘a papû i te pae morare. E ti‘a ia tatou ia haapaari i to tatou niu pae varua, ia faaroo i te parau a te mau peropheta o te Atua e ia haapa’o i ta ratou a’oraa.

Ua parau o Paulo ia Timoteo: « E ere hoi i te aau tauâ ta te Atua i horo‘a mai no tatou, i te aau itoito râ, e te aroha, e te haapa‘o maitai. Eiaha oe e haama i te parau o to tatou Fatu ».8

E titauhia te itoito no te rave i te mau ma‘itiraa maitai, mai te mea hoa râ e, e mea taa‘e te ma‘itiraa a te feia e haaati ra ia tatou. Mai te mea e, e rave tatou i te mau ma‘itiraa ti‘a i tera mahana e tera mahana i roto i te mau mea ha’iha’i, e haapuai te Fatu ia tatou e e tauturu mai hoi Oia ia tatou ia ma‘iti i te maitai i te mau taime fifi atu.

Te mau haapiiraa e te mau mea faufaa tei poihere-roa-hia a‘e e tatou, eita ïa e fariihia e to te ao faaroo ore nei. No te tapea-maite-raa i te hoê ti‘araa no tatou iho e no ta tatou mau tamarii, e mea ti‘a ïa i te parau a’o o te evanelia i faaho‘i-faahou-hia mai ia tanu-papû-hia i roto i to tatou aau e ia haapiihia i roto i to tatou nohoraa.

Te haapii mai nei o Abinadi, te hoê peropheta no te Ati Nephi, mai tei papa‘ihia i roto i te tahi noa nau api puai i roto ia Mosia, i te tahi mau haapiiraa tano maitai no te pahono i te mau titauraa o te tenetere piti ahuru ma hoê.

Ua riro Abinadi ei taata itoito aueue ore e ua ti‘a o oia no te parau mau i te taime e ere roa’tu i te mea hanahana ia rave i te reira. A tiaoro ai oia te mau taata ia tatarahapa, ua ite oia e, e fifi oia. I roto i te mata o to outou feruriraa, e nehenehe ta outou e ite i te hoho‘a faahiahia no Abinadi tei faautu‘ahia i te utua pohe. Ua horo‘ahia ia’na te rave‘a no te faaora ia’na na roto i te hunaraa i to’na faaroo e to’na iteraa papû, aita râ, ua poro oia ma te mata‘u ore e, « E parau atu vau ia oe na, e ore roa vau e faaore i te mau parau ta‘u i parau atu ia oe na i teie nei feia, no te mea o te parau mau ïa ».9

Aita paha e titauhia ia tatou ia horo‘a i to tatou ora no te paruru i te parau mau, tera râ, e nehenehe ta tatou, mai ia Abinadi atoa, e ti‘a teitei maitai, e ia poro ma te aau tae mau e te puai e te itoito e, o Iesu Mesia to tatou Faaora. O Oia te Tamaiti a te Manahope. Te ora nei Oia e te here nei Oia ia tatou.

Mai te mea e, e pee tatou Ia’na, e nehenehe ïa ia tatou ia faatusia e ia haapa’o i ta tatou mau fafauraa mo‘a. Ua parau mai te Fatu ia tatou e: « No reira, eiaha e măta‘u e te nănă iti e ; a rave i te ohipa maitai ; ia amui noa atu to te ao nei e to te po hoi i te patoiraa ia outou, no te mea ia patuhia outou i nia i ta‘u nei păpă, e ore roa ratou e manuia… A hi‘o mai ia‘u nei i to mau mana’o atoa na ; eiaha e feaa, eiaha e măta‘u ».10

Ia haapuai tatou ia tatou iho e ti‘a’i. E itehia teie haapuairaa pae varua i roto i teie na parau e piti – Iesu Mesia. Te faaite papû nei au ni ni‘a Ia’na. Na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. Iosepha Semita – Aamu 1:22.

  2. History of the Church, 2:22.

  3. History of the Church, 4:540.

  4. « Cleanse Us from All Unrighteousness », Ensign, Fepuare. 1986, 19.

  5. 1 Nephi 8:33.

  6. « The Standard of Truth Has Been Erected », Liahona, Novema 2003, 26.

  7. Ephesia 6:6.

  8. 2 Timoteo 1:7-8.

  9. Mosia 17:9.

  10. PH&PF 6:34, 36.