2008
Te Ekalesia parau ti‘a e te mea ora
Me 2007


Te Ekalesia parau ti‘a e te mea ora

Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e parau ti‘a ïa e te mea ora.

Hōho’a
President Henry B. Eyring

Ua paturu tatou ia Thomas S. Monson ei peropheta, ei hi‘o, e ei heheu parau e ei peresideni no te Ekalesia, e o D. Todd Christofferson ei aposetolo e ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma piti Aposetole, ua ite tatou e ua farii tatou i te haapapûraa e Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e Ekalesia parau ti‘a ïa e te mea ora. Ua paraparau te Fatu i te feia na roto ia ratou i faati‘a faahou ai Oia i te Ekalesia i te mau mahana hopea nei. Te na ô ra Ta’na parau no ni‘a ia ratou e: « … ia noaa mai ia ratou te mana no te haamauraa i te niu no teie nei ekalesia, e ia faatupu mai i te reira no roto mai i te vahi moemoe e te vahi po‘iri hoi, te ekalesia parau ti‘a ana‘e e te mea ora i ni‘a i te ao paatoa nei, ua mauruuru roa vau, o te Fatu, i te reira, ia parau atu i te Ekalesia paatoa e eiaha i te mau taata tata‘i hoê –

« No te mea aita e ti‘a ia‘u, i te Fatu, ia hi‘o noa’tu i ni‘a i te hara ma te faati‘a i te reira ;

« Noa’tu râ i te reira, e faaorehia te hara a te taata o te tatarahapa e o te rave noa i te mau faaueraa a te Fatu ;

« E o oia o te ore e tatarahapa ra, e rave-ê-hia mai ia’na ra te maramarama ta’na i farii ; no te mea e ore roa to‘u Varua e maro noa’tu i te taata te na reira maira te Fatu Sabaota ra ».1

Teie te Ekalesia mau, te Ekalesia mau hoê roa, no te mea, tei roto ia’na te mau taviri o te autahu‘araa. I roto ana‘e i teie Ekalesia i tuu ai te Fatu i te mana no te taati i ni‘a i te fenua nei e no te taati i ni‘a i te ra‘i mai Ta’na i na reira i te anotau o te aposetolo Petero ra. Ua faaho‘ihia mai te reira mau taviri ia Iosepha Semita ra, tei haamanahia no te horo‘a’tu i te reira i te mau melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti ra.

A pupuhihia’i te peropheta Iosepha, ua mana‘o te mau enemi o te Ekalesia e ua pohe atoa te Ekalesia. Ua mana‘o ratou e hamaniraa na te taata tahuti e e mau atoa na muri iho ia’na. Ua hape roa to ratou ti‘aturiraa. E Ekalesia parau-ti‘a te reira, e e mana atoa to’na ia ora, noa’tu te feia i ma‘itihia no te arata‘iraa e pohe.

Ua ite tatou i teie mahana i te hoê faaiteraa e, teie te Ekalesia parau ti‘a ana‘e e te mea ora. Te mauhia nei te mau taviri o te autahu‘araa e te mau taata tahuti, tera râ, ua faaineine te Fatu i te rave‘a ia ohipa noa te reira mau taviri i ni‘a i te fenua nei mai te mea e, e ti‘aturi tamau noa te taata e, tei ni‘a mau i te fenua nei te reira mau taviri, e ua horo‘a-mau-hia mai te reira na roto i te hinaaro o te Atua i Ta’na ra mau tavini ma‘itihia.

Aita te mau taata o te Atua i vai ti‘amâ noa i te mau taime atoa no te farii i te iteraa nehenehe ta tatou i fana‘o iho nei i teie mahana. I muri a‘e i te Ta‘umaraa o te Mesia i te ra‘i ra, ua tamau noa te mau aposetolo i te faaohipa i te mau taviri Ta’na i vaiiho mai ia ratou ra. Tera râ, no te haapa‘o ore o te mau melo e te morohiraa o to ratou faaroo, ua pohe atu ra te mau aposetolo ma te ore i ti‘a ia ratou ia horo‘a i te mau taviri i te mau taata mono. Te parau nei tatou i taua ohipa ri‘ari‘a ra « te taivaraa ». Ahiri te mau melo o te Ekalesia no taua anotau ra i tapea tamau maite i te faaroo mai ia outou i na reira i teie mahana, aita ïa te Fatu e iriti ê i te mau taviri o te autahu‘araa i te fenua nei. No reira, e mahana rahi mau teie e te faufaa hoi i roto i te aamu o te ao nei e no te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra.

I teie nei, ta tatou hopoi‘a o te vai-ti‘amâ-noa-raa ïa i roto i te faaroo i titauhia ia tatou ia faatupu i ta tatou fafauraa i te patururaa ia ratou tei piihia. E mauruuru rahi to te Fatu i to te Ekalesia i te omuaraa o te anotau no te faati‘a-faahou-raa, mai Ia’na i mauruuru atoa i teie mahana. Tera râ, ua faaara Oia i te mau melo i taua tau ra, mai Ta’na i na reira i teie mahana e, eita roa e ti‘a Ia’na ia hi‘o noa’tu i te hara ma te faatia hoê vahi iti a‘e i te reira. No te paturu tatou i te feia tei piihia i teie mahana, e mea ti‘a ia tatou ia hi‘opo‘a i to tatou oraraa, ia tatarahapa mai te mea e, e titauhia, ia fafau e haapa’o i te mau faaue a te Fatu, e ia pee i To’na ra mau tavini. Ua faaara mai te Fatu ia tatou e, ia ore tatou e rave i teie mau mea, e iriti ê hia’tu te Varua Maitai, e morohi te maramarama ta tatou i farii, e aita ïa e ti‘a faahou ia tatou ia haapa’o i te fafauraa ta tatou i rave i teie mahana ia paturu i te mau tavini o te Fatu i roto i Ta’na Ekalesia mau.

E mea ti‘a ia tatou tata‘itahi ia hi‘opo‘a ia tatou iho. A tahi, e mea ti‘a ia tatou ia faito eaha hohonu o to tatou aau mehara no to tatou ti‘araa melo i roto i te Ekalesia mau a Iesu Mesia. A piti, e mea ti‘a ia tatou ia ite na roto i te mana o te Varua Maitai e, eaha te mau mea e ti‘a ia tatou e haamaitai atu no te haapa‘oraa i te mau faaueraa.

Ua ite tatou na roto i te parau tohu e, eita te Ekalesia parau-ti‘a e te mea ora e iriti-ê-faahou-hia i te fenua nei, e maitai roa’tu râ te reira. E faahuru-ê-hia to tatou oraraa i te maitai mai te mea e, e faaohipa tatou i te faaroo e tupu ai te tatarahapa, e haamana’o tamau noa i te Faaora, e e tamata i te haapa‘o u‘ana atu â i Ta’na mau faaueraa. Te vai ra i roto i te mau papa‘iraa mo‘a te mau fafauraa e, ia ho‘i faahou mai te Fatu i roto i Ta’na Ekalesia e ite Oia e, ua faaineinehia te reira i te pae varua No’na. E riro teie parau ei faaitoito ia tatou e e ti‘aturi maite hoi. E mea ti‘a ia tatou ia rave maitai atu â. E nehenehe ta tatou. E e na reira mau â tatou.

I teie mahana taa‘e, e riro ïa ei faaotiraa paari mai te mea e, e paturu tatou na roto i to tatou faaroo e ta tatou mau pure i te feia atoa e tavini nei ia tatou i roto i te basileia. Ua ite papû vau i te mana o te faaroo o te mau melo o te Ekalesia o te paturu i te feia o tei piihia. I te mau hepetoma i ma‘iri a‘e nei ua ite au i te mau pure e te faaroo o te mau taata aita vau i matau ia ratou e o tei matau ia‘u no te mea noa e, ua piihia vau no te tavini, na roto i te mau taviri o te autahu‘araa. E haamaitaihia te peresideni Thomas S. Monson na roto i to outou faroo paturu. Na reira atoa to’na utuafare, e ninii-atoa-hia mai te mau mea maitatai i ni‘a iho ia ratou no to outou faaroo e ta outou mau pure. Te mau taata atoa tei paturuhia e outou i teie mahana, e paturu-atoa-hia ïa e te Atua no to ratou faaroo e tae noa’tu i to outou.

E ti‘a i te mau melo tata‘itahi ia paturu i to ratou mau ti‘a faatere na roto i te taviniraa na roto i te i‘oa o te Atua. Ua riro te Ekalesia ei puai rahi no te maitai o to’na mau melo e no te mau taata atoa ati a‘e te ao nei. Teie te hoê hi‘oraa, ua rave te Ekalesia i te ohipa tauturu faahiahia na te mau fenua atoa. Ua tupu te reira mau ohipa no te mea ua ti‘aturi te mau melo e te mau hoa e, te ora nei te Atua e te hinaaro nei te Fatu ia tauturu i te mau taata i tei au ia tauturuhia o te ti‘a Ia’na ia farerei na roto i Ta’na mau pĭpĭ faaroo.

Taa‘e noa’tu i te reira, na roto i te Ekalesia e ta’na mau oro‘a e ti‘a ai i te mau haamaitairaa no te mana taati ia tae atu i roto i te ao varua. E Ekalesia parau-ti‘a teie e te mea ora hoi, o te tae roa’tu i te feia aita e ora faahou nei. Mai te mea e, e faaroo to outou no te imi i te mau i‘oa o to outou mau tupuna, mai te mea e, e haere outou i roto i te fare o te Fatu no te rave i to ratou mau oro‘a, te turu nei ïa outou i teie ohipa rahi, i roto i ta’na opuaraa ia horo‘a i te faaoraraa i te mau tamarii paatoa a te Metua i te Ao ra o te haere mai i roto i te ao nei.

Te hinaaro nei au e paraparau atu i te tahi mau tumu i tupu ai te mauruuru i roto ia‘u no te hoê ekalesia parau ti‘a e te mea ora. I muri iho e faaite atu vau i te tahi mau rave‘a ta‘u e ite nei no te faaineine i te Ekalesia no te ho‘iraa mai o te Faaora. E, i te pae hopea, e faaite atu vau i to‘u iteraa papû no ni‘a i te huru o te roaaraa te ite ia‘u e, teie te Ekalesia mau e te mea ora.

Na mua roa, te oaoa nei au no to‘u fariiraa i te mana tama o te roaa na roto i te mau oro‘a o te ravehia na roto i te mana o te autahu‘araa. Ua farii au i te faaoreraa hara e te tamaraa na roto i te bapetizoraa na te feia tei mau i te mana. Ua farii au i te ahu i roto i to‘u ouma no te mau parau i faahitihia e te mau tavini o te Atua: « Farii mai i te Varua Maitai ».

Ua roaa atoa ia‘u to‘u aau mauruuru na roto i te mau haamaitairaa i roaa i to‘u utuafare. Na te mana taati e to matou ite i te reira tei taui e tei faahuru ê i te oraraa o to matou utuafare e ta matou ti‘aturiraa i te oaoa o te oraraa utuafare i roto i te ao a muri a‘e. Na te mana’o e te ti‘aturiraa e, e roaa ia‘u te autaatiraa mure ore, i pa‘epa‘e ia‘u i roto i te mau tamataraa o te faataa‘eraa e o te vai-otahi-noa-raa, e mau mea hoi teie no te oraraa tahuti nei. Ua fafauhia i te feia tei haapa‘o i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e, e roaa te autaatiraa ia tatou e tae noa’tu i te aanoraa o te mau utuafare i roto i te mau tau a muri atu. Na taua iteraa e taui e a muri noa’tu e e haamaitai atu â i ta tatou mau autaatiraa atoa i roto i te utuafare.

Hoê hi‘oraa, no to‘u huru oraraa i teie nei, e no te atea atoa hoi, aita e ti‘a faahou ia‘u ia matau maitai i ta‘u mau mootua e penei a‘e paha i te mau hina atoa. Te vai atoa ra te mau taata aita ratou i faaipoipo e aita atoa i riro ei metua e te vai ra tera hinaaro rahi i roto ia ratou ia parahi atoa i roto i te hoê utuafare. Na roto i te faaho‘i-raa-hia mai te ite no ni‘a i te parau no te utuafare mure ore, ua rahi atu to tatou ti‘aturiraa e to tatou maitai i roto i to tatou mau autaatiraa utuafare. Te mau oaoa rahi a‘e i roto i teie oraraa, ua faatumuhia ïa i roto i te mau utuafare e mai te reira atoa i roto i te mau ao a muri a‘e. Te oaoa rahi nei au no to‘u ite papû e, mai te mea e, e haapa’o tamau noa tatou, tera autaatiraa ta tatou e fana’o nei i roto i teie oraraa, e vai noa ïa te reira i roto ia tatou e tae noa’tu i roto i te ao a muri a‘e, i roto i te hanahana mure ore.2

Te ite nei au i te mau haapapûraa no ni‘a i te tupu-maitai-raa o te Ekalesia. Teie te hoê hi‘oraa, ia ratere haere au e ia ite au i te mau melo o te Ekalesia, te ite nei au i te hoê haereraa papû i mua i roto i to ratou oraraa. Na roto i to ratou faaroo iti e to ratou haapa‘o, te taui nei e te haamaitai nei te Taraehara i te mau melo. Pinepine au i te parahi i roto i te mau apooraa i rotopu i te tahi mau taata haehaa tei horo‘ahia te taime ia ratou no te vauvau mai i te mau haapiiraa e te mau a’oraa mana mai te mana tei horo‘ahia ia Lehi e ia Nephi, te mau tamaiti a Helamana. Te haamana‘o ra outou i te reira aamu:

« E a‘o atu ra Nephi raua o Lehi i te ati Lamana ma te mana rahi e te toro‘a, i roaa hoi ia raua te mana e te toro‘a e tia’i ia a‘o ; e i horo‘a-atoa-hia mai hoi ia raua te mau mea ta raua e parau ra ».3

Te ti‘aturi nei au e, e fariihia te hinaaro faahiti-tamau-hia o te peresideni Gordon B. Hinckley. Ua haapii oia e, te mau taata atoa e tomo mai i roto i te Ekalesia, e tape‘ahia ratou i roto i te hoê auhoaraa papû mai te mea e, e faaamuhia ratou i te parau maitai a te Atua. Te haamana‘o nei au ia’na i te parauraa e, te mau parau hopea ta’na e faahiti i te pae hopea o ta’na taviniraa o te parau ïa « tape‘a, tape‘a, tape‘a ». E ora tamau noa ta’na mau parau i roto i te faatereraa a te peresideni Monson e i roto ia tatou paatoa mai te mea e, e farii tamau noa tatou i te mana o Lehi e o Nephi no te faaamu i te parau maitai a te Atua. Te ti‘aturi nei au e, e tamau noa outou, e o vau atoa nei, i te maere i mua i te feia mo‘a haehaa no te mau mahana hopea nei o te rave i te ohipa hapiiraa utuafare, o te hahaere i te utuafare, e o te paraparau i to ratou mau hoa melo ore na roto i te puai rahi.

E rave rahi matahiti to tatou haamana’oraa i te mau parau a te peresideni David O. McKay: « E misionare te melo tata‘itahi ». Te ti‘aturi nei au e, te vai ra te mahana, na roto i te faaroo o te mau melo, e ite tatou i te hoê maraaraa rahi o te rahiraa o te taata e anihia ia faaroo i te parau a te Atua i muri iho, o te tomo mai i roto i te Ekalesia mau e te mea ora.

Te vai faahou ra te tahi haamaitairaa ta‘u e ti‘aturi nei e tupu atoa te reira. Te imi nei te mau utuafare i roto i te Ekalesia nei i te mau rave‘a no te haapaari e no te paruru i ta ratou mau tamarii i te mau ino e haati nei ia ratou. E nehenehe e parau e, te tamata tuutuu ore nei te reira mau metua i te faaho‘i mai i roto i to ratou utuafare i te tahi pae o tei hahi ê. Te ti‘aturi nei au e, e pahono rahi mai te Atua i ta ratou mau tautooraa. O ratou o te ore e faaru‘e, e ite ïa ratou e, aita atoa te Atua e faaru‘e e e tauturu Oia ia ratou.

E rave rahi o te reira mau tauturu no roto mai ïa i te feia tei piihia ia tavini i roto i te Ekalesia. E tupu i te rahi te varua hinaaro ia tavini ia vetahi ê, e i reira te mau taata e rave rahi e riro ai mai te episekopo apî ra o Thomas S. Monson, tei faauruhia i te mau rave‘a ohie roa, ia ani e ia faaitoito i te mau taata o te ore e ite, no te tahi taime, i te mau haamaitairaa ta te Atua i faataa na ratou. Tae roa mai i teie mahana te haamana’o noa nei te peresideni Monson i te mau taata ta’na i faaora a riro ai oia ei episekopo. To‘u hinaaro maori râ, ia ti‘aturi tatou paatoa e, e arata‘i te Atua ia tatou no te haere e tii i te mau taata ta te Atua e titau nei ia tatou ia faaho‘i na muri iho ia tatou a ho‘i ai tatou i mua Ia’na ra.

Te tahi atoa haamaitairaa ta‘u e ite ra o te tae mai i roto i te basileia maori râ, o te hinaaro ïa e te aravihi no te haere e tavini i te feia veve e tei ravai ore. Ua ite au i roto i te mau melo o te Ekalesia te maraaraa rahi o te here i te mau taata tei roohia i te mau ati o te natura na te atoa nei. I roto i te mau parau faaara tei piahia i roto i te mau ve‘a no ni‘a i te mau taata tei pohepohe, te ite nei au i te mau utuafare e ani nei ia faataehia te mau ô i roto i te Afata Moni Tau Hope ore no te Haapiiraa e aore ra, i roto i te Afata Moni Tauturu i te mau Taataa atoa o te Ekalesia.

Ua ite a‘e na te peropheta Iosepha Semita i taua tupuraa nehenehe ra. Te parau ra oia e, ia faafariu-mau-hia te hoê taata, e tupu ïa te hinaaro i roto ia’na ia haere na te mau fenua atoa no te aupuru i te mau tamarii a te Metua i te Ao ra.4 Ua haamata a‘e na te reira i te tupu i rotopu i te rahiraa o te mau melo o te Ekalesia. Te vahi faahiahia ta‘u e ite nei maori râ, teie parau no te horo‘a na tei ravai ore ra, ua tae roa’toa te reira i roto i te feia aita ratou iho e ravai ra, e mai te mea ra e, aita atoa te huru maitai anei, e aore ra, te huru fifi anei, o te pae faaravairaa faufaa o te fenua, e haape‘ape‘a ra i te reira. Na tera e haapapû mai nei ia‘u e, te rahi noa’tu ra te faufaa o te parau no te Taraehara i rotopu i te mau melo.

To‘u iteraa papû e teie te Ekalesia mau e te mea ora, ua haamata ïa te reira i to‘u tamarii-rii-raa. Hoê o to‘u mau haamana’oraa matamua roa, o te hoê ïa amuiraa tei faatupuhia e ere i te tahi mau vai mai teie te huru i roto i te hoê piha tarahu o te hoê hotera. Te paraparau ra te hoê taata aita vau i ite ia’na e aita atoa vau i ite i to’na i‘oa tae roa mai i teie mahana. Ta‘u noa i ite maori râ, ua tonohia mai oia i roto i to matou mataeinaa na‘ina‘i i roto i te misioni, tonohia mai oia na te hoê taata tei mau i te autahu‘araa. Aita vau i ite eaha ta’na i parau. Tera râ, ua farii au i te tahi faaiteraa puai hou a ti‘a ai to‘u matahiti e va‘u, e hou atoa a bapetizohia ai au e, te faaroo ra vau i te hoê tavini no te Atua i roto i te Ekalesia mau a Iesu Mesia. E ere te piha tarahu, e ere atoa te rahi o te amuiraa, mea na’ina’i roa ïa, te hoê râ faaiteraa ta‘u i farii i taua taime ra a parahi ai au i roto i te hoê pureraa a te Ekalesia mau.

I te tau a faanuu atu ai au e to‘u utuafare i te hoê vahi ua faati‘ahia te mau tĭtĭ o te Ekalesia i roto i to‘u apîraa, i reira to‘u iteraa no te taime matamua, i te mana o te mau pŭpŭ autahu‘araa e o te hoê episekopo maitai. Te haamana’o noa nei â vau e te ite noa nei â vau i te mau haapapûraa tei tupu i roto ia‘u i te taime a parahi ai au i roto i te hoê pŭpŭ autahu‘araa i piha’i iho i te hoê episekopo, e to‘u iteraa e, te mau ra oia i te mau taviri no te hoê haava mau i Iseraela.

E piti sabati to‘u iteraa i taua faaiteraa ra i te omuaraa i roto i to‘u oraraa, hoê i Albuquerque, New Mexico e te tahi ra, i Boston, Massachusetts ïa. I roto i na taime toopiti atoa ra, e mahana ïa no te faati‘araa i te hoê tĭtĭ mai roto mai i te hoê mataeinaa. E mau taata teie o ta‘u i matau maitai o tei piihia ei mau peresideni tĭtĭ. Ua afa‘i au i to‘u rima i ni‘a i taua na mahana ra, mai ta outou i na reira i teie mahana, e ua farii au i te hoê faaiteraa e, ua pii te Atua i To’na mau tavini, e e haamaitaihia vau na roto i ta ratou taviniraa e na roto atoa i to‘u patururaa ia ratou. I teie nei e farii au i taua semeio e rave rahi taime i roto i te Ekalesia.

Ua ite au i te mau mahana e te mau ava‘e i muri mai i to ratou paturu-raa-hia, ua farii teie mau peresideni tĭtĭ i te puai e te aravihi e au i to ratou mau piiraa. Ua ite atoa vau i te reira semeio i roto i te ohipa a te peresideni Monson i to’na fariiraa i te piiraa ia faatere ei peropheta e ei peresideni no te Ekalesia e ia faaohipa i te mau taviri atoa o te autahu‘araa i te fenua nei. Ua tae mai te heheuraa e te faaûruraa i roto ia’na i mua i to‘u mata, na te reira hoi i haapapû mai ia‘u e, te auraro nei te Atua i te reira mau taviri. Ua riro vau ei ite mata. E mau taviri te reira no te autahu‘araa, oia hoi, ia au i te mau parau a te Fatu, « aore e haamataraa e aore hoi e hopea ».5

Te faaite atu nei au ia outou i to‘u iteraa papû e, teie te Ekalesia mau e te mea ora a Iesu Mesia. E pahono mai te Metua i te Ao ra i ta outou mau pure tuutuu ore no te farii i te reira ite. E roaa ia outou te faaiteraa e, te mau piiraa ta outou i paturu i teie mahana no ô mai ïa i te Atua ra. Hau roa’tu i te reira, e ti‘a ia outou ia ite e, i roto i teie Ekalesia te ravehia nei te mau oro‘a o te tamâ i te mau varua e o te haamau i te fenua nei e i te ao ra, mai tei te anotau o Petero, Iakobo e o Ioane ra. Ua faaho‘i-faahou-hia mai taua mau taviri ra e taua mau oro‘a ra i roto i to ratou îraa na roto i te peropheta Iosepha Semita, e ua hee mai i ni‘a i to’na mau mono. O Iesu te Mesia. Te ora nei Oia. Ua ite au i te reira. Te faaite papû nei au e o Thomas S. Monson o Ta’na ia peropheta ora. E Ekalesia mau te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e e ora noa oia. Te faaite papû nei au i te reira na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra amene.

TE MAU NOTA

  1. PH&PF 1:30-33.

  2. A hi‘o PH&PF 130:2.

  3. Helamana 5:18.

  4. A hi‘o History of the Church, 4:227.

  5. Alama 13:8.