2008
Te horo‘araa maitai a‘e
Me 2007


Te horo‘araa maitai a‘e

Mai te mea e aufau outou i te hoê tuhaa ahuru ti‘a e haamaitaihia outou e te Fatu. O te hoê te reira o te mau horo‘a maitai a‘e o ta outou e rave.

Hōho’a
Elder Sheldon F. Child

I to‘u apîraa, e nana puaatoro ta te hoê o to matou hoa tapiri. Ua pohe râ te hoê o teie mau puaatoro ufa, e ua vaiiho mai i te hoê fanaua apî, o ta’na i horo‘a mai na‘u. Ua aupuru vau, ua faaamu, e ua atu‘atu u ia’na. I te mahana i afa‘i ai to‘u papa iai te matete hooraa ua riro te reira mahana ei otoraa na‘u: Ua here au i ta‘u fanau‘a puaatoro, e ua tia‘i maite au i ta‘u haamauruururaa no te ohipa o ta‘u i rave. Ta‘u aniraa hoê roa ia farii ïa i te moni paari eiaha râ i te moni papie no te hoo o ta‘u fanau‘a puaatoro. Te haamana‘o nei i to to‘u papa ho‘iraa mai i te fare e i to’na faatoparaa e 20 tara marite i roto i to‘u rima. E mea fifi roa te imiraa moni, e ua mana‘o vau e o vau te taata moni a‘e i te ao nei. Ua tai‘o, ua hi‘ohi‘o e ua tamâ maite au i te mau moni paari tata‘itahi. Ia tae mai te Sabati, ua tuu vau ma te aau tae-ore e piti tara i roto i to‘u pute no te aufau i ta‘u tuhaa ahuru. Noa’tu e mea fifi te horo‘araa i ta‘u nei mau tara paari i te episekopo, te haamana‘o nei râ vau i teie nei i te oaoa i tupu i roto i to‘u aau i te haapa‘oraa i te ture a te Fatu.

I to matou ho‘iraa na te fare pureraa, ua parau mai to‘u mama e ua mauruuru roa oia ia‘u. E ma te parau mai e, « e parau pinepine na to outou papa ruau ia matou te mau tamarii e, ia aufau matou i te hoê tuhaa ahuru ti‘a, e haamaitai mai te Fatu ia matou e o te reira te horo‘araa maitai a‘e o ta matou i rave ».

Ua ite maitai to‘u papa ruau e « te vai nei te hoê ture, o tei faatumu-mau-roa-hia i roto i te ao ra hou roa te faatumuraa o teie nei ao, ei ni‘a iho i te reira te mau haamaitairaa atoa i faatumuhia’i – e ia noaa mai ia tatou i hoê haamaitairaa no o mai na i te Atua ra, ua na roto ïa i te haapa‘oraa i taua ture i faatumuhia’i no te reira ».1 Te tuhaa ahuru o te hoê ture ïa na te Atua, e ia haapa‘o tatou i Ta’na ture, e haamaitai mai Oia ia tatou. I te hituraa o to‘u matahiti, o te hoê ia ohipa o ta‘u i papû maitai. Ua faahiti te peresideni Thomas S. Monson i te parau no te mau ture a te Atua, ua parau e: « Ia ofatihia te reira e oto tatou i te mau hopea hope ore. Ia haapa‘o ra i te reira e farii tatou i te oaoa mure ore ».2

Te haamana‘o ra outou e i te taime a ta‘irihia’i o Iseraela no te eiaraa i te Atua, ani atu ra te nunaa « i haru matou i ta oe i te aha ? » tae mai ra te pahonoraa, « i te ahuru o te tao‘a ra e te mau ô ». E ua fafauhia i to Iseraela e mai te mea e haapa‘o ratou i Ta’na ture no te tuhaa ahuru e farii ratou i Ta’na mau haamaitairaa. Ua parau te Fatu e, « hopoi mai na outou i te ahuru atoa o te mau tao‘a i roto i te fare vairaa, e tamataraa te reira ia‘u nei, te parau maira Iehova sabaota ra ; i te oreraa vau e iritiraa i te mau haamaramarama o te ra‘i ra, a ninii atu ai i te tao‘a rahi roa ei maitai no outou ».3

Ua ani te Fatu ia Iseraela ia tamata Ia’na, ia vai te faaroo i roto Ia’na ia nehenehe Oia ia tape‘a i Ta’na i fafau ia ratou ra. Te vai noa ra taua faaueraa ra e taua fafauraa ra i teie mahana. A haapa‘o ai tatou i te ture no te tuhaa ahuru, te fafauraa a te Fatu e mea papû ïa: e tae mai te mau haamaitairaa ia tatou i te pae tino e i te pae varua, mai te au i te paari e i te hora a te Atua.

Ua ora na vau e ta‘u vahine, o Joan i roto e rave rau vahi o te ao nei i rotopu i te mau nunaa faahiahia o te turu‘i nei i ni‘a i te Atua no to ratou mau hinaaro pae tino i te mau mahana atoa. Te feia o te rave ma te faaroo i te aufauraa i ta ratou tuhaa ahuru ua faaite papû ïa e ua iritihia te mau haamaramarama o te ra‘i i ni‘a ia ratou. Te haamana‘o nei au i te hoê metua tane faaroo no Philipino i te faaiteraa i te aufauraa i ta’na tuhaa ahuru ha‘iha‘i roa i te episekopo i te hoê Sabati e i te arata‘i i ta’na mau tamarii mai te fare pureraa’tu i te fare, ma te ite e e aita e maa ia tae i te fare. A haere noa ai ratou, topa mai nei te hoê uru iti rahi no ni‘a mai i te hoê tumu uru i mua ia ratou. Hi‘o a‘e ra i ni‘a e haamauruuru atu ra oia i te Atua i te iritiraa i te haamaramarama o te ra‘i e i te horo‘araa mai i te hoê uru no te faaamu i ta’na mau tamarii.

Te ora nei tatou i te mau tau fifi i te pae faarava‘iraa faufaa. Teie râ, ia hi‘o tatou i muri i te mau matahiti i ma‘iri, e ite tatou ua vai na, e e tupu noa’tu â, te mau tau ahuneraa e te mau tau no te imiraa faufaa papû-ore. Tera râ, te ora nei tatou i te mau ohipa e ere i ta tatou faaotiraa, mai te mea e aufau tatou na mua roa i te titauraa a te Fatu e ia faaohipa i te paari e i te haavaraa tano ; e tauturu te Fatu ia tatou i te faaohiparaa i te mau faufaa Ta’na e horo‘ahia mai.

Ua parau te peresideni Heber J. Grant e: « Te hinaaro nei ia parau ia outou, e mai te mea e taata parau ti‘a outou i te Atua, i te aufau-ti‘a-raa i ta outou tuhaa ahuru e i te haapa‘oraa i Ta’na mau faaueraa, eita Oia e haamaitai noa ia outou i te maramarama e i te faaururaa o To’na Varua Maitai, e haamaitai râ Oia ia outou i te mau tara marite e i te mau pene ; ia nehenehe outou ia aufau pee i ta outou tarahu, e e nini‘a mai te Fatu i te mau haamaitairaa rahi mau i ni‘a ia outou ».4

I te matahiti 1936, i te Taime no te Toparaa Rahi o te Imiraa Faufaa i te mau Hau Amui no Marite e aita te mau taata e rava‘i maitai no to ratou oraraa, ua ani Elder John A. Widtsoe i te Feia Mo‘a ia aufau i ta ratou tuhaa ahuru no te mau haamaitairaa pae varua o ta ratou e nehenehe e farii. Ua parau oia e: « te haapa‘oraa i te ture no te tuhaa ahuru… e hopo‘i mai ïa i te oaoa hohonu, te oaoa i roto roa… o te ore e roaa na roto i te tahi atu rave‘a. Te maramarama maitai mai ra te mau parau tumu o te parau mau… e riro te pure i te ohie. E faarahihia te huru o te pae varua [e]… e e riro te taata mai to’na Metua i te Ao ra ».5

Ua faaite te hoê metua vahine no Afirika too‘a o te râ i to’na iteraa papû no te tuhaa ahuru. E vahine hoo tao‘a oia i roto i te matete. I te mau mahama toa ia ho‘i oia i te utuafare e tai‘o oia i ta’na tuhaa ahuru e e tuu i te hoê vahi taa ê. I te Sabati e horo‘a ti‘a’tu oia i te reira i to’na episekopo. E ua faaite oia ia matou e mea nahea ta’na ohipa i te tupu rahiraa e e mea nahea to’na utuafare i te haamaitai-raa-hia i ‘ea, te puai e te rava‘iraa i te maa tamaa. E na roto i te ta‘i parau maira oia e, « Area te mau haamaitairaa rahi roa i roaa i ta‘u mau tamarii o te here ïa i te Fatu e e utuafare mure ore to matou ».

Ua ite teie metua vahine haehaa e, te hoê o te mau haamaitairaa rahi roa‘e i te riroraa ei taata aufau tuhaa ahuru o te tomoraa ïa i roto i te fare o te Atua e i te raveraa i te mau oro‘a mo‘a ia riro ei mau utuafare mure ore.

Ia aufau ti‘a tatou i ta tatou mau tuhaa ahuru, e iriti mai ihoa te Fatu i te mau haamaramarama o te ra‘i e e nini‘a mai i te hoê haamaitairaa e aita e rava‘i te vairaa no te farii i te reira. Te hinaaro nei au ia ite mai outou tata‘itahi, e ta‘u mau tamarii e ta‘u mau mootua e ua ite au mai to‘u papa ru‘au atoa e mai te mea e aufau outou i te hoê tuhaa ahuru ti‘a e haamaitaihia outou e te Fatu. O te hoê te reira o te mau horo‘a maitai a‘e o ta outou e rave. Na roto i te reira te faaite papû nei au i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. PH&PF 130:20.

  2. Pathways to Perfection: Discourses of Thomas S. Monson (1973), 126.

  3. Malaki 3:8, 10.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1898, 16.

  5. « Tithing Testimonies of Our Leaders », Deseret News, 16 no Me 1936, Church Tuhaa, 5.