2008
E diakono 12 matahiti
Me 2007


E diakono 12 matahiti

E ti‘a ia tatou tata‘itahi, ei mau tamaiti na te Atua, ia faaoti i tatou misioni e i to tatou haere‘a.

Hōho’a
Elder John M. Madsen

E au mau taea‘e no te autahu‘araa, na mua roa, te hinaaro nei au e faatae i ta‘u mau parau i te mau diakono 12 matahiti tata‘itahi i roto i teie tuhaa pureraa rahi na te autahu‘araa ! Noa’tu te vahi tei reira outou, te hinaaro nei au ia haamauruuru i to outou taeraa mai, e ia faaite atu ia outou, e aore ra, ia faahaamana’o atu ia outou i te mea tei tupu i ni‘a i te peresideni Gordon B. Hinckley, i te tau a riro ai oia mai ia outou te huru, e diakono 12 matahiti.

I roto i to’na aamu te tai‘o nei tatou e: « Aita i maoro i muri a‘e i to’na faatoro‘a-raa-hia ei diakono, ua haere oia i ta’na pureraa autahu‘araa titi matamua na muri iho i to’na metua tane… Ua huru ê rii oia a parahi ai oia i ni‘a i te parahiraa i ni‘a i te anairaa parahiraa i muri o te fare pureraa no te paroita ahuru, area [to’na metua tane ra], (o te tavini ra i roto i te peresideniraa tĭtĭ) haere atura ïa e parahi i ni‘a. No te iriti i te pureraa, ua ti‘a a‘era na tane e toru e aore ra e maha hanere i ni‘a e ua himene a‘era i te himene i papa‘ihia e William W. Phelps… « Aue te taata i parau ia Iehova ! / Parauhia oia ei hi‘o e Iesu./ Ma‘itihia oia no te ohipa faaho‘i mai te evanelia, / E arue te mau Arii ia’na, e auraro te mau fenua atoa ia’na ».

A feruri noa ai oia i taua ohipa i tupu ra, te parau te peresideni Hinckley e: « Ua tupu te tahi mea i roto ia‘u a faaroo ai au i taua mau tane faaroo ra i te himeneraa. Ua putapu to‘u aau. Ua tupu te hoê mana’o i roto ia‘u e ere i te mea ohie ia tatara. Ua ite au i te hoê mana rahi haaputapû, i te pae o te aau e i te pae varua. Aita â vau i ite a‘e nei i te reira i roto i te parau no te iteraa i roto i te Ekalesia. Ua tupu maira i roto i to‘u aau te hoê iteraa e, te taata o ta ratou e himene nei e peropheta mau ïa na te Atua ».1

Mai te iteraa tei fariihia e te peresideni Hinckley diakono 12 matahiti, tei riro ei « iteraa ta’na e haamana‘o tamau noa e hope noa’tu to’na oraraa »2 te pure nei au e, te iteraa ta outou e farii nei i teie taime, ia riro te reira ei haamana’oraa na outou e hope noa’tu to outou oraraa.

I teie nei, te ani manihini nei au ia outou ia hi‘o mai i teie tii veo tei parauhia, parahiraa diakono. Outou o te ore e ite mai i te reira, te parahiraa diakono, o te hoho‘a ïa no na diakono e pae, tei patahia ma te ite ore ratou, a parahi noa ai ratou i ni‘a i te hoê parahiraa i roto i te fare pure.

Ia hi‘o ana‘e outou i teie na diakono e pae, eaha ta outou e ite nei ? I teie nei, ia tai‘o ana‘e au i te mau faahitiraa parau a te tahi na peresideni tahito o te Ekalesia, e taui rii au i te ui i te uiraa: Eaha te ti‘a ia outou ia ite ?

Ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith e: « To tatou mau feia apî… te mau feia hanahana no te ra‘i ra, e u‘i faahiahia e te ma‘itihia e te haerea hanahana to ratou. Ua faahereherehia to ratou varua no te haere mai i teie anotau te vai nei hoi te evanelia i ni‘a i te fenua nei, e te hinaaro nei hoi te Fatu i te mau tavini itoito no te rave i ta’na ohipa rahi i te mau mahana hopea nei ».3

Ua parau te peresideni Spencer W. Kimball e, « te faaamu nei tatou i te hoê u‘i hui arii… e mau ohipa taa‘e ta ratou e rave ».4

Ia au i teie faahitiraa parau tohu, ahani e, e faaaano atu tatou i ta tatou hi‘oraa i ô atu i teie na diakono e pae, ma te amui mai i te mau tamaroa atoa no te Autahu‘araa a Aarona, eaha ïa te ti‘a ia outou ia ite i reira ?

Te ti‘aturi nei au e te pure nei au e, e ti‘a ia tatou paatoa ia ite i to ratou puai hanahana ; e ti‘a ia tatou ia ite ia ratou i te haereraa ei mau taata tei mau i te autahu‘araa mo‘a, e ei mau misionare i te pororaa « i te evanelia mure ore »5, « na roto i te varua »,6 « i te mau nunaa atoa o te fenua nei »7 ; e ite tatou ia ratou ei tane faaipoipo e ei mau metua tane haapa’o, e ei mau tavini e ei mau ti‘a faatere itoito i roto i te Ekalesia e i te basileia o te Atua i te mau mahana hopea nei !

No te tauturu ia tatou ia maramarama maitai i te haere‘a hanahana o teie u‘i hui arii ma‘itihia, e hi‘o noa tatou ia Iesu, 12 matahiti, tei haere i Ierusalema na muri iho i To’na na metua, no te faahanahana i te Oro‘a Pâta.8

O vai taua tamaiti 12 matahiti ra ? Eaha Ta’na misioni e To’na haere‘a ? E e mea nahea i ti‘a ai Ia’na ia faaoti i te reira ?

Te poro nei tatou, e te haapapû mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e, o Iesu Mesia oia, te Tamaiti a te Atua ora9 ; ua « haere mai Oia i te ao nei… ia fasataurohia no to te ao nei, e ia hopoi i te mau hara no te ao nei, e ia haamo‘a i te ao nei, e ia tamâ i te reira i te parau-ti‘a ore atoa ra »10 ; « ia tae te ora i te mau tamarii a te taata na, na roto i te faaroo i to’na i‘oa »11 ; e ia taurearea Oia, « tupu atura Iesu i te rahi e te paari, e te herehia mai e te Atua e te taata atoa »12 ; e « ua paari Oia i rotopu i to’na mau taea‘e e ua tupu i te puai, e ua tia’i i te Fatu ia tae i te mahana o ta’na ra ohipa »13 ; e « i ati atoa hoi Oia i te mau mea atoa mai ia tatou atoa nei ».14 E e haere atu Oia ma te faaoromai « i te mau huru faahemaraa atoa »15 ; tera ra « aita râ Oia i haapa‘o i taua mau mea ra ».16 E ia farerei atu oia ia Lucifero, « te metua o te mau parau haavare atoa ra »17, « te Fatu o te hara »18, aita o Iesu i paruruhia i To’na ana‘e ite i te mau papa‘iraa mo‘a, i To’na atoa râ haapa‘o hope roa i te parau e i te hinaaro o To’na Metua19 e ua faaue a‘era Oia i te na ôraa e, « e haere ê atu oe, e Satani: ua oti hoi i te papa‘ihia, o to Atua o Iehova ta oe e hamori, e oia ana‘e ra ta oe e faaroo ».20

I teie nei, no ni‘a i te uiraa e, e mea nahea i ti‘a ai Ia’na ia faaoti i Ta’na misioni e To’na haere‘a, a feruri i teie mau parau ta Iesu, tei na ô mai e:

« Ia faateiteihia e outou te Tamaiti a te taata nei ra, ei reira outou e ite ai e, o vau ïa ; aore a‘u peu rave noa, o ta ta‘u Metua râ i haapii mai ia‘u ra, o ta‘u ïa e parau nei.

« O tei tono mai ia‘u nei ra, tei pihai atoa iho ïa ia‘u, aore te Metua i faartue noa ia‘u o vau ana‘e ra, e aore hoi au i faaea i te rave i te mea e mauruuru ai oia ra ».21

E ti‘a ia tatou tata‘itahi, ei mau tamaiti na te Atua,22 ia faaoti i tatou misioni e i to tatou haere‘a ; na teie mau parau ta te Fatu i te Peropheta Iosepha Semita e haapapû mai i te reira: « Oia mau, te na reira mai nei te Fatu: E tupu mai â teie o te mau varua atoa o te faaru‘e i ta’na mau hara ra e o te haere mai ia‘u nei, e o te pii mai i to‘u nei i‘oa, e o te haapa‘o i to‘u nei reo e o te haapa‘o hoi i ta‘u mau faaueraa… ia ti‘a ia outou ia haere mai i te Metua i roto i to‘u nei i‘oa, e i te tau i haapa’o-mau-hia ra e farii ai hoi i to’na îraa ».23

Te faaite papû nei au i te reira, e te faaite atoa nei au i to‘u iteraa papû e, te Peresideni Thomas S. Monson, e peropheta ïa na te Atua, e mai ia’na e tae noa’tu i to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, e te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, e mau peropheta ana‘e ratou, e mau hi‘o, e e mau heheu parau, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. I roto i te Sheri Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 35-36.

  2. I roto i te « Peresident Gordon B. Hinckley », In Memorian: President Gordon B. Hinckley, 1910-2008 (Hoê faahauraa no te Liahona, Eperera 2008), 3.

  3. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 6.

  4. « Boys Need Heroes Close By », Ensign, Me 1976, 45.

  5. Apokalupo 14:6 ; PH&PF 68:1 ; Hi‘o atoa PH&PF 133:7-8.

  6. Hi‘o Mataio 10:19-20 ; Luka 24:32 ; PH&PF 42:14 ; 43:15 ; 50:13-22 ; 84:85.

  7. PH&PF 134:12 ; hi‘o atoa Apokalupo 14:6 ; PH&PF 68:8 ; 133:7-8.

  8. Hi‘o Luka 2:41-42.

  9. Hi‘o Mataio 16:16 ; 2 Nephi 25:19-20 ; Mosia 3:8 ; 4:2 ; Alama 5:48 ; Helamana 5:9 ; 3 Nephi 5:13 ; 11:10-11 ; 20:31 ; PH&PF 14:9 ; 68:5-6.

  10. PH&PF 76:41.

  11. Mosia 3:9 ; hi‘o atoa Mosia 3:12 ; PH&PF 18:17-19, 21-25.

  12. Luka 2:52.

  13. Iritihia e Iosepha Semita, Mataio 3:24.

  14. Hebera 4:15.

  15. Alama 7:11.

  16. PH&PF 20:22.

  17. 2 Nephi 2:18 ; Etera 8:25 ; Mose 4:4.

  18. Helamana 6:30 ; hi‘o atoa Mosia 4:14.

  19. Hi‘o Mataio 4:1-10.

  20. Mataio 4:10.

  21. Ioane 8:28-29.

  22. Salamo 82:6 ; Hosea 1:10 ; Roma 8:16-17 ; Hebera 12:9 ; PH&PF 11:30 ; 35:2 ; Mose 6:68.

  23. PH&PF 93:1, 19 ; hi‘o atoa Ioane 14:6 ; PH&PF 76:92-95 ; 2 Nephi 31:7-16 ; 3 Nephi 12:48 ; 27:27 ; Moroni 10:32-33.