2008
Te taviniraa, te hoê huru hanahana
Me 2007


Te taviniraa, te hoê huru hanahana

E tutava maite te feia atoa o te tavini ia faanahanaha, ia patu e ia faateitei i to ratou mau taata tupu.

Hōho’a
Elder Carlos H. Amado

Te mau mea’toa o ta te Mesia i rave no to tatou ora e mea otahi roa ïa. Ua nehenehe Ia’na ia rave i Ta’na ohipa faaoraraa i roto noa e toru matahiti misioni. I teie mahana, te hinaaro nei au e haapapû atu i na tumu parau e toru o te oraraa o te Faaora i te fenua nei.

1. Ta’na tusia taraehara

Te tumu parau rahi matamua o te faaueraa otahi roa e te maere o Ta’na i farii mai ô mai i To’na ra Metua: ia amo i te hoê tusia faito ore e te mure ore no te taata atoa nei.

Ei Tamaiti Fanau Tahi Roa na te Metua i te Ao ra i roto i te tino nei, ua roaa Ia’na te mau huru mo‘a taato‘a o To’na ra Metua, e mai To’na metua vahine i te tahuti nei, o Maria, ua roaa ïa Ia’na te mau huru o te tahuti nei.

Na Ta’na noa tusia e faaora ia tatou i to tatou huru tahuti (a hi‘o Alama 34:8-14). Ua haere mai Oia i te fenua nei e te hoê tumu taa ê, no te pûpû i To’na ora, no te mea hoi, na To’na ora e horo‘a i te ora mure ore no tatou.

Aita e taata tahuti, i te mau tau i ma‘iri, i teie nei taime e aore râ, i teie mau tau i muri nei o te oraraa o te fenua nei, i ora na e aore râ, e ora’tu no te amo i teie nei Taraehara no ta tatou mau hara. O Oia to tatou Faaora e Taraehara (a hi‘o Ioane 3:16).

E ho‘i faahou mai Oia no te faatere e no te arii i rotopu ia tatou na roto i te mana e te hanahana.

2. Ta’na parau haapiiraa

Te piti o te tumu o te parahiraa i rotopu ia tatou no te haapii ïa i te parau haapiiraa o Ta’na i haapii i ŏ To’na Metua, oia’toa te mau oro‘a e te mau fafauraa no te ora e no te faateiteiraa (a hi‘o Mareko 1:27, Ioane 7:16).

Ta’na parau haapiiraa e parau ïa no te here, no te faaoreraa hara e no te aroha. E huru te reira no te ora i roto i te hau e i te au mau i rotopu i te mau taata e o te rave‘a ïa no te ho‘i atu e ora i pihai iho i te Atua.

3. Ta’na taviniraa i te mau tamarii a te Atua

Te toru o te tumu o te paturaa ïa i te basileia na roto i te taviniraa ia vetahi ê. E huru taa ê rii to teie nei faatereraa. E huru te taviniraa no Ta’na mau pĭpĭ – te hoê huru hanahana.

« Te parau mai nei hoi outou Ia‘u e, o te Orometua e te Fatu: e parau-ti‘a ta outou ; oia mau â hoi au nei.

« Ua horoi una hoi au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e ti‘a’i.

« Ua horo‘a’tu na hoi au i te haapa‘oraa na outou, o ta‘u i rave iho ia outou nei » (Ioane 13:13-15).

Ua ora Oia no te poro i te evanelia o te basileia e no te rapaau i te mau huru ma‘i atoa (a hi‘o Mataio 4:23-24). No te haapii i Ta’na parau haapiiraa e no te tavini i to tatou mau taata tupu o na hopoi‘a ïa e piti o ta tatou i farii i to tatou bapetizo-raa-hia. Na te reira i faafariu ia tatou ia riro ei mau tavini na te Mesia.

I te hoê taime i muri mai i To’na haapiiraa i te parau haapiiraa, ua aroha Oia i te mau taata e ua rave faaoti i te semeio na roto i te faarahiraa i na pane e na i‘a rii ra e vavahi ihora e faaamu atura i teie naho‘a rahi, ma te faaite mai ia tatou To’na huru no te aroha e no te tavini. I te mahana i muri mai, ua rahi roa’tu ra te feia no te maa o ta ratou i farii. Ua haapii atura Oia ia ratou na roto i te opuaraa papû e na roto i te hi‘oraa mure ore:

« Te imi nei râ outou ia‘u, e ere râ no te mea ua ite outou i te mau tapa‘o ra, no te mea i amu outou i te maa ra e pa‘ia a‘e ra.

« Eiaha e ohipa i te maa tahuti noa, i te maa râ e ti‘a i te vairaa e tae noa’tu i te ora mure ore ra, o ta te Tamaiti a te taata e horo‘a mai na outou na » (Ioane 6:26-27).

Ei Ekalesia e mea ti‘a ia faaamu tatou i te feia po‘ia, tamarû i te feia ma‘i, faaahu i te feia ahu ore e e horo‘a i te hoê nohoraa no te feia aita e nohoraa. Na roto i te ô no te haapaeraa maa, e faaiti mai ïa tatou i te niu e i te mau hinaaro vitiviti o te mau melo, e na roto i te faanahoraa no te totauturu, e tauturu ïa tatou i ta ratou mau hinaaro maoro. Ia tupu ana‘e te mau ati o te natura, na roto i te ohipa taviniraa i to te ao nei e horo‘a tatou i te tauturu i to tatou mau taea‘e e to tatou mau tuahine e ere i ta tatou faaroo.

Ia tupu te mau ati rahi o te natura, na roto i te mau tauturu taviniraa i to te ao nei, i reira ïa tatou e horo‘a’i i te tauturu i to tatou mau taea‘e e mau tuahine e ere i ta tatou nei faaroo.

Na roto i te tau‘araa i teie nei mau titauraa o te pae tino, na roto i te faaueraa a te Fatu, te rave tamau noa nei Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i teie ohipa taviniraa faahiahia e te rahi, oia te haamaitairaa i te mau taata atoa na roto i te haapiiraa ia ratou i te parau haapiiraa a te Mesia e i te ani manihiniraa ia ratou ia farii i te mau oro‘a faaoraraa, ia nehenehe ratou ia farii i te « tahuti ore e i te ora mure ore » (Mose 1:39).

Te hoê tauiraa no te mana‘o e no te huru

Ua ite au e ua here te Atua ia tatou. I vaiiho ai Oia ia tatou ia faaohipa i to tatou ti‘amâraa noa’tu e aita tatou i faaohipa maitai i te reira. Ua faati‘a Oia ia tatou ia faatupu i ta tatou iho mau opuaraa.

Eita te Mesia e nehenehe e tauturu ia tatou mai te mea eita tatou e ti‘aturi Ia’na ; eita Oia e haapii ia tatou mai te mea eita tatou e tavini Ia’na. Eita Oia e haavî ia tatou i te rave i te mea maitai tera râ, e faaite Oia ia tatou i te rave‘a ia opua tatou i te tavini Ia’na. Oia mau, ia nehenehe tatou e tavini i roto i To’na basileia, titau mai te Mesia ia faaite tatou i te hoê tauiraa no te mana‘o e no te huru.

« Nahea e ite ai te hoê taata i te fatu aore â i tavinihia e ana ra, e tei vai taata ê ra ia’na, e tei te atea ê te mau mana‘o e te mau opuaraa o ta’na ra aau ? » (Mosia 5:13).

Te mau haamaitairaa o te taviniraa

Te faaite papû atu nei au e na roto i te taviniraa i to tatou mau taata tupu, ei reira tatou e ite ai i te Fatu.

E haapuai te taviniraa ia tatou i roto i te faaroo e i te haafaufaaraa i roto i To’na basileia. Na te taviniraa e horo‘a ia tatou te opuaraa e te itoito i roto i te oraraa. E haafatata te reira ia tatou i te Atua e e tauturu ia tatou ia tamâ i to tatou natura hanahana. E haapii te reira ia tatou ia here e ia taa papû i to tatou mau taata tupu, e e tauturu te reira ia tatou ia haamo‘e i to tatou mau hiaai iho, ia faatea i to tatou pipiri, te‘ote‘o e to tatou aau mehara ore. E haapii mai te reira ia tatou ia feruri i te mau hinaaro o vetahi ê, e na te reira e tuu ia tatou ia faarahi i te mau faufaa e vai i te Faaora ra.

E tupu te maitai, te here, te faaoroma‘i, te taa-papû-raa e te tahoêraa a tavini ai tatou, area te aroha ore, te pohehae, te nounou, te hiaai rahi e te pipiri e faaiti e aore râ, e mahuta ê ïa. Ia horo‘a rahi ana‘e tatou ia tatou iho, e rahi noa’tu ïa to tatou paari i te taviniraa, i te taa papûraa e i te here.

Te feia e tavini e imi tamau ïa ia oaoa mai te Atua e e ora ïa mau te au maitai e o Oia ra. E ê ratou i te hau ; e farii ratou i te oaoa e i te hoê varua maitai.

E tutava maite te feia atoa o te tavini ia faanahanaha, ia patu e ia faateitei i to ratou mau taata tupu ; no reira, e ite ratou i te maitai i ŏ vera ma e eita ratou e imi i te tumu e aore râ, i te taime ia faainoinohia. E faarahi ratou i te viretu no te pure no te feia o te faaino ra. Aita ratou e titau mai i e faahanahanaraa. Tei a ratou ra ho‘i te here o te Mesia.

Te tamau noa nei te feia o te tavini i te opereraa i ta ratou mau tao‘a e i te mea o ta ratou i ite i te mau taime atoa, i te mau vahi atoa e i pihai iho i te mau taata atoa.

Te feia e tavini i roto i te pato‘iraa, e tape‘a maite ïa i te hoê ti‘aturiraa ora no te hoê ananahi maitai a‘e. E vai tamau noa ratou i te itoito i rotopu i te hoê ‘ati no to ratou ti‘aturi i te Mesia.

E farii te feia i ta ratou mau faaueraa o te tavini na roto i te haehaa, te iteraa i to ratou mau oti‘a tera râ, ua ite papû e e nehenehe e piti taata e rave i te mau mea’toa o ta ratou e ani ia ravehia mai te mea e te hoê o teie nei na taata o te Atua ïa.

Na roto i te faaururaa mo‘a, ua parau te Arii Beniamina e, « a tavini ai outou i te taata nei, te tavini ïa outou i to outou Atura ra » (Mosia 2:17). Te feia o te tavini, e roaa ïa ia ratou te maramarama i te huru mau e i te mau taipe o te Atua.

Te feia atoa o te tavini na roto i te aau tae, noa’tu eita te mau mea e tupu mai ta ratou i hinaaro, e noa’tu e eere i te mea ohie ia haamareureu, ia faarohirohi e aore râ, ia faaomino, no te mea te fafauraa no te hau o te mana‘o e te faahoaraa i te Varua Maitai eita roa ïa e farue ia ratou.

Te taviniraa i to te ao nei i te fenua iho

I roto i te Ekalesia, te vai nei hanere tauasini mau melo e tavini nei ma te pipiri-ore i roto hau atu 170 mau nunaa rau te hru, e te reo. E horo‘a ratou i te taviniraa pipiri-ore na roto i te faatereraa, te haapiiraa e te utuuturaa ia vetahi ê, ma te moni ore e aore râ, ma te haamauruuru-ore-hia, ma te haafaahiahia-ore-hia e aore râ, ma te faahanahana-ore-hia e to te ao nei. E horo‘a ratou i to ratou taime, i ta ratou mau taleni e i ta ratou mau rave‘a ; e faatusia ratou i ta ratou mau tao‘a’toa e e tavini ma te maitai roa e te maere ho‘i. I muri mai i te hoê taime, e haamauruuruhia ratou ia nehenehe teie rave‘a no te taviniraa ia horo‘ahia ia vetahi ê.

Na roto i Ta’na parau haapiiraa e i Ta’na taviniraa, te haamaitai noa nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei tei faahoi-faahou-hia mai i te oraraa a to’na mau melo. Te haamauruuru nei matou i te Atua ia outou te feia mo‘a atoa haapa‘o maitai o tei farii i te oaoa na roto i te taviniraa, te farii ra i teie nei, e te farii atu i teie oaoa a tavini ai outou ia vetahi ê. Te pure nei matou ia haamaitai tamau noa mai te Atua ia outou no te reira. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.