2008
Te faaoraraa i te mau ati ino no te hamani-ino-raa
Me 2007


Te faaoraraa i te mau ati ino no te hamani-ino-raa

Tei roto i te Taraehara a Iesu Mesia te mana no te faaoraraa.

Hōho’a
Elder Richard G. Scott

Te faaite nei au ma te hanahana i to‘u here rahi i to tatou peropheta apî, e hi‘o, e e heheu parau, te Peresideni Thomas S. Monson – tae noa’tu i to‘u ti‘aturi rahi ia’na, e to‘u hinaaro rahi ia rave i te mau mea atoa ta’na e ani mai ia‘u ia rave.

No te fifi o te tahi mau mea tei tupu i te taata tata‘itahi e penei a‘e o te faatupu mai i te tahi mau mana‘o inoino, no reira aita ïa te reira mau tumu parau e faahiti-pinepine-hia nei i te nahoa taata. Na roto râ i te aparau-maite-raa i te reira mau tumu parau na roto i te aroha e te mărû mai te au i te parau mau, e nehenehe te tuatapaparaa i teie mau tumu parau e afai mai i te tahi atu â ite ma te tamarû i te mauiui, te haamaitairaa no te faaoraraa, e tae noa’tu ia ore te tahi atu â ati e tupu mai.

No to‘u hinaaro rahi hohonu ia faataa i te hoê e‘a no te tamărû e paraparau atu ai au ia outou o te mauiui ra i te hopea o te mau hamani-ino-raa i te pae feruriraa, a te parauraa, i te pae tino e i te pae ihoa râ no te maferaraa. Te paraparau atoa nei au ia outou o tei faatupu i teie mau hamani-ino-raa. E faatumu ïa vau i ta‘u mau parau i ni‘a i te maferaraa, noa’tu e e tauturu te a’oraa o te horo‘ahia’tu i te feia tei mauiui i te tahi ê atu haman-ino-raa. Ua opua vau ia riro ei hi‘o ia nehenehe te maramarama hanahana faaora e turama i te mau ata pouri no te hepohepo o tei faatupuhia na roto i te mau ohipa ino a vetahi ê. Ia tauturihia vau ia parau atu ma te maramarama, no te horo‘a atu i te tautururaa, eiaha ra ia haafifi atu â i te hoê oraraa tei tu-ino-hia. E nehenehe atoa taua taaraa ra, taua iteraa ra, e taua mana‘o rahi ra i te tahi o tatou ia tauturu i te faaore aore râ i te ape i te ati no te hamani-ino-raa i te tahi atu mau taata.

Aita paha teie nei hara ino e te faufau i ta‘iri atura i to outou nei iho oraraa. No te rahi ra o teie hara ua noaahia paha te tahi taata tei herehia e outou. E faatupu pinepine te reira i te mauiui rahi – e nehenehe e araihia – no reira vau i hinaaro ai i te paraparau e nahea e nehenehe ai e noaa te faaoraraa. E ravehia te reira na roto i te tura, no te mea ta‘u opuaraa o te tauturu ïa no te faaora eiaha râ no te faarahi roa’tu a i te mau mana‘o mauiui.

Ti‘amaraa

Te ti‘amâraa morare o te hoê ïa tuhaa faufaa rahi i roto i te rave‘a rahi oaoa a to tatou Metua i te Ao ra. Ua ite Oia e e faaohipa-ti‘a-ore te tahi o Ta’na mau tamarii varua i taua ti‘amâraa ra ma te faatupu i te mau fifi rahi ia vetahi ê. E ofati atoa te tahi i taua tiaauraa mo‘a ra, mai te hoê metua tane aore râ te hoê melo no te utuafare o te hamani ino i te hoê tamarii hara ore. No te mea ho‘i e e mea parau-ti‘a roa to tatou Metua i te Ao ra, e ti‘a ïa ia vai mai te hoê rave‘a no te haavî i te mau hopea oto no taua faaohiparaa ino ra o te ti‘amâraa no te taata tei hamani-ino-hia e te taata hamani ino. E tae mai taua faaoraraa ra o te faatupu mai i te hau na roto i te mana o te Taraehara a Ta’na Tamaiti Here, o Iesu Mesia no te faatiti‘aifaro i te mea tia ore. E horo‘a mai te faaroo ia Iesu Mesia e i To’na mana no te faaoraraa i te taata hamani-ino-hia i te rave‘a no te haavi i te mau hopea ino no te mau raveraa-ti‘a-ore a vetahi ê. Ma te amuihia’tu i te tatarahapa hope mau e horo‘a atoa te Taraehara i te taata hamani ino i te hoê rave‘a no te ape i te faautuaraa u‘ana ta te Fatu i haamana no taua mau huru ohipa ra.

No te taata i hamani-ino-hia

Te faaite papû nei au e ua ite au i te mau taata i hamani-ino-hia tei manuïa i te raveraa i te e‘a fifi e tae atu i te faaoraraa na roto i te mana o te Taraehara. I muri a‘e i te matararaa to’na mau mana‘o hepohepo na roto i to’na faaroo i te mana faaora o te Taraehara, ua ani mai te hoê potii apî tei hamani-ino-hia e to’na ra metua tane i te tahi atu â farereiraa ia‘u. Ua ho‘i mai oia ma te apeehia e te tahi tane e vahine faaipoipo paari. Ua nehenehe ia‘u ia ite e ua here roa oia i teie taata. Ua anaana to’na hoho‘a mata i te oaoa. Ua parau mai oia, « Elder Scott, teie to‘u metua tane. Ua here au ia’na. Te haape‘ape‘a nei oia no ni‘a i te tahi mau mea tei tupu i to‘u na’ina’iraa ra. E ere te reira i te fifi faahou no‘u. E nehenehe anei ta oe e tauturu ia’na ? » Auê ïa haapapûraa puai no te aravihi o te Fatu ia faaora ! Aita oia i mauiui faahou i te mau hopearaa no te hamani-ino-raa no te mea ua taa maitai ia’na te auraa no Ta’na Taraehara, ua nava‘i to’na faaroo, e ua haapa‘o oia i Ta’na ra ture. A tuatapapa maite ai outou i te Taraehara e a faaohipa ai outou i to outou faaroo e e mana to Iesu Mesia no te faaora, e nehenehe ta outou e farii i taua iho tamărûraa oaoa ra. I roto i to outou taime faaoraraa, a farii i Ta’na titauraa ia vaiiho Ia’na ia rave i ta outou hopoi‘a e tae noa’tu ua nava‘i to outou taime e to outou puai ia faaorahia outou.

No te farii i te tamărûraa i te mau hopea ino no te hamani-ino-raa e mea maitai ia taa ia outou te tumu o te reira. O Satane te tumu no te mau mea ino atoa e noaa mai na roto i te hamani-ino-raa. E ite rahi to’na i te arata‘i i te hoê taata i roto i te mau vahi pouri i reira e ore e itehia ai te rave‘a no te tatara i te mau fifi rahi. Ta’na faanahoraa o te faatea-ê-raa ïa i te aau mauiui i te faaoraraa e noaa i pihai iho i te hoê Metua i te Ao ra tei î i te aroha e te hoê Faaora here.

Mai te mea ua hamani-ino-hia outou, e tutava ïa Satane i te parau ia outou e aita e rave‘a no te faaora. Ua ite maitai râ oia e te vai nei te rave‘a. Ua ite o Satane e e tae mai te faaoraraa na roto i te aroha aueue ore o te Metua i te Ao ra no Ta’na mau tamarii tata‘itahi. Ua ite atoa oia e tei roto i te Taraehara a Iesu Mesia te mana no te faaoraraa. No reira, ta’na rave‘a, o te faataa-ê-raa ïa ia outou i to outou Metua i te Ao ra e i Ta’na ra Tamaiti na roto i te mau rave‘a atoa. Eiaha e vaiiho ia Satane ia parau atu ia outou e aita outou e noaa i te tauturuhia.

E faaohipa Satane i to outou hamani-ino-raa-hia no te vavahi i to outou ti‘aturiraa ia outou iho, no te vavahi i te ti‘aturiraa i te mana, e no te faatupu i te mau mana‘o hepohepo. E nehenehe te hamani-ino-raa e tuino i to outou aravihi i te faatupu i te mau auraa maitai e te mau taata. E ti‘a ia outou ia faatupu i te faaroo e e nehenhe teie mau mea ino atoa i te tatarahia, aita ana‘e e tape‘a ïa ratou ia outou ia faaora-roa-hia.

E tutava ïa Satane i te faatea ê atu ia outou i to outou Metua i te Ao ra na roto i te mana‘o e ahani ua here Oia ia outou e ua paruru ïa Oia ia outou i teie ati. A ite e mai te mea te vai nei to outou mau mana‘o e aita outou i herehia e to outou Metua i te Ao ra, te haavarehia ra ïa outou e Satane. Noa’tu e mea fifi roa paha ia pure, ia tuturi e ia ani i te Metua i te Ao ra ia horo‘a mai ia outou te mana no te ti‘aturi Ia’na e ia ite i To’na ra here no outou. A ani ia ite outou e e nehenehe ta Ta’na Tamaiti e faaora ia outou na roto i Ta’na Taraehara aroha.

No te paruru i te ti‘amâraa morare, aita te Fatu i tape‘a i te mau taata ia faaohipa-ti‘a-ore i taua ti‘amâraa ra. E faautua râ Oia ia ratou no taua mau huru ohipa ra maori râ ia vai mai te hoê tatarahapa mau.

E titau te haamataraa o te faaoraraa i te hoê faaroo mai to te tamarii te huru i roto i te iteraa e te here nei te Metua i te Ao ra ia outou e ua horo‘a mai Oia i te hoê rave‘a no te faaora. Ua horo‘a mai Ta’na Tamaiti Here, o Iesu Mesia i To’na ra ora no te horo‘a i taua faaoraraa ra. Aita râ e rave‘a tahutahu, aita atoa e mono‘i ohie no te horo‘a i te faaoraraa, aita atoa e e‘a ohie ia noaa te oraraa. E titau te rapaauraa i te faaroo hohonu ia Iesu Mesia e i To’na mana hopea ore no te faaora. Ua aahia te reira i roto i te hoê iteraa i te haapiiraa e te hoê faaotiraa papû ia pee i te reira.

E haamata te faaoraraa i pihaiho i te hoê episekopo o te tau‘a maitai aore râ te hoê peresideni tĭtĭ. E nehenehe atoa te hamani-ino-raa e haamaitaihia na roto i te tautururaa a te tahi taata aravihi. E rave rahi te mau rave‘a no te haamata i te faaora, a haamana‘o râ e te rapaauraa hopea e tae mai ïa na roto i te Faaora, te Fatu ra ia Iesu Mesia, to tatou Fatu e Faaora. A ti‘aturi e na roto i te tautooraa e nehenehe ia Ta’na Taraehara maitai, mure ore e te hopea ore e faaora ia outou i te mauiuiraa i te mau hopearaa na roto mai i te hamani-ino-raa.

Eita paha e noaa ia outou i teie nei, e tae mai ra te taime e faatia ai te faaoraraa ta outou e nehenehe e farii no o mai i te Faaora ra e faaore roa i te hara a te taata tei hamani ino ia outou, e tae noa’tu i te iteraa i te mau mana‘o oto no’na. Ia nehenehe ana‘e ia outou ia faaore i te hapa e matara ïa outou i te mauiui e te aau oto, ta Satane e hinaaro, i roto i to outou oraraa na roto i te faaitoitoraa ia outou ia au ore i te taata hamani-ino. Noa’tu e tuhaa faufaa rahi te reira no te faaoraraa, mai te mea e faatupu noa â te mana no te faaoreraa i te hapa i te tahi atu a mauiui, a tuu te reira i te hiti e tae noa’tu ua rahi atu â to outou iteraa i te mana faaora a te Faaora i roto i to outou iho oraraa.1

Mai te mea te hamani-ino-noa-hia ra outou aore râ ua na-reira-hia outou na mua’tu, a faaitoito i te imi i te tautururaa. Ua faari‘ari‘ahia paha outou aore ra ua haamata‘uhia paha outou ia ore outou e faaite i te hamani-ino-raa. Ia noaa te itoito ia outou ia faaite i te reira i teie nei. A imi i te tautururaa a te tahi taata ta outou e nehenehe e ti‘aturi. E nehenehe ta ta outou episekopo aore râ peresideni tĭtĭ e horo‘a ia outou i te mana‘o tauturu faufaa rahi e ia tauturu ia outou e te mau hui mana faatere no te fenua. A faaite e nahea to outou hamani-ino-raa-hia e a faaite e o vai taua taata ra. A ani ia paruruhia outou. E nehenehe ta outou ohipa e tauturu ia vetahi ê ia riro mai ei feia hamani-ino-hia e ia mauiui atoa. A imi i te tautururaa i teie nei. Eiaha e mata‘u – no te mea e mauhaa te ri‘ari‘a ta Satane e faaohipa e ia mauiui noa outou. E tauturu te Fatu ia outou, e tia râ ia outou ia haere e tii i taua tautururaa ra.

A haamana‘o e mea aravihi roa te feia hamani ino i te raveraa i te hoê huru paieti i mua i te taata no te huna i ta ratou mau ohipa iino. A pure ia arata‘ihia outou i roto i ta outou mau tutavaraa no te farii i te tautururaa. E tae mai taua tautururaa ra. Ia papû ia outou e e haava ïa te Haava Maitai, Iesu te Mesia, ma te hoê iteraa maitai o te mau mea atoa, i te feia hamani-ino atoa no te mau ohipa iino atoa tei ravehia. E tae te taime, e e faaohipa hope roa oia i te mau titauraa a te parau-ti‘a maori râ ia vai mai te tatarahaparaa mau. No reira e ti‘a ia outou ia vaiiho te faautuaraa no te mau ohipa iino i roto i te rima o te mau hui mana faatere tivira e no te Ekalesia.

I te taata hamani ino

I te taata hamani ino tei tuino i te oraraa o te tahi atu taata na roto i te hamani-ino-raa: a ite e ua ti‘a ia outou ia tauturuhia e to outou hiaai aore ra e haamouhia outou. Eita oe e haavi i te reira na roto noa i to oe iho puai. E ti‘a paha ia oe ia imi i te tautururaa a te taata aravihi. Te ani nei au ia oe ia imi e ia faaorahia oe i teie nei. Ua haavare paha oe ia oe iho i roto i te oraraa haavare e ua manuïa oe i te hunaraa i ta oe hara i mua i te mau hui mana faatere tivira aore râ no te Ekalesia. Ia ite râ oe e ua ite mau te Fatu ra o Iesu Mesia i ta oe mau hara. Ua faaara atoa Oia e, « area te faaturori i te hoê i teie nei mau taata rii … e huru maitai a‘e oia ia taamuhia te hoê ofai mule i nia i tana a‘î e ia hurihia oia i raro i te moana ».2 A ite, e i te tahi mau taime, na roto i te tahi rave‘a, e faaitehia ta outou mau ohipa iino i mua i te taata. E ara Satane ia ite i te reira.

A faaohie i to oe oraraa na roto i te raveraa i te mau taahiraa i teie nei no te tama i to oe varua i taua huru hara ra e ia amo i te mau utua ta ratou i faatupu. A faaite i to oe hinaaro i te faaora i te mana‘o tapitapi ta oe i faatupu i roto i te tahi atu mau taata. A paraparau atu i to oe episekopo aore râ peresideni tĭtĭ. No te teimaha o ta oe mau hara e titauhia paha oe ia ti‘a atu i mua i te haavaraa a te mana tivira e a te Ekalesia. Na te tatarahapa hope-roa-raa e faahaere mai i te tamărû no te faaoreraa i te hara, te hau i roto i te feruriraa, e te hoê oraraa apî. E afa‘i atoa mai te reira i te tamărûraa i roto i te taata tei hamani-iho-hia e to ratou mau utuafare. E matara oe i te teimaha o te oto e te mau mana‘o faahapa no te mau mea ta oe i faatupu na roto i te mauiui e te oto i roto i te oraraa o te tahi atu taata. E tauturuhia oe mai te mea e faaoti oe i te faati‘amâ ia oe i ta oe peu iino na roto i te tatarahapa e te tahi atu tautururaa.3

E te mau metua

A haapii na roto i te mau rave‘a au e te haapa‘o maitai, i ta outou mau tamarii no nia i te ati e vai nei no te hamani-ino-raa e nahea ia ape i te reira. A ara i te mau tapao faaararaa, mai te hoê tauiraa ta‘ue noa i roto i te huru o te hoê tamarii o te nehenehe e faaite mai e te vai nei te hoê fifi. A ara i te mau mana‘o papû ore a te hoê tamarii e a imi i te tumu no taua mau mana‘o ra.

O outou o te mau nei i te mau taviri no te hoê haava i Iseraela

A haapapû maitai e e farii te mau taata atoa e mauiui nei na roto i te hamani-ino-raa i te tautururaa tano. E mau rave‘a faufaa rahi roa te Buka Arata‘i a te Ekalesia e te reni niuniu tapa‘ohi i o nei no te arata‘i i ta outou ohipa e te rave apitiraa i te ohipa e te mau mana faatere no te fenua. A hi‘opo‘a maite ia haere mai te tahi taata tei rave i taua mau huru ohipa na mua’tu.4 Ia ite outou e ere roa i te mea papû e te hoê taata hamani ino e faaite i ta’na mau ohipa iino. A imi i te arata‘iraa a te Varua ia ite ana‘e outou e te hape râ te tahi ohipa. A imi i te tautururaa a te feia faatere no te paroita e te tĭtĭ no te arai i te mau ati e nehenehe e tupu mai.

Te pure nei au, e o oe tei hamani-ino-hia aore râ o oe tei hamani-ino, ia haa oe i teie iho taime no te titau i te mana faaoraraa a te Taraehara a Iesu Mesia. Te faaite papû atu nei au e na to oe faaroo e haapa‘o maitai e haapapû e e tauturu Oia ia oe. I te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. Na te feia faatere o te Ekalesia o te mau nei i te mau taviri, hi‘o i te buka arata‘i a te Feia Faatere o te Ekalesia, Buka 1, (2006), 107-8, 110, 120, 122, 147, 186. No te tautururaa hau atu hi‘o: hi‘o Gordon B. Hinckley, « Save the Children » Ensign, Novema 1994, 52-54. James E. Faust, « The Atonement: Our Greatest Hope », Ensign, Novema 2001, 18-20. Dallin H. Oaks, « He Heals the Heavy Laden », Ensign, Novema 2006, 6-9. Richard G. Scott, « Healing the Tragic Scars of Abuse », Ensign, May 1992, 31-33 ; « Trust in the Lord », Ensign, Novema 1995, 16-18 ; « Peace of Conscience, Peace of Mind », Ensign, Novema 2004, 15-17, « The Atonement Can Secure Your Peace and Happiness », Ensign, Novema 2006, 40-42. Jeffrey R. Holland, « Broken Things to Mend », Ensign, Me 2006, 69-71. « A Conversation on Spouse Abuse », Ensign, Atopa 1999, 22-27. « The Wrongful Road of Abuse » Teaching of Presidents of the Church: Joseph F. Smith, Pene 28. PH&PF 121:34-46.

  2. Mataio 18:6.

  3. A hi‘o Deuteronomi 22:25-27.

  4. A hi‘o Buka arata‘i na te Ekalesia Buka 1 Peresideniraa tĭtĭ e te Episekoporaa (2006), 107-8, 110, 120, 122, 147, 186.