Konifelenisi Lahi
Tuʻunga Fakaākonga Loto-toʻa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Tuʻunga Fakaākonga Loto-toʻa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní

Tuku muʻa ke tau loto-falala kae ʻikai loto-tautea, loto-toʻa kae ʻikai mā, faivelenga kae ʻikai manavahē ʻi heʻetau hiki hake ʻa e maama ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.

Ko e tauʻatāina ke filí ko e meʻaʻofa mahuʻinga ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa.1 ʻOku tau “tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló.”2 He ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fai lelei, pea he ʻikai lava ʻe he tēvoló ʻo fakamālohiʻi kitautolu ke fai kovi.3 Neongo ʻe ala fakakaukau ha niʻihi ko e moʻui fakamatelié ko ha feʻauhi ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo e filí, ka ko ha folofola pē meiate Ia “pea ʻoku fakalongo pea kapusi ʻa Sētane. … Ko [hotau] mālohí ʻoku siviʻí, kae ʻikai ko e ʻOtuá.”4

ʻI he ikuʻangá, te tau utu ʻa e meʻa ne tō ʻe heʻetau ngaahi fili ʻi he kotoa ʻetau moʻuí.5 Ko e hā leva ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú, holí, leá, mo e ngāué fakakātoa fekauʻaki mo ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí, ko ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí, pea mo Hono Siasi kuo fakafoki maí? ʻOku mahuʻinga ange nai kiate kitautolu ʻa ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, lakanga fakataulaʻeikí, mo e temipalé ʻo laka ʻi he fakahīkihiki ʻa e māmaní pe lahi ʻo e “saiʻia” ʻi he mītia fakasōsialé? ʻOku mālohi ange nai ʻetau ʻofa ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi fekaú ʻo laka ʻi heʻetau ʻofa ki ha meʻa pe ko ha toe taha ʻi he moʻuí ni?

Kuo feinga maʻu pē ʻa e filí mo ʻene kau muimuí ke fakaʻauha ʻa e ngāue ʻa Kalaisí mo ʻEne kau palōfitá. Ko e ngaahi fekau ʻa e Fakamoʻuí, kapau kuo ʻikai liʻaki fakaʻaufuli, kuo lau ia ʻe he tokolahi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku taʻeʻuhinga. ʻOku faʻa tukunoaʻi ʻa e kau talafekau ʻo e ʻOtuá ʻoku nau akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni “taʻefakafiemālié.” Naʻa mo e Fakamoʻuí Tonu naʻe ui Ia “ko e tangata faʻa kai, mo faʻa inu uaine,”6 ʻo tukuakiʻi ki hono fakahohaʻasi e fakakaukau ʻa e kakaí mo fakatupu ʻa e māvahevahé. Ko e ngaahi laumālie vaivai mo kākaá naʻa nau “fakakaukau pe fēfeeʻi ʻenau [fakafihiaʻi] ia ʻi he aleá,”7 pea ko ʻEne “faʻahinga” ʻo e kau fuofua Kalisitiané naʻe “lea [koviʻi kinautolu] ʻi he potu kotoa pē.”8

Naʻe feʻao ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne fuofua kau muimuí mo ha fakafepaki lahi mei loto pea mo tuʻa, pea ʻoku tau aʻusia ʻa e meʻa tatau. ʻOku ʻikai mei lava he kuongá ni ke moʻui loto-toʻa ʻaki ʻetau tuí taʻe tohoakiʻi mai ai ha ngaahi lau manuki mei he māmaní. ʻOku fakafiemālie ʻa e muimui loto-falala ki he Fakamoʻuí, ka ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke fakaangaʻi kitautolu ʻe kinautolu ʻoku nau taukapoʻi ha fakakaukau ke “tau kai mo inu mo fiefiá”9, ʻa ia ʻoku fetongi ai ʻa e tui kia Kalaisí, talangofuá, mo e fakatomalá ʻaki ʻa e fakakaukau hala ʻe fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtuá ha kiʻi angahala siʻisiʻi koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu.

ʻIkai naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí “ʻi [Hono] leʻo pē [ʻoʻoná] pe ʻi he leʻo ʻo [ʻEne] kau tamaioʻeikí,”10 fekauʻaki mo hotau kuongá “ʻe hoko ʻa e kuonga ʻe ʻikai te nau faʻa kātaki ai ʻa e akonaki totonú; ka ʻi he ʻiate kinautolu ʻa e telinga velí, te nau fakatokolahi maʻanautolu ʻa e kau akonaki ʻo tatau mo ʻenau holí” pea ko e tokolahi “te nau fakatafoki honau telingá mei he moʻoní, pea tuli taupaua ki he meʻa loí”?11 ʻIkai naʻá Ne tangilāulau “ʻoku taʻeʻaonga ʻenau hū kiate aú, ʻo akonaki ʻaki ʻa e ngaahi fekau ʻa e tangatá pē”?12 ʻIkai naʻá Ne fakatokanga mai “ʻe tupu foki ʻiate kimoutolu ʻa e kau tangata, te nau ako ʻaki ʻa e meʻa fakahala, ke tohoaki ʻa e kau ākongá ke muimui kiate kinautolu”?13 ʻIkai naʻá Ne tomuʻa kikiteʻi “[ʻe] ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi,”14 pea ko e “fili ʻo e tangatá ʻa kinautolu ʻoku nofo mo ia ʻi hono falé”?15

Kae fēfē leva kitautolu? ʻOku totonu nai ke tau manavahē pe ilifia? ʻOku totonu nai ke tau moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú ʻi ha founga fūfūnaki? ʻIkai! ʻI he tui kia Kalaisí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē ki he manuki ʻa e tangatá pe ilifia ki heʻenau ngaahi laukoví.16 ʻI he taimi ʻoku ʻi he foheʻulí ai ʻa e Fakamoʻuí pea mo ha kau palōfita moʻui ke tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu, “ko hai ʻe angatuʻu kiate kitautolú?”17 Tuku muʻa ke tau loto-falala kae ʻikai loto-tautea, loto-toʻa kae ʻikai mā, faivelenga kae ʻikai manavahē ʻi heʻetau hiki hake ʻa e maama ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.18

Naʻe fakamahino ʻe he Fakamoʻuí “ko ia ia ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te u fakahā foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamaí. … Ka ko ia te ne liʻaki au ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te u liʻaki foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamaí.”19

ʻI heʻene peheé, neongo ʻe saiʻia ange ha niʻihi ʻi ha ʻOtua ʻoku ʻikai ha ngaahi fekaú, tau fakamoʻoni loto-toʻa muʻa ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoní “ʻoku tatau pē ʻa e ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu ha meʻa mei hono kakaí mo ha ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne ʻi ai.”20

Lolotonga ʻa e saiʻia ha niʻihi ke nau filifili ʻi he ngaahi fekau ʻoku nau tauhí, tau tali fiefia muʻa ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá.”21

Lolotonga ʻo e tui ʻa e tokolahi ʻoku fakanainaiʻi ʻe he ʻEikí mo Hono Siasí hono fai “ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku holi ki ai [hotau] lotó,”22 tau fakahā loto-toʻa muʻa ʻoku hala ke “muimui ki he tokolahi ke fai koví,”23 koeʻuhí “he ʻikai lava ʻe he haʻofanga tokolahí ʻo fakatonuhiaʻi e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ʻoku halá.”24

“ʻOiauē manatu, manatu … hono ʻikai ke mamafa [kae fakatauʻatāina] ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”25 Mahalo ʻe hangē ʻi ha ngaahi taimi hono akoʻi mahino kinautolú ʻoku ʻikai toe fai hano fakaoleoleʻi. Ko ia ai tau fakahaaʻi angafakaʻapaʻapa muʻa ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene malavá ka ʻoku mahuʻinga ke ʻofa ʻi ha fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku kehe ʻene tuí meiate kitautolú.

Te tau lava ʻo tali mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai poupouʻi ʻenau tuí pe ngaahi angafai ʻoku ʻikai fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoní koeʻuhí pē ke fotu angalelei mo ngali lelei ki he nofo fakasōsialé.

ʻOku kehekehe ʻa Saione mo Pāpilone. “ʻOku ʻikai faʻa tauhi ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki ʻe toko ua.”26 ʻOfa ke tau manatua kotoa ʻa e fehuʻi mafatukituki ʻa e Fakamoʻuí, “Ko e hā ʻoku mou ui ai au, ʻEiki, ʻEiki, kae ʻikai fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou talá?”27

Tau fakahaaʻi muʻa ʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he talangofua loto-fiemālie kakato.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ha fefusiaki ʻi ho tuʻunga fakaākongá pea mo e māmaní, kātaki ʻo manatuʻi ho Fakamoʻui ʻofá ʻokú Ne “ʻoatu ha fakaafe … , he kuo mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate [koe], pea ʻokú Ne folofola: Fakatomala, pea te u tali ʻa kimoutolu.”28

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻE fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue māfimafi tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí.”29 Ka naʻá ne akoʻi foki ko “kinautolu ʻoku fili e founga ʻa e ʻEikí ʻe ngalingali te nau kātekina ʻa e fakatangá.”30 ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻe hoko ʻetau “ʻaonga ke kātaki ʻa e fakamā koeʻuhí ko hono huafá”31 ko e tūkunga te tau fepaki mo ia ʻi heʻetau “tuku … Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa.”32

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ia, ʻa ia ʻoku ʻikai tūkia ʻiate aú.”33 ʻOku tau ako ʻi he feituʻu kehé “ʻoku maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fonó: pea ʻe ʻikai tūkia ʻa kinautolu ʻi ha meʻa.”34 ʻIkai ha meʻa! Ko ia tau fehuʻi loto angé, “ʻOku ou kātaki nai ʻi ha taimi siʻi, ka ʻi he hoko mai ʻa e mamahí pe fakatangá koeʻuhí ko e folofolá, ʻoku ou hinga leva?35 ʻOku fefeka nai ʻeku langa ʻi he maka ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí?”

ʻOku taukaveʻi ʻe he kau kumi ʻuhingá ko e moʻoní ko ha fakakaukau fakasōsiale pē ia, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe tuʻupau. Ko e ʻuhinga moʻoni ʻo ʻenau leá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha angahala,36 pea “ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata ʻoku ʻikai ko e hia ia,”37 ko ha foʻi fakakaukau ia ʻoku laukau ʻaki ʻe he filí naʻá ne fakatupu! Ko ia ai tau tokanga telia ʻa e fanga ulofi kofu fakasipi ʻoku nau uki maʻu pē mo “[faʻa fakaʻaongaʻi] ʻenau fakakaukau fakapotó ke fakapuliki ʻaki [ʻenau] ngaahi fehalaaki fakaeʻulungāngá.”38

Kapau ʻoku tau loto-moʻoni ke hoko ko e kau ākonga loto-toʻa ʻo Kalaisi, te tau kumi ha founga. Ka ʻikai, ʻe ʻomi ʻe he filí ha ngaahi founga fakatauele. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga faivelengá, “ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau kole fakamolemole koeʻuhí ko ʻetau ngaahi tui fakalotú pe holomui mei he meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoní.”39

Te u fakaʻosi ʻaki ha lea fekauʻaki mo e kau tamaioʻeiki ʻe toko 15 ʻa e ʻOtuá ʻoku meʻa ʻi hoku tuʻá. Neongo ʻe pehē ʻe he māmaní “ki he kau kikité, ʻOua naʻa mamata, pea ki he kau palōfitá, ʻOua ʻe fakahā,”40 ka ko e kau faivelengá ʻe “fakatatā … ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki mei ʻolunga, ʻio, pea mo ha ngaahi fekau ʻoku ʻikai ke siʻi pea mo e ngaahi fakahā ʻi honau taimí.”41

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hoko maʻu pē ʻa e kau tangatá ni ko e vaʻa ukamea ke matatali ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fiefia ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko hono fakahā ia ʻe he kau palōfitá. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi e kau palōfitá “ʻoku ʻikai ha kikite ʻi he tohi tapú [ʻe] tupu meiate ia pē ʻa hono ʻuhingá” pe ko e ola ʻo e loto ʻo e tangatá, “ka [ʻoku] lea ʻa e kau tangata māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá [he taimí ni] ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”42

Hangē ko Paulá, ko e kau tangata ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai “mā … ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí” pea ʻoku nau hoko ko ʻEne “[kau] pōpula”43ʻi he ʻuhinga ko e tokāteline ʻoku nau akoʻí ʻoku ʻikai ʻanautolu ia ka ko Ia naʻá ne uiuʻi kinautolú. Hangē ko Pitá, ʻoku nau “lea ʻaki pē ʻa e ngaahi meʻa kuo [nau] mamata mo fanongo aí.”44 ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau tangata lelei mo angatonu ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú pea ʻokú Ne ʻofeina kinautolu. ʻOku totonu ke tau tali ʻenau ngaahi leá ʻo hangē pē ko e fakahoko ia mei he ngutu ʻo e ʻEikí, “ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē. Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí … pea ʻe fakamovetevete atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate [kitautolu].”45

“He ʻikai ha nima taʻe maʻa te ne lava ʻo taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atú”;46 ʻe laka ikuna atu ia ʻo tatau ai pē pe te ta kau ai pe ʻikai, ko ia ai “mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí.”47 ʻOua naʻa tuku ke lohiakiʻi pe fakailifiaʻi kimoutolu ʻe he ngaahi longoaʻa ʻa e filí mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá. ʻOku taʻemafakatataua ʻenau longoaʻa vivilí ki he ivi tākiekina nonga ʻo e kihiʻi leʻo siʻí ʻoku hoko ki he ngaahi loto-mafesifesí mo e laumālie fakatomalá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Kalaisi, ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻokú Ne tataki ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai “felīlīaki, mo feʻaveʻaki fano [kitautolu] ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē.”48

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku loto-fiemālie ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke hā mahino, lea, pea mo makehe mei he kakai ʻo e māmaní. ʻOku nau taʻeilifia, līʻoa, pea mo loto-toʻa.”49

ʻE kāinga, ko ha ʻaho lelei ʻeni ke fai lelei! ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.