Konifelenisi Lahi
Ko Kitautolu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko Kitautolu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻOku ʻikai ko e Siasí ʻa e ngaahi falé mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e kau taki fakalotú; ka ko e Siasí ʻa kitautolu ko e kāingalotú, ko e ʻulú ko Kalaisi pea ko e palōfitá ʻa ʻEne tangata leá.

Hili hono maʻu e fakaafe ki he “haʻu ʻo mamatá,”1 ko e fuofua taimi ia ke u ʻalu ai ki he lotu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 26. Ne u toki māvae pē mo hoku ʻuluaki malí. Ne ʻi ai haʻaku kiʻi tamasiʻi taʻu tolu. Ne u ongoʻi liʻekina mo manavahē. ʻI heʻeku hū ki he falé, ne u ongoʻi ʻa e māfana mei he tui mo e fiefia ʻa e kakai ne mau feohí. Ko hono moʻoní “ko ha ungaʻanga mei he afaá.”2 Hili ha uike ʻe tolu mei ai, ne u fai e fuakava ʻo e papitaisó mo e Tamai Hēvaní pea kamata ʻeku fononga ko ha ākonga ʻa Kalaisi, neongo ne ʻikai ke haohaoa ʻeku moʻuí he fononga ko iá.

Ke u maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ko iá, kuo pau ke kau ai ha ngaahi meʻa fakatuʻasino mo fakalaumālie. Kuo ʻosi malangaʻi mo fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; kuo langa mo tokangaʻi e falelotú; naʻe ʻi ai ha fokotuʻutuʻu ki he taki fakalotú, mei he palōfitá ki he kau taki fakalotofonuá; mo ha kolo kuo fakafonu ʻaki ha kau mēmipa fuakava kuo nau mateuteu ke tali lelei au mo hoku fohá ʻi heʻema haʻu ki he Fakamoʻuí, “mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá,”3 mo maʻu e ngaahi faingamālie ke ngāue.4

Talu mei he kamataʻangá mo hono tānaki mo fakanofonofo ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú5 “ke fakahoko ʻa [ʻetau] moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.”6 ʻI he taumuʻa ko iá, naʻá Ne fakahinohinoʻi kitautolu ke langa ha ngaahi feituʻu ʻo e moihū,7 ke tau maʻu ai e ʻiló mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí; fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi kitautolu kia Sīsū Kalaisí;8pea fakakoloaʻi ʻaki e “mālohi faka-ʻotuá”;9mo faʻa fakataha ke manatua ʻa Sīsū mo fefakamālohiaʻaki ʻiate Ia.10 ʻOku fokotuʻu e houalotu ʻa e Siasí mo hono ngaahi falé ki heʻetau lelei fakalaumālié. “Ko e Siasí … ʻa e tuʻunga mālohi ko ia ʻoku tau langa hake ai ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá.”11

Lolotonga ha pōtalanoa mo ha kaungāmeʻa ne lolotonga faingataʻaʻia, ne u ʻeku ange ʻene tuʻunga fakapaʻangá. Naʻá ne tangi pē mo talamai ʻoku tokoniʻi ia heʻene pīsopé ʻaki e paʻanga ʻaukaí. Naʻá ne toe pehē mai, “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe naʻe mei fēfē hoku fāmilí kapau ne ʻikai e tokoni ʻa e Siasí.” Naʻá ku talaange, “Ko e Siasí ʻa e kāingalotú. Ko kinautolu ia ʻoku loto fiefia mo vēkeveke ke foaki ʻaukai ke tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá. ʻOkú ke maʻu e fua ʻo ʻenau tuí mo e tukupā ke nau muimui kia Sīsū Kalaisi.”

Siʻoku kaungā ākonga ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai totonu ke tau sio lalo ki he ngāue fakaofo ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻiate kitautolu mo Hono Siasí, neongo ʻetau ngaahi tōnounoú. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku tau foaki ai pea ʻi ai e taimi ʻoku tau maʻu mai, ka ʻoku tau taha kotoa pē ko e fāmili pē ʻe taha ʻo Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻa e fokotuʻutuʻu kuó Ne tuku mai ke tataki mo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau hū kiate Ia mo fetauhiʻakí.

Kuo kole fakamolemole mai ha kau fefine ʻe niʻihi kiate au, ʻi heʻenau fakakaukau ʻoku ʻikai ke nau fai mālohi ʻi he Fineʻofá koeʻuhi he ʻoku nau fua fatongia ʻi he Palaimelí pe Finemuí. ʻOku kau e houʻeiki fafine ko ʻení ʻi he kau mēmipa mālohi taha ʻo e Fineʻofá koeʻuhí he ʻoku nau tokoni ke fakamālohia e tui ʻetau fānaú mo e toʻu tupu ʻofeiná.

ʻOku ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e Fineʻofá ki ha loki ʻi ha fale, ko ha kalasi he Sāpaté, ko ha ʻekitivitī, pe ko ha kau palesitenisī lahi pe fakalotofonua. Ko e Fineʻofá ko e houʻeiki fafine fuakava ia ʻo e Siasí; ʻa ia ko kitautolukitautolu fakataautaha mo kitautolu hono kotoa. Ko ʻetau “komiunitī fakamāmanilahi ʻo e manavaʻofá mo e tokoní.”12 ʻI ha faʻahinga feituʻu pē te tau ʻalu ki ai, ʻoku tau hoko maʻu pē ko ha konga ʻo e Fineʻofá ʻi heʻetau feinga ke fakahoko hono taumuʻa fakalangí, ʻa ia ko hono fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga fakafoʻituitui mo fakatokolahi foki13 ʻaki hono ʻoatu ha fakafiemālie, “fakafiemālieʻi e masivá, fakanonga e mahamahakí; fakafiemālieʻi e loto veiveiuá, fakafiemālieʻi e taʻe ʻiló—fakafiemālieʻi e meʻa kotoa ʻokú ne taʻofi ʻa e … fiefiá mo e tupulakí.” 14

ʻOku hoko e ngaahi meʻa tatau ʻi he ngaahi kōlomu ʻa e kaumātuʻá mo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí ki he toʻu kotoa pē, ʻo kau ai ʻetau fānaú mo e toʻu tupú. ʻOku ʻikai ko e Siasí ʻa e ngaahi falé mo e fokotuʻutuʻu ʻo e taki fakalotú; ko kitautolu, ʻa e Siasí ʻa ia ko e kāingalotú. Ko kitautolu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ko Kalaisi ʻa e ʻulú pea ko e palōfitá ʻa ʻEne tangata leá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí:

“Vakai, ko ʻeku tokāteliné ʻeni—ʻilonga ia ʻoku fakatomala mo haʻu kiate aú, ko hoku siasí ia. …

“Pea ko ʻeni… ʻilonga ia ʻoku kau ʻi hoku siasí, ʻo ne tuʻu maʻu ʻi hoku siasí ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te u fokotuʻu ia ʻi heʻeku maká.”15

ʻE kāinga, tau fakatokangaʻi muʻa ʻetau monūʻia ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ke fakatahaʻi ai ʻetau tuí, fie maʻú, mālohí, fakakaukaú, mo e ngāué Maʻana ke fakahoko ʻEne ngaahi mana fakaofó. “He ʻoku ʻikai ko e kupu pē taha ʻa e sino [ʻo e Siasi ʻo Kalaisí], ka ʻoku lahi.”16

Ne talaange ʻe ha kiʻi tamasiʻi ki heʻene faʻeé, “ʻI heʻeku kei siʻí, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou foaki ai ha paʻanga ʻe taha ʻi he vahehongofulú, ʻoku ou fakakaukau au ia ko e paʻanga ʻe taha ko iá ʻe langa ai ha falelotu kakato. ʻIkai nai ʻoku ngali fakavalevale ia?”

Naʻe ongo ki he faʻeé ʻo ne tali ange, “ʻOku fakaʻofoʻofa ia! Naʻá ke fakakaukauloto ki he falelotú?”

Naʻá ne kaila fiefia, “ʻIo!” “Naʻa nau fakaʻofoʻofa, pea ko e falelotu ʻe lauimiliona!”17

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻofa ke tau maʻu e tui ʻa e fānaú ʻo fiefia ʻi hono ʻiloʻi ko ʻetau kiʻi ngāue siʻisiʻi tahá ʻoku hoko ai ha fuʻu meʻa makehe ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻa ʻi Hono puleʻangá ko hono ʻomai e kakaí kia Kalaisi. ʻOku tau lau ʻi he folofolá, hono fai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakaafe ko ʻení ki he kau Nīfaí:

“ʻOku ʻi ai nai ha mou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku … puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻaloʻofa.

“… ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku feʻunga hoʻomou tuí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu.”18

ʻIkai nai ʻoku tau mahamahaki kotoa pea ʻe lava ke ʻomi ia ki he lalo vaʻe ʻo e Fakamoʻuí? ʻOku ʻi ai hotau niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia fakatuʻasino, pea tokolahi ange ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakaeloto, fefaʻuhi e niʻihi mo e feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi fehokotaki fakasōsialé, pea ʻoku tau fie maʻu kotoa ha fakafiemālie he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau ngaahi laumālié. ʻOku ʻi ai pē ʻa e meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia kotoa ai.

ʻOku tau lau naʻe “ō mai fakataha ʻa e fuʻu kakaí kotoa pē, mo honau kakai mahakí mo … kinautolu kotoa pē naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahaki; pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ʻomi ʻa kinautolu kiate iá.

“Pea naʻa nau punou hifo kotoa pē, ʻa kinautolu kuo fakamoʻuí pea mo kinautolu foki naʻe moʻui leleí, ʻi hono lalo vaʻé, ʻo nau hū kiate ia.”19

Mei he kiʻi tamasiʻi ne totongi vahehongofulu ʻaki e tuí mo ha faʻē ʻoku nofo tokotaha ʻokú ne fie maʻu e ʻaloʻofa fakaivia ʻa e ʻEikí, pea ki ha tamai ʻoku faingataʻaʻia ke tokonaki maʻa hono fāmilí mo siʻetau ngaahi kui ʻoku nau fie maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí, pea pehē kiate kitautolu takitaha ʻoku fakafoʻou e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá he uike kotoa pē, ʻoku tau fie maʻu e taha kotoa, te tau lava ke ʻomi e taha kotoa ki he fakamoʻui mo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, tau muimui muʻa he fakaafe ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻomi hotau ngaahi faingataʻaʻiá kiate Ia. ʻI heʻetau haʻu kiate Ia pea ʻomi mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí kiate Ia, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau tuí. Te Ne fakamoʻui kinautolu, pea te Ne fakamoʻui mo kitautolu.

ʻI heʻetau hoko “ko e kau muimui anga fakamelino ʻo Kalaisí,”20 pea tau feinga ke hoko ʻo “loto taha mo fakakaukau taha”21 ke loto fakatōkilalo; anganofo; angavaivai; akoʻi ngofua; mohu ʻi he kātaki mo e kātaki fuoloa; anga fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pē; faivelenga maʻu ai pē ʻi he tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá; fonu ʻi he tui, ʻamanaki lelei, mo e manavaʻofa; mo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue leleí ke lahi.22 ʻOku tau feinga ke tau hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻo hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻi heʻetau hoko ko e Siasi ʻo Kalaisí “ʻe fakahoko ʻe hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue mafimafi tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí,”23

Kuo folofola ʻa e ʻEikí:

“Vakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí.

“Pea ʻoku ou fai kiate kimoutolu … ha fekau ke mou kātoa fakataha ʻa kimoutolu, fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu, pea teuteuʻi ʻa kimoutolu, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu; ʻio, fakamaʻa homou lotó, pea fufulu homou nimá mo homou vaʻé ʻi hoku ʻaó, koeʻuhi ke u lava ʻo ngaohi ʻa kimoutolu ke mou maʻa.”24

ʻOfa ke tau tali ʻa e fakaafe fakalangi ko ʻení pea fakataha ʻi he fiefia, ʻo fokotuʻutuʻu, teuteu, mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu pea ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.