Konifelenisi Lahi
Tuʻunga ʻo e Tuí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Tuʻunga ʻo e Tuí

ʻOku taʻofi ʻe he taʻe tuí ʻetau malava ke sio ki he ngaahi maná, ʻo kehe ia mei ha fakakaukau ʻo e tui ki he Fakamoʻuí ʻokú ne fakaava ʻe ia e ngaahi mālohi ʻo e langí.

ʻE uesia fēfē nai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mei he ngaahi pole ʻo e moʻuí? Ko e hā ha kaunga ʻetau tuí ki he fiefia mo e fiemālie ʻoku tau aʻusia he moʻui ní?

Ko e taʻu 1977. Ne tatangi e telefoní, pea fakaloloma moʻoni e pōpoaki ne tuku maí. Ne kamata ke fai e fetukutuku ʻa Kalolaine mo Taki Tepi ki hona ʻapi foʻoú hili e ʻosi ʻena akó. Ne aʻu mai e kōlomu ʻo e kau mātuʻá ke fakaheka e utá ki he lolí. Ne fakasio fakaʻosi ʻa Taki kimui ke fakapapauʻi ʻoku ʻatā e halá peá ne toki holomui he lolí. Ka naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻa e toki lele hake hono kiʻi ʻofefine ko Sení ʻi mui he lolí. Ne mālōlō ai pē hona ʻofefine ʻofeiná, ʻi he taimi ko iá.

Ko e hā e meʻa ka hokó? ʻE hanga nai ʻe he mamahi lahi ʻokú na fouá mo e mole fakalilifu kuo hokó ʻo fakatupu ha maumau he vā ʻo Kalolaine mo Takí, pe ko ʻene fakamālohia hona vaá mo fakamaʻu ʻena tui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Kuo fuoloa mo fakamamahi ʻena fononga he faingataʻá, ka ʻoku ongona mai ʻa e ivi fakalaumālie ke ʻoua naʻa mole e ʻamanakí, ka ke “nofo maʻu ʻi [hona] halá.”1 Ne toe anga faka-Kalaisi ange e ongo mātuʻa lelei ko ʻení. Toe moʻui mateaki ange. Toe manavaʻofa ange. Naʻá na tui ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi pē ʻAʻana ʻo fakatapui hona ngaahi faingataʻaʻiá ke lelei kiate kinaua.2

Neongo he ʻikai pē ke lava ʻo ʻosi ʻaupito e ongoʻi mamahí mo e molé, ka ʻoku nonga pē ʻa Kalolaine mo Taki ʻi he ʻiloʻilo pau ʻoku hoko ʻa Seni ko hona ʻofaʻanga taʻengata kapau te na nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá.3

Kuo fakamālohia heʻena sīpingá ʻeku tui ki he palani ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií: “ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe. Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?”4

ʻI heʻetau tali e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻokú Ne akoʻi mai e founga ke tau ʻaʻeva ai mo Iá.5 ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi Tahití, ne kole mai ke u faingāue ki ha kiʻi tamasiʻi naʻe puke. Naʻá ma hilifaki homa nimá ki hono ʻulú ʻo tāpuakiʻi ke ne sai. Naʻe kamata ke ne sai, ka naʻe toe puke pē. Naʻá ma toe tāpuakiʻi tuʻo ua ia ka naʻe hoko pē ʻa e meʻa tatau. Naʻe toe fai mai ha kole ko hono tuʻo tolú ia. Naʻá ma tangi ki he ʻEikí ke fai pē Hono finangaló. Hili ha taimi nounou, ne foki e kiʻi laumālie ko ʻení ki hono ʻapi fakalangí.

Ne mau ongoʻi ha nonga. Naʻá ma loto ke moʻui e kiʻi tamasiʻí, ka naʻe ʻi ai ha palani kehe ia ʻa e ʻEikí. Ko e kī ki hono maʻu ʻo e fiefiá ko hono tali Hono finangaló kae ʻikai ko hotau lotó ʻo tatau ai pē ko e hā hotau tūkungá.

ʻE lava ke nofo maʻu ʻi hotau lotó e tui faingofua ʻoku tau maʻu kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau kamata ke ako kiate Iá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻE tākiekina kitautolu ʻe heʻetau tui kiate Iá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻIo, te tau ʻiloʻi ʻoku faingofua pē ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi faingataʻa he moʻuí6 ʻi heʻetau hoko ʻo “[tuʻu maʻu] ʻia Kalaisi, ʻo maʻu ha ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa.”7

Ko e konga e taumuʻa ʻo e moʻuí ke fakaʻatā e ngaahi tūkiaʻanga ko ʻení ke hoko ko ha ngaahi meʻa ke tokoni ki heʻetau kaka he meʻa ʻoku ou ui ko e “tuʻunga ʻo e tuí.” ʻE lava pē ke tupulaki pe tō lalo ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi filí.

Mahalo he ʻikai ke mahino kakato kiate kitautolu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu mo talangofua ki Heʻene ngaahi fonó ʻi he ongoʻi ko e meʻa ia ke faí, ʻi heʻetau feinga ke langaki e tui ki he Fakamoʻuí. Mahalo naʻa ko hono ʻuhinga ʻetau fakahoko iá ko ha ongoʻi halaia ʻo ʻikai ko e ʻofa. Mahalo ne teʻeki ai pē ke aʻusia e fehokotaki moʻoni mo Iá.

ʻI heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻetau tuí, mahalo te tau puputuʻu he meʻa ne akoʻi ʻe Sēmisí. Naʻá ne fakamanatu mai kiate kitautolu ko e “tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué ʻoku mate ia.”8 Mahalo te tau fai hala kapau ʻoku tau fakakaukau ʻoku makatuʻunga e meʻa kotoa pē ʻiate kitautolu. ʻE lava ʻe he fuʻu fakapalataha e fakafalala kiate kitautolú ʻo taʻofi ʻetau malava ke maʻu e ngaahi mālohi ʻo e langí.

Ka ʻi heʻetau ʻunu ʻo tui moʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻe kamata leva ke liliu ʻetau tūkunga fakakaukaú. ʻOku tau ʻiloʻi ko e talangofua mo e tui ki he Fakamoʻuí te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié.9 ʻOku ʻikai leva ke toe fakakounaʻi e talangofuá, kae hoko ia ko ha meʻa ke tulifua ki ai.10 ʻOku tau ʻiloʻi ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ai ke Ne falala mai kiate kitautolu. ʻOku maʻu leva ha maama lahi ange ʻi he maʻu ʻEne falalá. ʻOku tākiekina ʻe he maama ko ʻení ʻetau fononga he moʻuí mo fakaʻatā ke tau sio lelei ange ki he hala ʻoku totonu ke tau fouá.

Ka ʻoku kei lahi pē e ngaahi meʻa ke faí. ʻI he tupulaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí, ʻoku tau fakatokangaʻi ha liliu ʻo kau ai hano maʻu ha mahino fakalangi ki hotau vā mo e ʻOtuá—ʻo hiki mei he fehuʻi “Ko e hā ʻoku ou fie maʻú?” ki he “Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá?” ʻOku tau loto ke ngāue pē ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, “ke ʻoua naʻá [ku] faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”11 ʻOku tau loto ke fai e ngāue ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.12

Ko ʻetau fakalakalaká ko ha meʻa ʻoku taʻengata. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku lahi ʻaupito e ngaahi meʻa ia ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau ʻilo.13 ʻI heʻetau tupulakí, ʻoku mahino lelei ange kiate kitautolu e meʻa ne akoʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá: “He ʻo kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú te mou maʻu mei hono fonú, pea ʻe fakalāngilangiʻi ʻa kimoutolu ʻiate au ʻo hangē ko au ʻi he Tamaí; ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, te mou maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa.”14

Ko ʻetau filí ʻe makatuʻunga mei ai e māʻolunga ʻetau kaka he tuʻunga ʻo e tuí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻEnitasoni, “ʻE ʻikai ke tupulaki noa pē hoʻo tuí, ka ʻi hoʻo fili ki ai.”15 Te tau lava ke fili e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki ai ʻetau tui ki he Fakamoʻuí.

Fakakaukau ki he ola ʻo e ngaahi fili ne fai ʻe Leimana mo Lēmiuela he taimi naʻá na hifo ai mei he tuʻunga ʻo e tuí kae kaka hake ʻa Nīfai ia ʻo māʻolunga angé. ʻOku ʻi ai nai ha mahino lahi ange mei he kehekehe e tali ʻa Nīfai “Te u ʻalu ʻo fai iá”16 mo e tali ʻa Leimana mo Lēmiuela hili ʻena mamata ki ha ʻāngeló “ʻOku lava fēfē ʻe he ʻEikí ke tuku mai?”17

ʻOku taʻofi ʻe he taʻe tuí ʻetau malava ke sio ki he ngaahi maná, ʻo kehe ia mei ha fakakaukau ʻo e tui ki he Fakamoʻuí ʻokú ne fakaava ʻe ia e ngaahi mālohi ʻo e langí.

Neongo e vaivai ʻetau tuí, ʻe mafao mai maʻu pē ʻe toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo hiki hake kitautolu.18 ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u ʻalu ki Naisīlia ke fokotuʻutuʻu foʻou ha siteiki. Ka naʻe toe liliu mai e ʻaho ke fai aí. Ne ʻi ai ha tangata he siteikí naʻe loto ke hola mei he koló ke ʻoua naʻa kau ki he konifelenisí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke ui ia ko ha palesiteni siteiki.

Lolotonga ʻene ʻalú, naʻe hoko ki ai ha fakatuʻutāmaki lahi, ka naʻá ne hao moʻui pē. Naʻá ne fifili pe ko e hā ne fakahaofi ai ʻene moʻuí. Naʻá ne toe fakakaukau ki he fai tuʻutuʻuni kuó ne faí. Naʻá ne fakatomala ʻo loto fakatōkilalo ʻo ʻalu ki he konifelenisí he ʻaho foʻou ne toe fokotuʻu ki aí. Pea ko ia naʻe ui ko e palesiteni siteiki foʻoú.

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻE toki maʻu pē ʻa e fiefia kakató ʻi hono fakafenāpasi hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e ola ʻo ha meʻa siʻisiʻí ko ha ʻinasi ʻoku toe siʻisiʻi ange.”19

Hili hono fai “ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí,” pea hoko leva e taimi ke “tuʻu maʻu … [ʻo] mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.”20 Ne u sio tonu heni lolotonga ʻeku ngāue fakaetauhi ki he fāmili Makōmikí. Kuo nofo mali ʻa Mele Kei ʻi he taʻu ʻe 21 pea ngāue faivelenga ʻi hono ngaahi uiuiʻí. Ne ʻikai ke Siasi ʻa Keni pea ʻikai pē ke fie kau mai, ka ʻi heʻene ʻofa ʻi hono uaifí, naʻá ne loto ai ke na ʻalu ʻo maʻulotu.

Ne ʻi ai ha ʻaho Sāpate ʻe taha ne u ongoʻi ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní kia Keni. Ne u kole ange pe ʻe loto ki ai. Naʻe mahino mo vave ʻene tali mai: “ʻIkai mālō pē.”

Naʻá ku kiʻi moʻutāfuʻua ai. Ne u ongoʻi ha ue‘i fakalaumālie peá u feinga ke muimui ki ai. Ne u mei tuli tonuhia pē kuo lava hoku fatongiá. Hili ha lotu mo ha fakalaulauloto, ne lava ke u ʻilo neongo ne tonu ʻeku taumuʻá, ka naʻá ku fuʻu falala pē kiate au ʻo ʻikai ko e ʻEikí.

Ne u toe foki ki mui ange mo ha fakakaukau ʻoku kiʻi kehe. Te u hoko pē ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí mo e fakaʻamu pē ʻe taha ke muimui ki he Laumālié. Naʻá ku hū fakataha atu mo hoku hoa faivelenga ko Sēlolo Kātoní ki he ʻapi ʻo Makōmikí.

Ne taimi siʻi, kuó u maʻu e ueʻi fakalaumālie ke fakaafeʻi ʻa Sēlolo ke ne hivaʻi e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí.”21 Naʻá ne sio fakaʻilonga fehuʻi mai ka koeʻuhi ko ʻene falala kiate aú, naʻa ne hiva leva. Naʻe fakafonu e lokí ʻe ha laumālie fakaʻofoʻofa. Naʻe ueʻi au ke u fakaafeʻi ʻa Mele Kei mo Kilisitina ko hona ʻōfefiné, ke vahevahe ʻena fakamoʻoní. ʻI hono fai ʻena fakamoʻoní, ne toe mālohi ange e Laumālié. Ko hono moʻoní, hili e fakamoʻoni ʻa Kilisitiná, ne loʻimataʻia ʻa Keni.22

Kuo pule aoniu e ʻOtuá. Ne ʻikai ke ongo pē ki he ngaahi lotó ka kuo liliu ia ke taʻengata. Kuo tafiʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e taʻu ʻe uofulu mā taha ʻo e taʻe tuí. Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe papitaiso ʻa Keni. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne sila ʻa Keni mo Mele Kei ʻi he fale ʻo e ʻEikí ki taimi mo ʻitāniti.

Kuo mau ʻiloʻi fakataha e ʻuhinga hono fetongi ʻaki hotau lotó e finangalo ʻo e ʻEikí, pea tupulaki leva ʻetau tuí ʻiate Ia.

Kātaki ʻo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻeni mei he kau palōfita māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo feinga ke kaka ʻi he tuʻunga ʻo e tuí:

Kuo toʻo koā ʻa e loto-hikisiá meiate au?22

ʻOku ou fakaʻatā nai hoku lotó ki he folofola ʻa e ʻOtuá?23

ʻOku ou fakaʻatā nai hoku ngaahi faingataʻá ʻo fakatapui ke maʻu ai haku tāpuaki?24

ʻOku ou loto nai ke tukulolo hoku lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí?25

Kapau ʻoku ou fie hivaʻi ʻa e hiva ʻo e ʻofa huhuʻí, te u lava nai ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”26

ʻOku ou tuku nai ke pule e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?27

Kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku fehangahangai e hala ʻokú ke lolotonga fononga aí mo hoʻo tui ki he Fakamoʻuí, pea kātaki ʻo foki kiate Ia mo e hala ʻo e fuakavá. Ko ho hākeakiʻí mo ho hakó ʻoku makatuʻunga ia ʻi ai.

Fakatauange ke tau tō ke loloto ʻa e tenga ʻo e tuí ʻi hotau lotó. ʻOfa ke tau tauhi lelei ʻa e ngaahi tenga ko ʻení ʻi heʻetau haʻi kitautolu ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.