Konifelenisi Lahi
Ko ʻEtau Taumuʻá ke Fakaului
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko ʻEtau Taumuʻá ke Fakaului

ʻOku ʻikai ha fetongi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi folofolá, ʻo fanongo ki he folofola tonu atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé.

ʻI he taʻu pē ʻe tolu pe lahi ange kuohilí, kuo tau fononga fakataha ai ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu 2018 ne fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ako ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki hono ako ʻa e ngaahi folofolá ʻi ha founga foʻou mo fakalaumālie, ʻo hoko ʻa e maʻuʻanga tokoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko hotau fakahinohino.

Hangē ko ha faʻahinga fononga pē, ʻoku lelei ke kiʻi tuʻu ʻo vakaiʻi ʻetau fakalakalaká mo fakapapauʻi ʻoku tau kei ngāue pē ki heʻetau taumuʻá.

Ko ʻEtau Taumuʻá ke Fakaului

Fakakaukau ki he fakamatala mahuʻinga ko ʻeni mei he talateu ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú:

“Ko e taumuʻa ʻo e ako mo hono akoʻi kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ke fakaloloto ʻetau ului ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. …

“… Ko e faʻahinga ako ki he ongoongoleleí ʻokú ne fakamālohia ʻetau tuí pea fakatau ki he mana ʻo e liliú ʻoku ʻikai hoko fakaʻangataha pē ia. ʻOku ope atu ia mei he loki akó ki hotau lotó mo e ʻapí. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e feinga fakaʻaho maʻu pē ke maʻu ha mahino mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ʻa e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ako ʻo e ongoongolelei ʻoku iku ki he ului moʻoní.”1

Ko e mana ia ʻoku tau kumiá—ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ha aʻusia ʻi he ngaahi folofolá, 2pea ʻoku faitāpuekina ʻa e aʻusia ko iá ʻe he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko ʻa e ngaahi aʻusia peheé ko e ngaahi maka fakavaʻe mahuʻinga ki heʻetau ului ki he Fakamoʻuí. Pea hangē ko ia ne toki fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kuo pau ke fakamālohia maʻu pē ʻa e ngaahi fakavaʻe fakalaumālié.3 Ko e ului ʻoku tuʻuloá ko ha ngāue ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.4 Ko ʻetau taumuʻá ke fakaului.

Ke ola lelei tahá, kuo pau ko hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he folofolá ko ho aʻusia pē ʻaʻau.5 ʻE lava ke tokoni hono lau pe fanongo ki ha ngaahi aʻusia mo e fakakaukau ʻa ha taha kehe, ka he ʻikai maʻu ai ʻa e mālohi fakaului tatau. ʻOku ʻikai ha fetongi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi folofolá, ʻo fanongo ki he folofola tonu atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé.

Ko e hā ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní Kiate Aú?

ʻI heʻeku fakaava ʻeku tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he uike takitaha, ʻoku ou tohi ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi ʻolunga ʻi he pēsí: “Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ʻi he uike ní?”

ʻI heʻeku ako ʻa e ngaahi folofolá, ʻoku ou toutou fakalaulauloto ki he fehuʻi ko iá. Pea kuó u maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié, peá u hiki ia ʻi heʻeku tohi lēsoní.

ʻOku ou ʻiloʻi fēfē nai leva ʻa e taimi ʻoku akoʻi ai au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa hoko ia ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe hangē ʻoku tohoakiʻi ʻeku tokangá ki ha potufolofola. ʻI he ngaahi taimi kehe, ʻoku hangē ʻoku fakamāmaʻi hoku ʻatamaí ʻaki ha mahino lahi ange ki ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou ongoʻi foki ʻa e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku ou talanoa ai mo hoku uaifi ko ʻAnamaliá kau ki he meʻa ʻokú ma laú. ʻOku fakaafeʻi mai maʻu pē ʻa e Laumālié ʻe heʻene ngaahi fakakaukaú.

Ko e Palōfitá mo e Laka Atú

ʻOku tau ako ʻi he taʻú ni ʻa e Fuakava Motuʻá—ko e folofola toputapu ʻokú ne fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e māmá. Lolotonga hono ako ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻoku ou ongoʻi hangē ʻoku ou feohi mo ha kau faifakahinohino falalaʻanga: ko ʻĀtama, ʻIvi, ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, mo ha niʻihi tokolahi kehe.

ʻI hono ako ʻi he uiké ni ʻa e ʻEkesōtosi vahe 7–13, ʻoku tau ako ki he founga naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei heʻenau nofo pōpula laui senituli ʻi ʻIsipité. ʻOku tau lau fekauʻaki mo e mahaki fakaʻauha ʻe hivá—ko e fakahā fakaofo tuʻo hiva ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻa ia naʻe mamata tonu ai ʻa Felo kae ʻikai fakamolū hono lotó.

Naʻe fakahā leva ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfita ko Mōsesé, fekauʻaki mo ha mahaki fakaʻauha hono hongofulu—pea mo e founga ʻe lava ke teuteu ki ai e fāmili takitaha ʻi ʻIsilelí. Naʻe pau ke feilaulauʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ha lami tangata taʻehano mele, ko e konga ʻo ha ouau te nau ui ko e Laka Atú. Te nau fakaʻilongaʻi leva ʻa e kau matapā honau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e toto ʻo e Lamí. Naʻe palōmesi ʻe he ʻEikí ʻe maluʻi ʻa e ʻapi kotoa pē ne fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e totó mei he mahaki fakaʻauha fakamanavahē ne ʻamanaki ke hokó.

ʻOku pehē ʻi he folofolá, “Pea naʻe ʻalu ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻo fai ʻo hangē ko e fekau ʻa [e ʻEikí] kia Mōsesé” (ʻEkesōtosi 12:28). ʻOku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mālohi ʻi he fakamatala mahinongofua ko ia ʻo e talangofuá.

Koeʻuhí naʻe muimui ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ki he faleʻi ʻa Mōsesé pea ngāue ʻi he tuí, naʻe fakahaofi ai kinautolu mei he mahaki fakaʻauhá, pea iku ʻo fakatauʻatāinaʻi mei heʻenau nofo pōpulá.

Ko e hā leva naʻe akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi vahe ko ʻení he uike ní?

Ko ha konga siʻi ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukau ne mahuʻinga kiate aú:

  • ʻOku ngāue ʻa e ʻEikí fakafou ʻi Heʻene palōfitá ke maluʻi mo fakahaofi ʻa Hono kakaí.

  • ʻOku muʻomuʻa ʻa e tuí mo e loto-fakatōkilalo ke muimui ki he palōfitá, ʻi he mana ʻo e maluʻí mo e fakahaofí.

  • Ko e toto ʻi he kauʻi matapaá ko ha fakahaaʻi ia ki tuʻa ʻo e tui naʻe ʻi loto kia Sīsū Kalaisi ko e Lami ʻo e ʻOtuá.

Ko e Palōfitá mo e Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻEikí

ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi he faitatau ʻo e founga naʻe faitāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻi he fakamatala ko ʻeni ʻi he Fuakava Motuʻá mo e founga ʻokú Ne tāpuekina ai Hono kakaí ʻi he kuonga ní.

ʻI he taimi ne fakafeʻiloaki ai kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ko e palōfita moʻui ʻa e ʻEikí ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha founga hono ako e ngaahi folofolá, naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke liliu hotau ʻapí ki ha ngaahi ungaʻanga ʻo e tuí mo e senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí.

Naʻá ne palōmesi mai leva ha ngaahi tāpuaki pau ʻe fā:

  1. ʻe fakafiefia hoʻo ngaahi ʻaho Sapaté,

  2. ʻe fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí,

  3. ʻe hōloa ʻa e ivi tākiekina ʻo e filí ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi ho ʻapí, pea

  4. ʻe lahi mo tuʻuloa e ngaahi liliu ko ʻení ʻi ho fāmilí.6

ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha faʻahinga tohinoa meiate kinautolu ne nau aʻusia ʻa e Laka Atú mo Mōsese ʻi ʻIsipité. Ka neongo ia, ʻoku tau maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi mei he Kāingalotu ʻoku nau muimui ʻi he tui tatau ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he kuonga ní pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko iá:

Naʻe pehē ʻe ha faʻē ʻo ha fāmili kei kamakamata: “ʻOku mau talanoa mo fiefia ʻia Kalaisi ʻi homau ʻapí. Kiate au ko e tāpuaki maʻongoʻonga tahá ia—ʻa e lava ʻeku fānaú ʻo tupu hake mo e ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapi ʻoku ʻomi ai ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí.”7

Naʻe ui ʻe ha tangata matuʻotuʻa ʻene ako ʻa e folofolá fakafou ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú “ko ha founga ʻoku fonu ʻi he maama fakalangí ʻoku tokoni ke tau vakai ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻoku mahuʻinga ki heʻetau lelei fakalaumālié.”8

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha uaifi kei talavou ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi heʻene nofo-malí: “Kuo toe lahi ange ʻeku ʻilo ki he loto hoku husepānití, pea kuó u lava ʻo vahevahe lahi ange hoku lotó kiate ia ʻi heʻema ako fakatahá.”9

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha faʻē ʻo ha fāmili tokolahi ʻa e founga naʻe liliu ai ʻene feinga ke akoʻi hono fāmilí. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ne hangē ia haʻaku tui kofu nima ki he sinoú ʻo tā piano ʻakí. Naʻe tonu pē ʻeku taá ka naʻe ʻikai pē ke tonu ʻa e fasí. Kuo vete ʻa e kofu nimá ʻi he taimí ni, pea neongo ʻoku teʻeki haohaoa ʻeku fasí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻa e kehekehé. Kuo ʻomi ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻa e vīsone, ivi, meʻa ke tokanga taha ki ai, mo e taumuʻa.”10

Naʻe pehē ʻe ha husepāniti kei talavou: “Kuo fakaʻau ʻo mahino ange ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻoku ou fakamuʻomuʻa ʻi ʻapí talu ʻeku fokotuʻu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha meʻa angamaheni ke u fakahoko ʻi he pongipongí. ʻOku tokoni ʻa e akó ke u fakakaukau lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate aú, hangē ko e temipalé, ko hoku vā mo hoku uaifí, pea mo hoku uiuiʻí. ʻOku ou houngaʻia ʻoku hoko hoku ʻapí ko ha ungaʻanga ʻoku muʻomuʻa ai ʻa e ʻOtuá.”11

Naʻe vahevahe ʻe ha fefine: “ʻOku tātaaitaha ke mahuʻinga ʻeku ngaahi aʻusia fakaʻaho ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí ʻoku ou lava ʻo sio ki he founga kuó u liliu ai ʻi hono ako tokanga maʻu pē ʻa e ngaahi folofolá. ʻOku ʻomi ʻe he faʻahinga ako ko iá ʻa e loto-fakatōkilaló, pea akoʻi, mo liliu māmālie ai au.”12

Naʻe pehē ʻe ha faifekau ne ʻosi mai: “Kuo hanga ʻe he polokalama Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻo ʻave au ke toe ofi ange ki he tuʻunga ʻo e ako folofola ne u fakahoko ʻi heʻeku misioná, pea kuó u lava ʻo hiki mei he fakakaukau ke fakakakato pē ʻa e ako folofolá ki ha tuʻunga fakamaama moʻoni ʻo hono ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.”13

Naʻe pehē ʻe ha tangata: “ʻOku ou ongoʻi ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí mo ongoʻi ʻa e fakahinohino kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi filí. ʻOku lahi ange ʻeku ngaahi fepōtalanoaʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e fakaʻofoʻofa ʻo e tokāteline faingofua ʻa Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí.”14

Naʻe vahevahe ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu fitu: “ʻOku ʻamanaki ke u papitaiso pea ʻoku tokoni ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke u mateuteu. ʻOku ou talanoa mo hoku fāmilí fekauʻaki mo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai ke u ongoʻi veiveiua he taimí ni ki he papitaisó. ʻOku tokoni ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoku lotó, pea ʻoku ou ongoʻi loto-māfana ʻi heʻeku lau ʻa e folofolá.”15

Pea fakaʻosí leva, mei ha faʻē ʻo ha fānau tokolahi: “ʻI heʻemau ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, kuó Ne tokoni ke ngaʻunu homau fāmilí mei he hohaʻá ki he mālohí; faingataʻá mo e polé ki he fakahaofí; fakakikihí mo e fakaangá ki he ʻofá mo e melinó; pea mei he ivi tākiekina ʻo e filí ki he ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá.”16

Kuo hanga ʻe he niʻihi ko ʻení mo ha kau muimui tokolahi kehe ʻo Kalaisi ʻo vali fakataipe ʻa e taʻataʻa ʻo e Lami ʻo e ʻOtuá ʻi he hūʻanga ki honau ngaahi ʻapí. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e tukupā honau lotó ke muimui ki he Fakamoʻuí. ʻOku muʻomuʻa ʻenau tuí ʻi he maná. Ko e mana ʻo e maʻu ʻe ha taha ha aʻusia ʻi he ngaahi folofolá pea faitāpuekina ʻa e aʻusia ko iá ʻe he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI heʻetau ako ʻa e ngaahi folofolá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha honge fakalaumālie ʻi he fonuá. Hangē ko e lea ʻa Nīfaí, “ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki ke lava ʻo ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:24).

ʻI he muimui ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he kuongamuʻá ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ne fakahoko mai ʻi he palōfita ko Mōsesé, naʻe tāpuekina kinautolu ʻaki ʻa e malu mo e tauʻatāina. ʻI heʻetau muimui ʻi he kuongá ni ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻoku fakahoko mai ʻia Palesiteni Nalesoni ko hotau palōfita moʻuí, ʻoku tāpuekina tatau kitautolu ʻaki ʻa e ului hotau lotó mo e malu hotau ʻapí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Hono Siasí ʻeni, kuo fakafoki mai ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou ʻofa mo poupou kiate ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022, vii.

  2. “ʻOku tau takitaha fatongia ʻaki pē ʻetau tupulaki fakalaumālie fakatāutahá” (Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 8).

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93–96.

  4. Ko ha ʻuhinga mahuʻinga ʻeni kuo kole mai ai ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau “fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí! ʻAi ho tuʻunga fakalaumālié ke mālohi mo ne lava ke matuʻuaki e sivi ʻo e moʻuí ʻaki hano fai e ngaahi meʻa ʻe lava ai ke ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (“Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 120).

  5. “Tatau ai pē pe ko e hā ʻe lea ʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé, he ʻikai lava ha taha ʻo toʻo ha fakamoʻoni kuo fakatō ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku moʻoní” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95).

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōvema 2018, 113–14. Naʻe toutou fakaongo mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fakaafé ni ʻi ʻEpeleli taʻu kuo ʻosí: “Ko hoʻo tukupā ko ia ke ʻai ho ʻapí ko ho tefitoʻi ungaʻanga ʻo e tuí ʻoku ʻikai totonu ke teitei ngata ia. ʻI he hōloa ko ia ʻa e tuí mo e māʻoniʻoní ʻi he māmani hinga ko ʻení, ʻe fakautuutu hoʻo fie maʻu ha ngaahi potu toputapú. ʻOku ou tapou atu ke mou kei hoko atu hono ʻai homou ʻapí ko ha potu toputapu moʻoni ‘pea ʻoua naʻa hiki’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí] mei he taumuʻa mahuʻinga ko iá” (“Ko e Meʻa ʻOku Tau Lolotonga Ako pea He ʻIkai Teitei Ngaló,” Liahona, Mē 2021, 79).

  7. Fetohiʻaki fakataautaha; vakai foki, 2 Nīfai 25:26.

  8. Fetohiʻaki fakataautaha.

  9. Fetohiʻaki fakataautaha.

  10. Fetohiʻaki fakataautaha.

  11. Fetohiʻaki fakataautaha.

  12. Fetohiʻaki fakataautaha.

  13. Fetohiʻaki fakataautaha.

  14. Fetohiʻaki fakataautaha.

  15. Fetohiʻaki fakataautaha.

  16. Fetohiʻaki fakataautaha.