Konifelenisi Lahi
Ko Hono Akoʻi ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá ki he Fānaú mo e Toʻu Tupú
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko Hono Akoʻi ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá ki he Fānaú mo e Toʻu Tupú

Tuku muʻa ke tau muimui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí ʻaki ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono kotoa ʻetau moʻuí, pea akoʻi ʻeni ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú.

Te u lea ʻo kau ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e founga ʻe lava ke akoʻi ai ia ki he fānaú mo e toʻu tupú. Mahalo ʻoku faʻa taku ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e kaveinga pē ia maʻá e kakai lalahí. Kuo mahino kiate au ʻe lava ke tokanga taha ʻa e kakai lalahí ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá hili hono akoʻi kiate kinautolu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea nau fakahoko hono tokāteliné mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní talu mei heʻenau kei īkí ʻo aʻu ki he toʻu tupú ʻi ʻapi.

Ko e sīpinga lelei tahá ko ha meʻa ne hoko tonu. Naʻe kau mai ʻa Uilifeleti Veni, hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻe toko fitú, mo ʻene faʻeé ki he Siasí ʻi Apisitiani, ʻAivolī Coast ʻi hono taʻu onó. Naʻe papitaiso ia ʻi hono taʻu valú. Naʻe pekia ʻene tamaí, ko e tokotaha tauhi tefito ki he fāmilí, ʻi he taʻu hongofulu mā taha ʻa Uilifeletí.

Neongo ʻa e fakamamahi e meʻa ne hoko ki he fāmilí, ka naʻe loto ʻa Uilifeleti ke hoko atu ʻa e akó ʻi he poupou ʻene faʻeé mo e tokoni ʻa e Siasí. Naʻe kakato ʻene ako māʻolungá pea ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Ghana Cape Coast, ʻo ne ako ai ki he lea faka-Pilitāniá. Hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne hū ki he ʻunivēsití ʻo maʻu ai hono tipiloma he tauhi tohí mo e meʻa fakapaʻangá. Neongo ne faingataʻa ke maʻu ha ngāue he malaʻe ako ko ʻení, ka naʻe maʻu haʻane ngāue ʻi he potungāue takimamatá mo e talitali kakaí.

Naʻá ne kamata ko ha taha talitali tēpile ʻi ha hōtele lelei ʻaupito, ka naʻe fakaʻaiʻai ia heʻene loto-moʻoni ke fakalakalaká ke ne ako lahi ange kae ʻoua kuó ne hoko ko ha tokotaha talitali kakai ne poto he lea fakafonua ʻe uá. ʻI hono fakaava ha hōtele foʻoú, naʻá ne hoko ai ko ha ʻaotita ʻi he taimi poʻulí. Kimui angé, naʻá ne lesisita ʻi he BYU-Pathway Worldwide pea ʻoku lolotonga ako ai ke maʻu haʻane tohi fakamoʻoni ako ʻi he talitali kakaí mo e takimamatá. Ko ʻene fakaʻamú ke ne hoko ha ʻaho ko ha pule ʻi ha fuʻu hōtele lahi. ʻOku lava ʻa Uilifeleti ʻo tokangaʻi hono hoa taʻengatá mo ʻene fānau ʻe toko uá, pea toe tokoni ki heʻene faʻeé mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻOkú ne lolotonga fua fatongia he Siasí ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēlea māʻolunga ʻa e siteikí.

ʻOku fakamatalaʻi e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e “malava, tukupā, mo e ngāue ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e moʻuí, maʻata pea mo e fāmilí.”1 Ko e feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e konga ia ʻetau ngāue ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻe tataki ai kitautolu ke tau toe nofo mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻE fakamālohia ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea haʻisia fiefia kiate Ia ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha tokāteline ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kae ʻikai ko ha polokalama. Ko ha founga ngāue ia ʻoku tuʻuloa, ʻikai ke fakahoko tuʻo taha pē.

ʻOku tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ʻaki ʻetau tupulaki ʻi he mālohi fakalaumālié, fakatuʻasinó mo e moʻui lelei fakaelotó, hokohoko atu ʻetau akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea mo mateuteu fakatuʻasino.2 ʻE toe ngata koā e ngāué ni lolotonga ʻetau moʻuí? ʻIkai, ko ha founga ngāue ia ʻo e ako, tupulaki, mo e ngāue ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ke toe ʻosi ia; ko ha ngāue ʻoku hokohoko atu pē, pea ʻoku fakahoko fakaʻaho.

Te tau akoʻi fēfē nai ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú? Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ko hono fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e polokalama fakalakalaka ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻOku ako ʻe he mātuʻá mo e fānaú e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ʻi he ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií, mo ngāue fakataha ʻi he ʻēlia ʻe fā ʻo e fakalakalaka fakatāutahá ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki he fānaú takitaha. ʻOku ʻikai ke toe tatau ia mo e polokalama palaimeli maʻá e taha kotoa pē.

ʻOku pehē ʻe he Tohi Fakahinohino ʻa e Fānaú “ʻI he taʻu tatau ʻa Sīsū mo koé, naʻá Ne ako mo tupulaki. ʻOkú ke ako mo tupulaki foki mo koe. ʻOku pehē ʻe he folofolá: ʻPea tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatáʼ (Luke 2:52).”3 ʻOku ʻuhinga e folofola ko ʻení ki he ako mo e tupulaki ʻi he meʻa fakalaumālié, ʻofeina ʻe he ʻOtuá; meʻa fakasōsialé, ʻofeina ʻe he tangatá; ko e meʻa fakatuʻasinó, lahí; meʻa fakaʻatamaí, mo e potó. ʻOku ʻaonga e ngaahi ʻēlia fakatupulaki ko ʻení kiate kitautolu kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá. Ko e fē taimi ke tau akoʻi ai kinautolú? ʻOku tau lau ʻi he Teutalōnome 6:6–7:

“Pea ko e ngaahi leá ni, ʻa ia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ní, ʻe ʻi ho lotó ia:

“Pea te ke faʻa ako ʻaki ia ki hoʻo fānaú, pea te ke talanoa ʻaki ia ʻo ka ke ka nofo ʻi ho falé, pea ʻo ka ke ka ʻalu ʻi he halá, pea ʻo ka ke ka tokoto hifo, pea ʻo ka ke ka tuʻu hake.”

ʻOku tau akoʻi e ngaahi meʻá ni ki he fānaú ʻaki ʻetau tā sīpinga leleí, ngāue mo tokoni mo kinautolú, ako e ngaahi folofolá, mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hono akoʻi ʻe he kau palōfitá.

Ne u ʻosi fakamatalaʻi ko e polokalama fakalakalaka ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú, ʻoku fili ʻe he fānaú e ngaahi taumuʻa kehekehe mei he ngaahi ʻēlia takitaha ʻe fā ʻo e fakalakalaká. ʻOku mahuʻinga ke nau fokotuʻu haʻanau ngaahi taumuʻa ʻi he ʻēlia takitaha. ʻOku malava ke faiako, faleʻi, mo tokoni e ngaahi mātuʻá mo e kau takí.

Hangē ko ʻení, ʻoku loto-moʻoni homa mokopuna fefine ko Milanitaá ke tupulaki fakalaumālie ʻaki ʻene kau he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi kalasi semineli pongipongí. Naʻá ne tokanga ki aí ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi fakamatala lelei ʻa e fānau ako kehe ʻi he semineli ʻa hono uōtí. ʻOku ʻikai toe hela fafangu ia heʻene faʻeé ki he kalasí. ʻOku ʻā pē ia ʻo kau atu ki he konifelenisi vitioó ʻi he taimi 6:20 he pongipongí koeʻuhí kuó ne fakatupulaki ʻe ia ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ne tokoniʻi ia ke fai pehē. Ne toki talamai heʻeku ongomātuʻá ʻoku lahi ange e talanoa ʻa Milanitaá he taimí ni ʻi heʻene ʻaʻahi ange kiate kinauá, he kuó ne tupulaki ʻi he loto-falala pē kiate iá. Ko e ngaahi lēsoni mo e tupulaki ʻeni ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻoku fakatokangaʻi hono ngaahi olá.

ʻOku tokoni e ngaahi mātuʻá, kuí, kau takí, mo e ngaahi kaungāmeʻá ki he tupulaki mo e fakalakalaka ʻa e fānaú. ʻOku ʻoatu ʻe he kāinga ngāue fakaetauhi faivelengá, fakataha mo e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotu ʻo e uōtí ha tokoni. ʻOku pehē ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní”: “Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai, ke nau puleʻi honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ko honau fatongiá ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí pea mo ha maluʻi maʻa honau ngaahi fāmilí. Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau. … ʻOku totonu ke tokoni ʻa e kāinga ofí ʻi hano fiemaʻu.”4 ʻOku ʻuhinga e laine fakaʻosí ki he ngaahi kuí, ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehé.

ʻI heʻema ngāue ʻi ʻAfilika Hihifó, ne fai ʻe hoku uaifi ko Nūliá ha ngāue fakaetauhi lelei ke mau kei fetuʻutaki ai mo homa fāmilí mo e makapuná neongo e vā mamaʻó. ʻOkú ne fakahoko ʻaki eni ʻa e tekinolosiá. ʻOkú ne lautohi ki he makapuna iiki angé. ʻOkú ne akoʻi ʻa e makapuna fefine lalahi angé ʻaki ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e talanoa ki homau fāmilí, saienisí, hisitōlia ʻo Pueto Likó, ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he ngaahi ʻahó ni ʻoku ʻikai ke fakangatangata ʻe he vā mamaʻó ʻa e fehokotakí, kau maí, ngāue fakaetauhí, mo hono akoʻi ʻo e toʻu tangata kei tupu hake ʻi hotau ngaahi fāmilí. ʻI heʻeku faingamālié ʻoku ou kau fakataha mo Nūlia ke akoʻi homa makapuna pelepelengesí, ke ʻofaʻi kinautolu, pea ngaohi leleiʻi kinautolu mo ʻai ke nau kata.

ʻOku totonu ke ke fakatokangaʻi e ngaahi faitatau fakalaumālie ʻi he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú pea mo hono langaki hake ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku faitatau ʻaupito ʻa e ngaahi ʻēlia takitaha ʻe fā ʻo e fakalakalaká. ʻOku fekauʻaki ʻa e mālohi fakalaumālie ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tafaʻaki fakalaumālie ʻi he Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻOku fehokotaki ʻa e moʻui lelei fakatuʻasino mo e fakaeloto ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tafaʻaki fakatuʻasino mo fakasōsiale ʻi he Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻOku faitatau ʻa e akó, ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo e mateuteu fakatuʻasino ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tafaʻaki fakaʻatamai ʻi he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú.

ʻI hono fakaʻosí, tuku muʻa ke tau muimui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí ʻaki ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi hono kotoa ʻetau moʻuí, pea akoʻi ʻeni ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú. Te tau lava ʻo fakahoko lelei taha ʻeni ʻaki ʻetau:

  1. hoko ko ha ngaahi sīpinga lelei ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé,

  2. moʻui ʻaki mo akoʻi ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, mo e

  3. talangofua ki he fekau ke langaki hake ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha konga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:15–16:

“Pea ko ʻeku taumuʻá ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní, he ʻoku ʻaʻaku ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.

“Ka kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú; pea vakai ko e founga ʻeni kuo tuʻutuʻuni ʻe au, ko e ʻEikí, ke tauhi ai ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní, ke hākeakiʻi ʻa e kakai masivá, ʻi hono fakatōkilaloʻi ʻo e kakai koloaʻiá.”

Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tāpuekina ʻe Heʻene ongoongoleleí e ngaahi fāmili ʻi heni he māmaní mo hono kotoa ʻo e ngaahi ʻitānití. ʻOkú ne tataki kitautolu ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau feinga ke hoko ko e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.